fbpx

blihin skok1

 Foto: Impuls

Kako bi pošumljavanje i restauracija velikih površina širom svijeta uticali na tokove vode globalno?

Nova studija koju je vodila istraživačica sa Wageningen University, Anne Hoek van Dijke, uz saradnju sa Martinom Heroldom sa GFZ, daje zanimljive odgovore. Uticaji na precipitaciju sežu daleko izvan granica jedne zemlje ili čak kontinenta: obnova stabala u Amazonu može, na primjer, uticati na padavine u Europi i istočnoj Aziji. Studija, objavljena u Nature Geoscience 11. maja 2022., izračunala je globalni uticaj obnove stabala velikih razmjera na tokove i dostupnost vode.

“Restauracija i sadnja većeg broja stabala smatra se održivim rješenjem za povećanje skladištenja ugljika i funkcionisanja ekosistema sa biodiverzitetom. Uz inovativne podatke i analizu, naša interdisciplinarna analiza naglašava da su hidrološki efekti važni za to kako i gdje su takva rješenja zasnovana na prirodi prikladnija za postizanje klimatski pametnijih i održivih budućih pejzaža“, kaže Martin Herold sa GFZ German Research Centre for Geosciences.

Istraživači su izračunali hidrološke efekte “globalnog potencijala za obnovu drveća”: globalnu mapu na kojoj je istaknuto 900 miliona hektara na kojima bi veći broj stabala mogao rasti ili biti zasađen s obzirom na lokalne klimatske uslove, i bez zadiranja u poljoprivredno i urbano zemljište. Povećanje u isparavanju kao rezultat većeg pokrivača stabala izračunato je globalno u visokoj rezoluciji. Studija je koristila modele zasnovane na podacima koji opisuju koliko padavina isparava, a koliko odlazi u tok. Anne Hoek van Dijke, doktorantkinja za hidrologiju i daljinsko ispitivanje je rekla: “Ovi modeli uključuju parametar vegetacije za šumske i nešumske uslove koji je kalibriran za niz različitih mjerenja isparavanja i protoka. Nakon toga smo izračunali gdje i u kojoj mjeri bi se povećano isparavanje vratilo na površinu kopna u vidu povećane precipitacije.”

Lokalne i globalne promjene u dostupnosti vode

Rezultati pokazuju da obnova stabala velikih razmjera može lokalno povećati isparavanje za gotovo 10 litara godišnje u prosjeku za svaki kvadratni metar obnovljene šume. Lokalno, posebno u tropima, ovaj efekat može biti mnogo veći, sa skoro 250 litara po kvadratnom metru. Ono što je najvažnije, ne vraća se sva ova voda na površinu kopna. Samo oko 70% viška vode iz atmosfere vraća se na kopno, dok se preostalih 30% kroz kišu izlijeva u okeane. Na globalnoj razini, to znači da obnova stabala rezultira neto smanjenjem u dostupnosti vode.

Za pojedinačne riječne slivove, uticaj obnove stabala je složeniji. Nakon obnove stabala, protok vode u glavnim riječnim slivovima bi se generalno smanjio (do oko 10%). Ali za druge riječne slivove (npr. rijeke Jangce i Amazon), smanjenje toka će biti blizu nule jer se negativan uticaj pojačanog isparavanja kompenzira povećanom količinom padavina zbog šuma u ovim područjima. Zanimljivo je da će se nivo vode možda čak i povećati u nekim od ovih bazena.

Ova studija predstavlja rezultate u trenutnim klimatskim uslovima. U toplijim klimatskim uslovima potencijal za obnovu drveća bi se smanjio. Također, buduće klimatske promjene mogle bi povećati isparavanje i godišnje padavine, što će uticati na globalne obrasce atmosferske cirkulacije.

Izvor: ScienceDaily
Prevod i adaptacija: AbrašMEDIA

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Maj 2022
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5