Četvrtak, 26 Decembra, 2024

“Nekim ženama je potrebno grublje ophođenje”

Nekim ženama je potrebno grublje ophođenje. Nekim ženama je potrebno grublje ophođenje. Nekim ženama je potrebno grublje ophođenje. Ponavljam u glavi ovu rečenicu pokušavajući se domisliti kontekstu u kojemu bi ona mogla biti etički opravdana. I ne, nema takvog konteksta.

Maja Hrgović

A ako tu rečenicu izgovori liječnik koji je grubim ophođenjem doveo do smrti bebe koju je porađao, ona ne može zvučati drugačije nego kao dokaz posvemašnjeg izostanka empatije tog liječnika. Sintagmu „izostanak empatije“ ovdje koristim kao eufemizam za izravniju i vjerojatno precizniju dijagnozu moralnosti ovog čovjeka jer želim izbjećigrublje ophođenje nazivajući ga sociopatom i monstrumom.

Rečenicu s početka teksta izgovorio je sinoć na RTL-u liječnik vinkovačke bolnice Nikola Kolak, u svom prvom medijskom istupu nakon što ga je za smrt svoje bebe optužila Matea Janković. Janković je majka mrtvorođenčeta kojoj je doktor Kolak 30. siječnja ove godine odbio porod carskim rezom. Nakon što je javno iznijela detalje o nečovječnom odnosu tog liječnika prema njoj u rađaonici, aktivirala se i inspekcija Ministarstva zdravlja. Utvrđeno je da je bilo nepravilnosti i slučaj je proslijeđen DORH-u.

Na novinarsko pitanje da pojasni svoje postupke u rađaonici, Kolak je ovako odgovorio.

Nekome je potreban grublji kontakt, nekome nježniji, nekome samo zamolba. U svakom slučaju, bez suradnje rodilje ne možemo provesti porod bez većih problema.

Kolak je potom upitan da pojasni što misli pod grubljim kontaktom.

Grublje ophođenje. Znači, povećanje koncentracije i suradnje kod rodilja. Žena mora roditi. Rodilja mora roditi. Ne može doktor roditi umjesto rodilje. Međutim, to se nekada tumači drugačije. Žao mi je ako moj način dovodi do toga, ali to je moj način.

Kolakov način uključuje postupke o kojima su nakon smrti bebe progovorile i druge žene koje iz vinkovačkog rodilišta nose traumatične „uspomene“. Govore o njegovoj vulgarnosti, psovanju i vikanju na rodilje, skakanju na trbuh kako bi ubrzao porod, negiranju želja rodilja o prirodnom porodu, nanošenju boli… Na stranici najdoktor.com, gdje pacijenti ocjenjuju liječnike, ginekolog Nikola Kolar ima čistu nulu u kategoriji „zakonitost i etičnost“.

Kolak je u sinoćnjem istupu zauzeo ulogu žrtve javnog linča. Rekao je da se ne osjeća krivim za ono što se dogodilo i da je radio po savjesti.

Uoči Dana žena, Kolakov način ponovo aktualizira kampanju Prekinimo šutnju koju je prije nešto više od godinu dana pokrenula udruga Roda, a kojom su majke iz cijele Hrvatske pozvane da javno podijele priče s poroda. Među opisanim iskustvima mnogo je jezivih priča iz rađaonice koje čine tek novo poglavlje u povijesti poroda; žene su u prošlosti bile izložene stravičnim zlostavljanjima tijekom poroda – bile su vezane, u lisicama, pokrivene glave, u luđačkim košuljama, pod djelovanjem opijata i sakaćenih genitalija.

– Zastrašivane tijekom trudnoće, stjerane u institucije, oduzete privatnosti, obrijanih intimnih dijelova tijela, izolirane od osoba koje im mogu pružiti podršku, omamljene lijekovima, bez hrane i vode, prisiljene ležati na leđima, rezane i šivane, izložene podsmijehu, emocionalnim ucjenama, patronizirajućem stavu nepoznatih osoba čija imena ne znaju, mnoge žene proživljavaju ono što bi trebao biti vrhunac njihove seksualnosti – rođenje svojega djeteta. Ono kroz što zaista prolaze je nasilje u porodu, silovanje tijekom poroda, seksualno nasilje i traumatičan porod koji ostavlja traga još dugo nakon izlaska iz rodilišta, piše na stranicama Udruge Roda.

Kad se jedan liječnik pokuša izuzeti od odgovornosti za smrt bebe na porodu tvrdnjom kako nekim ženama treba grublje ophođenje, to ne govori samo o izostanku empatije jednog građanina ove zemlje. To govori i o institucijama ove zemlje, koje pripuštaju (i nerijetko privilegiraju) seksiste i mrzitelje žena, i to na ona mjesta na kojima one moraju biti apsolutno zaštićene. Mizoginija kakvu je riječju i djelom iskazao doktor Nikola Kolak, u struci koja postoji da pomogne ljudima i olakša im bol – doslovno je pitanje života i smrti.

Izvor: arteist – prvo slovo kulture

Povezane vijesti

“Tu su od početka kinematografije”: Ženske akcijske zvijezde

Foto: Eureka Entertaiment

Dugo se smatralo da su akcijski filmovi isključivo muška priča. Međutim, snaga i spretnost žena vidljivi su na velikom ekranu još od doba nijemog filma.

Uvijek postoji sutra – snaga žena

Foto: Claudio Iannone

Jim Jarmusch, kultni američki redatelj, jednom je prilikom izjavio kako ne postoji ništa ljepše od otkrivanja umjetnosti, neovisno o kojoj se radi. Filmska, dakako, ona najčarobnija, posebna je za svakog filmofila, pa tako, gle čuda, nisam ni ja iznimka. Otkrivanje novih filmova, odnosno priča koje su isprepletene s realnošću na projektoru pokretnih slika uvijek su u meni stvarale osjećaj sreće, poput djeteta koje pronađe novu igračku, zakopanu u pijesku, otkrivenu morem umjetnosti. Tko će ga znati, možda je i odlazak u kino toliko poseban za mene, upravo jer mi iznova stvara osjećaj neizvjesnosti, leptirića u trbuhu kao kad se zaljubiš u posebnu osobu. Mrak kino dvorane isprekidan svjetlom projektora često zna donijeti životne priče, ali one tihe, ispunjene šutnjom. Priče koje su oko nas, ali za koje ne želimo čuti. Ili, još gore, za koje se pravimo da ne postoje. Jednu od takvih priča ispričala je talijanska redateljica Paola Cortellesi u filmu „Uvijek postoji sutra“.

Popular Articles