fbpx

polarni medvjed 3422

Foto: Wikipedia Commons

Neki izravni odgovori na 17 često postavljanih pitanja o klimatskim promjenama i globalnom zagrijavanju  

 

Prvi dio — Šta se dešava?

1. Klimatske promjene? Globalno zagrijavanje? Šta je ispravno?

Oba naziva su tačna, ali označavaju različite stvari.

Na globalno zagrijavanje možete gledati kao na jednu vrstu klimatskih promjena. Klimatske promjene nisu samo porast temperature, već su to i druge promjene poput onih u obrascima padavina. Bivši američki predsjednik Trump tvrdi da su naučnici prestali govoriti globalno zagrijavanje i počeli ga nazivati klimatskim promjenama jer su zime "bile toliko hladne". Međutim, to nije tačno. Naučnici decenijama koriste oboje.

2. Koliko se Zemlja zagrijala?

Dva stepena, što je opasnije nego što se na prvu čini.

Zemlja se zagrijala za više od jednog stepena Celzijusa od 1880. do početka 2017. godine. Možda se to ne čini kao puno, ali utjecaj je osjetan na cijeloj Zemlji, što objašnjava zašto se veći dio kopnenog leda počinje otapati, a nivo mora raste sve većom brzinom. Ako se emisije stakleničkih gasova ne dovedu pod kontrolu, naučnici smatraju da bi globalno zagrijavanje u konačnici moglo doseći i porast temperature od 4.5 stepeni, zbog čega bi budućnost ljudske populacije na Zemlji bila upitna.

3. Šta je efekt staklene staklene bašte i kako uzrokuje globalno zagrijavanje?

Već jedan čitav vijek znamo da će se Zemlja zagrijati. Zaista.

Naučnici su u 19. vijeku otkrili da određeni gasovi u zraku zarobljavaju i usporavaju toplinu koja bi inače pobjegla u svemir. Ugljik-dioksid je najvažniji u tom procesu, jer bez njega Zemlja bi bila smrznuta pustoš. Naučnici su čak 1896. godine prepoznali da će se Zemlja zagrijavati kako ljudi sve više budu proizvodili gasove. Kako se udio ovih gasova u atmosferi povećao za oko 43 posto

u odnosu na predindustrijski period, Zemlja se zagrijala otprilike onoliko koliko su naučnici i predviđali.

4. Kako znamo da su ljudi odgovorni za povećanje ugljik-dioksida?

Tu nema dvojbe.

Čvrsti dokazi, uključujući studije u kojima su se koristile radioaktivne supstance, pomoću kojih je bilo moguće razlikovati industrijske od prirodnih emisija gasova, pokazuju da iza povećanja koncentracije ugljik-dioksida u atmosferi stoje ljudi. Udio ugljik-dioksida prirodno raste i pada od davnina, ali su te promjene hiljadama godina bile umjerene. Geolozi kažu da sada ljudi pune zrak drugim gasovima puno brže nego što je to priroda ikada učinila.

5. Da li prirodni faktori utječu na globalno zagrijavanje?

Ne.

U teoriji bi mogli. Na primjer, kada bi Sunce počelo više zračiti, to bi definitivno zagrijalo Zemlju. Zato su naučnici pažljivo proučili prirodne faktore za koje je poznato da utječu na planetarnu temperaturu i otkrili da se ti faktori ne mijenjaju ni približno dovoljno brzo da bi mogli utjecati na zagrijavanje. Zagrijavanje se odvija tako brzo da ga niti jedan drugi faktor ne može objasniti kao ljudska emisija stakleničkih gasova.

6. Zašto ljudi poriču naučne činjenice o klimatskim promjenama?

Najviše zbog ideologije.

Umjesto da pregovaraju o politikama koje se tiču klimatskih promjena i pokušaju ih učinili ekonomski isplativijim za tržište, neki konzervativci okrenuli su se poricanju naučnih dokaza o klimatskim promjenama.

Bivši američki predsjednik Trump ranije je tvrdio da su naučnici uključeni u svjetsku zavjeru kako bi zavarali javnost ili da je globalno zagrijavanje izmislila Kina kako bi uništila američku industriju. Argumenti onih koji poriču klimatske promjene postali su toliko nategnuti da su se čak i kompanije koje trguju naftom i ugljem javno distancirale od njih, iako neke još uvijek finansiraju izborne kampanje političara koji zastupaju takve stavove.

Drugi dio — Šta se može desiti?

1. U koliko smo nevolji?

Velikoj.

Naučnici smatraju da će se tokom sljedećih 25 ili 30 godina temperatura Zemlje vjerojatno postepeno povećavati, što će dovesti do sve ekstremnijih vremenskih neprilika. Koraljni grebeni i druga osjetljiva prirodna staništa već počinju odumirati. Dugoročno gledano, ako se emisije stakleničkih gasova nekontrolisano nastave povećavati, naučnici strahuju da bi klimatske promjene mogle dovesti do destabilizacije vlada, povećane migracije stanovništva, šestog masovnog izumiranja biljaka i životinja u historiji Zemlje, topljenja polarnih ledenih kapa, zbog čega će se nivo mora do te mjere podignuti da će progutati većinu svjetskih obalnih gradova. Promjene kojima svjedočimo sada vode ka tome, što postavlja teška moralna pitanja za našu generaciju.

2. Koliko klimatske promjene mogu direktno utjecati na moj život? Jesam li dovoljno bogat/a da zaštitim svoje potomke?

Ljudi već osjećaju posljedice, znali to ili ne.

