fbpx

20220913121116 433712

Njemački gradovi postaju sve mračniji, a to ne samo da štedi struju i novac, već bi moglo da ima i pozitivan efekat na zdravlje, klimu i biološku raznolikost u budućnosti.

Zbog viših cijena energije, mnogi njemački gradovi posljednjih nedjelja prestali su da osvjetljavaju znamenitosti, spomenike i istaknute zgrade poput gradskih vijećnica, muzeja, biblioteka. U Berlinu će se isključiti reflektori na ukupno 200 objekata, pa su znamenitosti poput Stuba pobjede ili Berlinske katedrale noću u mraku.

Od 1. septembra, Uredbom savezne vlade o uštedi energije, zvanično je zabranjeno spoljno osvjetljavanje javnih zgrada, a svjetleće reklame smiju da budu uključene samo nekoliko sati dnevno.

Grad Vajmar ujutro pali uličnu rasvjetu 30 minuta kasnije, a uveče je gasi 30 minuta ranije. To i dalje neće rezultirati mračnim ulicama, ali su zato pozitivne „nuspojave“ tamnijih gradova višestruke.

Isključivanje svjetla u gradovima ili na sopstvenim ulaznim vratima i osvetljavanje samo tamo gdje je zaista potrebno, ne samo da štedi struju i novac, već ima i direktan efekat na klimu i biološku raznolikost.

Manje svjetla – manje svjetlosnog zagađenja

Nevladina organizacija  procjenjuje da je svake noći oko trećina svih spoljnih svjetala u SAD uključeno bez potrebe. Čak je i prije energetske krize i rasta cijena, gašenje te rasvete moglo da uštedi tri milijarde dolara godišnje.

Za Njemačku još nema takvih podataka, ali s obzirom na to da su fosilna goriva i dalje glavni izvor energije širom svijeta, jednostavno isključivanje nepotrebnih svjetala pomaže u smanjenju zagađenja vazduha i štetnih emisija.

U Indiji, na primjer, ekstremno osvjetljenje emituje 12 miliona tona ugljen-dioksida godišnje, kaže za Dojče vele Pavan Kumar sa Centralnog poljoprivrednog univerziteta Rani Lakšmi Baj u Indiji. To je otprilike polovina emisije koju proizvedu avionski i pomorski saobraćaj u toj zemlji godišnje. Bolje upravljanje svjetlom moglo bi značajno da smanji štetne emisije.

Danas više od 80 odsto ljudi živi pod svjetlosno zagađenim nebom, u Evropi i SAD čak 99 procenata. Tamo pravi mrak praktično više ne postoji. U Singapuru je čak toliko svjetla da oči ljudi više uopšte nisu u stanju da se potpuno prilagode mraku.

Odavno postoje načini da se smanji svjetlosno zagađenje, a da se uprkos tome ne sjedi u mraku. Tamo gdje svjetlo nije potrebno, ono se može isključiti. To se odnosi na stanove, ali i na ulice, parkove i javne površine.

Pritom bi od velike koristi mogli da budu detektori pokreta. Abažuri za lampe usmjeravaju svjetlost na mjesta na kojima je ona zaista potrebna i tako spriječavaju ometajuće raspršeno svjetlo.

Zašto nam je mrak potreban

Dovoljno mraka noću dobro je i za zdravlje. Studije pokazuju da su očne bolesti, nesanica, gojaznost, a vjerovatno čak i depresija, povezane s vještačkim osvjetljenjem. To uključuje i izlaganje ekranima i bijelom LED-svjetlu u zatvorenom prostoru prije spavanja, što može da poremeti ritam spavanja.

Jedan hormon je posebno važan: melatonin. „Ako ne proizvodimo taj hormon jer smo izloženi jakom svjetlu kod kuće ili kao radnici u smjenama, onda se naš sistem biološkog sata suočava s problemom“, kaže dr Kristofer Kiba, geoinformatičar iz Geološkog naučnog instituta u Potsdamu.

Druga studija pokazuje da djeca i tinejdžeri koji žive u područjima s mnogo vještačkog svjetla manje spavaju i postoji veća vjerovatnoća da će da pate od emocionalnih problema.

Vještačko svjetlo noću je „jedna od najdramatičnijih intervencija koje smo do sada napravili u biosferi“, kaže za Dojče vele Kiba. „Tokom evolucije postojao je stalni signal iz okoline koji je govorio: ovo je dan, ovo je noć, ovo je mjesečeva faza. U područjima s velikim svjetlosnim zagađenjem, taj signal se promijenio.“

Prigušivanje ulične rasvjete ili njeno djelimično gašenje, mogao bi da bude prvi korak ka suzbijanju te pojave u budućnosti, čak i kada se novi propisi više ne budu primjenjivali. Prema jednoj studiji iz 2015. u Engleskoj i Velsu, intenzitet rasvjete nema uticaja na stopu nesreća ili kriminala u određenim područjima.

I životinje i biljke vole mrak

I životinjama je potrebna tamna noć. Ptice, koje lako mogu da izgube orijentaciju nad svijetlim gradskim nebom, imale bi nad tamnijim gradovima bolje šanse da zadrže svoju putanju.

To posebno važi za insekte. Ugašene lampe mogle bi ljeti da spasu čitave populacije insekata. Kao što je poznato, svjetlost snažno privlači sve noćne insekte, od komaraca, do muva i moljaca. Procjenjuje se da samo u Njemačkoj zbog toga svakog ljeta strada i do 100 milijardi insekata.

Jarka ulična svjetiljka zamjenjuje Mjesec, koji životinje inače koriste za orijentaciju i rezultat je da insekti ne mogu, a da ne lete bez prestanka oko izvora svjetla. Sutradan su toliko iscrpljeni da više ne mogu da se razmnožavaju, pa umiru ili su lak plijen.

To ima posljedice i za oprašivanje biljaka. Studija objavljena 2017. pokazala je da se biljke koje rastu u blizini ulične rasvjete znatno rjeđe oprašuju noću i daju manje plodova od onih neosvjetljenih. Drveće takođe osjeća uticaj svjetla noću. Ranije će da nikne ako je u blizini ulične rasvjete.

 

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Oktobar 2022
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6