fbpx

Globalno zatopljenje šteti okeanima kao nikada prije, širi bolesti kod životinja kao i kod ljudi i prijeti sigurnosti hrane čitave planete, upozorava se u izvještaju stručnjaka Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN)

30893890389

Istraživanje je provelo 80 naučnika iz 12 zemalja, rečeno je u utorak na kongresu IUCN-a čiji je domaćin ove godine Honolulu.
Svi mi znamo da okeani ovu planetu održavaju u životu. Znamo da samo okeanima možemo zahvaliti svaki drugi dah koji udahnemo, istaknula je glavna direktorica IUCN-a Inger Andersen na kongresu koji je okupio oko 9000 čelnika i aktivista za očuvanje okoliša.

Andersen upozorava da smo odgovorni za "pobolijevanje" okeana i pojašnjava da su vode u svijetu apsorbirale više od 93 posto od prekomjerne topline koja se akumulirala od početka procesa globalnog zatopljenja 70-ih godina prošlog vijeka, sprečavajući na taj način prekomjerno zagrijavanje tla.

Za usporedbu, da je ta količina topline, akumulirana u prva dva kilometra okeanske dubine otišla u atmosferu, temperatura na Zemlji tokom prošlog vijeka ne bi porasla za samo jedan stepen Celzijusa već za razornih 36 stepeni Celzijusa.

U nekom trenutku, tvrdi se u izvještaju, pregrijane vode mogle bi osloboditi milijarde tona smrznutog metana, moćnog stakleničkog plina, nagomilanog u morskom dnu i naprosto "skuhati" površinu planete.

Zbog te dodatne topline koju apsorbriraju okeani drastično je promijenjen ritam života u okeanu, ističe Dan Laffoley, koautor studije "Objašnjenja o zagrijavanju okeana". Taj je izvještaj, tvrdi Laffoley, najsveobuhvatnija, najsistematičnija studija ikada poduzeta o posljedicama zagrijavanja okeana.

Okeani su nas štitili i štite nas i sada, ali uz posljedice golemih razmjera, dodaje Laffoley. Istraživanjem su bili obuhvaćeni svi glavni morski ekosistemi, od mikroba do kitova, uključujući i duboke dijelove okeana.

Iz njega se doznaje da se meduze, morske ptice i planktoni zbog pregrijavanja okeana sele prema hladnijim polovima, do 10 stepeni geografske širine.

Mijenjamo godišnja doba u okeanima, upozorava Laffoley i pojašnjava da su te klimatske migracije za 1,5 do pet puta brže nego na tlu.

Također dodaje da se, u odnosu na razdoblje 1970-2000, zbog seobe ribljih vrsti do 2050. može očekivati pad ribljeg ulova između 10 i 30 posto.

Povećanje temperature okeana će najvjerojatnije promijeniti i stopu muških primjeraka kod kornjača jer se ženke puno češće legu kada je toplije. Toplina će također biti jako pogodna za porast mikroba u svim vodama. Zagrijavanje ubija i koralne grebene rekordnom brzinom što za posljedicu ima smanjivanje broja ribljih vrsta koje gube svoje stanište. Korali trenutno pate od izbjeljivanja koje se pojavljuje kada zbog povišenih temperatura koral izbacuje simbiotičke alge, zbog čega koral gubi hranu, energiju i boju i nakon što pobijeli koral umre.

Ovakvo ponašanje pomaže koralima da privremeno prežive toplije vode, ali takvi uslovi na duža vremenska razdoblja su pogubni za korale i ekosisteme koji ih podržavaju.

Zbog apsorpcije ugljičnog dioksida povećava se i kiselost okeana pa je rakovima i školjkama teže formirati ljušture od kalcijevog karbonata.

Istraživanje jasno pokazuje da zatopljenje pridonosi povećanju broja bolesti i kod biljki i životinja. Moramo drastično smanjiti učinak staklenika. Nema nikakve sumnje da smo mi uzrok svega toga i znamo koja su rješenja, zaključuje se u studiji IUCN-a.

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

April 2020
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 1 2 3