fbpx

šuma drveće

Foto: Impuls

Dok globalno zagrijavanje, klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i onečišćenje okoliša ugrožavaju opstanak ljudi na Zemlji, u moru loših vijesti pojavila se i jedna dobra: planet je danas zeleniji nego što je bio prije dva desetljeća.

Prema podacima objavljenima na NASA Earth Observatory, najvažnijem NASA-inom portalu za informacije o globalnoj klimi i okolišu, ukupna površina vegetacije na Zemlji veća je za pet posto u odnosu na 1999. godinu, što je ekvivalent površine amazonske prašume. Satelitske snimke u visokoj rezoluciji s dvaju NASA-inih satelita – koji su opremljeni specijalnim instrumentima MODIS – tijekom dvadeset godina pokazale su kontinuirano povećanje zelene površine na planetu, a za taj su porast odgovorne ljudske aktivnosti, ponajviše ambiciozni projekti sadnje drveća u Kini i Indiji pokrenuti još osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća.

U svakom slučaju, danas na Zemlji ima oko pet milijuna četvornih kilometara zelene površine više u odnosu na početak stoljeća. Kako je to moguće? Ne slušamo li svakodnevno o krčenju šuma i spaljivanju prašuma diljem svijeta? Čini se ipak da su upozorenja znanstvenika barem u jednom aspektu naišla na pozitivan odgovor.

Vlade brojnih zemalja posljednjih su desetljeća pokrenule mnoštvo projekata pošumljavanja i ozelenjavanja okoliša. Primjerice, Kina je još 1978. zasadila prva stabla u svojim sjevernim i sjeverozapadnim regijama kako bi zaustavila širenje pustinje Gobi. U međuvremenu su u sklopu tog projekta poznatog i kao Veliki zeleni kineski zid zasađeni milijuni stabala, a do 2050. godine, kad bi taj megaprogram pošumljavanja trebao biti dovršen, zeleni zid trebao bi se protezati duž 4500 kilometara. Kina je tim i drugim projektima ozelenjavanja uspjela prosječno povećati svoju zelenu površinu za čak 11 posto svakoga desetljeća.

Dakako, druge zemlje nisu u mogućnosti provoditi projekte takvih razmjera, ali i mali koraci se računaju. Globalno su se zelene površine povećale prosječno 2,3 posto po desetljeću, a nakon Kine najuspješnija je Indija sa sedam posto povećanja, te Europska unija s pet posto. Iznad globalnog prosjeka su, između ostalih, i Kanada, Australija, Rusija i Sjedinjene Države, a čak je i Brazil, gdje se svake godine veliki dijelovi prašume pretvaraju u poljoprivredno zemljište, oko jedan posto zeleniji nego što je to bio prije dvadeset godina.

To međutim nije nužno dobra vijest budući da poljoprivredne monokulture, premda su ‘zelene’, ne mogu ni približno zamijeniti sve goleme benefite bioraznolikosti drevne prašume.

Izvor: Tportal.hr

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Juli 2022
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31