Naučnici su izračunali da je zbog porasta razine mora više od oko 83.000 stanovnika New Yorka i New Jerseya bilo poplavljeno tokom uragana Sandy nego što bi to bio slučaj u stabilnoj klimi. Desetina hiljada ljudi već umire uslijed toplotnih valova koje je globalno zagrijavanje dodatno pogoršalo. Migracije ljudi, koje su dovele do destabilizacije političkih situacija diljem svijeta, dijelom su povezane sa klimatskim promjenama. Naravno, kao i što je slučaj sa svim drugim društvenim problemima, najprije će i najteže biti pogođeni siromašni ljudi.

3. Koliko će nivo mora porasti?

Pravo pitanje je koliko brzo.

Okeani se šire a nivo mora sada raste brzinom od oko 30 centimetara svakog vijeka, što prisiljava vlade i vlasnike nekretnina da troše desetine milijardi dolara na borbu protiv obalne erozije. Međutim, ako se stvari nastave odvijati ovim tempom, stručnjaci smatraju da ćemo se ipak moći nositi sa ovim promjenama.

Problem nastaje ako se ovaj rast poveća. Naučnici koji izučavaju historiju Zemlje kažu da bi u najgorem slučaju nivo vode mogao porasti za 30 cm svake decenije, iako je manje izgledno da će se to zaista tako i desiti. Mnogi stručnjaci vjeruju da čak i ako emisije stakleničkih gasova prestanu sutra, porast razine mora za 4.5 ili 6 metara je već neizbježan, što je dovoljno da voda poplavi mnoge gradove osim ako se trilioni dolara ne potroše na njihovu zaštitu. Koliko će to trajati, nepoznato je. Ali ako se emisije gasova nastave ovim tempom, konačni porast nivoa mora mogao bi biti 20 ili 30 metara.

4. Da li su nepredvidivo vrijeme kojem svjedočimo u posljednje vrijeme rezultat klimatskih promjena?

Djelimično.

Naučnici su iznijeli jasne dokaze da su zbog zagrijavanja toplotni valovi sve češći i intenzivniji. Zagrijavanje se može dovesti i u vezu sa sve jačim kišnim olujama, a obalne poplave postaju sve gore kako okeani rastu uslijed porasta emisije stakleničkih gasova. Globalno zagrijavanje pogoršalo je suše u regijama poput Bliskog istoka, a možda je utjecalo i na sušu u Kaliforniji.

Međutim, u mnogim drugim slučajevima, na primjer kada je riječ o uraganima, povezanost sa globalnim zagrijavanjem je nejasna i osporiva. Naučnici su u sve boljoj poziciji da razumiju ovakve pojave kako tehnologija napreduje.

Treći dio — Šta možemo uraditi?

1. Postoje li realistična rješenja ovog problema?

Da, ali promjene se dešavaju presporo.

Naučnici smatraju da je društvo toliko dugo odgađalo reakciju na promjene, da su rizici sada ozbiljni. No, sve dok u zemlji još ima neiskorištenih fosilnih goriva, nije kasno da se nešto poduzme. Ukoliko se ljudske emisije stakleničkih gasova svedu na nulu, zagrijavanje će se usporiti i odvijati prirodnim tokom. Dobra vijest je da mnoge zemlje imaju programe da ovu ideju učine stvarnošću, poput uvođenja standarda ekonomičnosti potrošnje goriva za vozila, strožijih građevinskih propisa i ograničenja emisija za elektrane. No stručnjaci kažu da se ovaj pristup mora drastično ustrožiti kako bi se spriječile najgore posljedice klimatskih promjena.

2. Šta je Pariški sporazum?

Skoro sve zemlje su se obavezale da će ograničiti emisije stakleničkih gasova.

Historijski sporazum postignut je u Parizu u decembru 2015. godine. Koliko će neka država umanjiti emisije stakleničkih gasova je na dobrovoljnoj bazi i trenutna obećanja država ipak nisu

dovoljna da bi se spriječile ozbiljne posljedice. No, Sporazum bi se trebao revidirati svakih nekoliko godina kako bi se države potpisnice obavezale na još značajnije ciljeve. Bivši američki predsjednik Trump najavio je 2017. godine da će se Sjedinjene Američke Države povući iz Sporazuma, iako bi povlačenje moglo trajati godinama, a druge zemlje su rekle da će nastaviti sa ovim planom bez obzira na američke namjere.

3. Da li čista energija pomaže ili šteti ekonomiji?

Sve je više radnih mjesta u industriji obnovljivih izvora energije.

Vjetroelektrane, solarne ploče, hidroelektrane i nuklearne elektrane proizvode energiju uz minimalne emisije stakleničkih gasova. Elektrane na prirodni plin također proizvode manje emisija od onih koje se koriste ugljem. Prelazak na ove čišće izvore može biti skup na prvu, ali bi se u konačnici takve investicije isplatile jer mogu doprinijeti rješavanju problema klimatskih šteta i zdravstvenih problema povezanih sa prljavim zrakom. Kako se industrija obnovljivih izvora energije razvija, tako se njeni troškovi proizvodnje smanjuju, tako da bi u konačnici obnovljiva energija mogla nadmašiti prljavu energiju i po nižoj cijeni — to je već slučaj na nekim mjestima.

Prijelaz na čistiju energiju svakako podrazumijeva određene gubitke, poput industrija koje se bave ugljem, ali to također podrazumijeva priliku za otvaranje novih radnih mjesta. Solarna industrija u Sjedinjenim Američkim Državama sada zapošljava duplo više ljudi od rudnika uglja.

4. Šta je sa hidrauličkim frakturiranjem ili 'čistim ugljem'?

Oboje bi moglo pomoći u čišćenju energetskog sistema.

Hidrauličko frakturiranje ili “fracking” jedna je od tehnologija bušenja koja je pomogla u proizvodnji novog prirodnog gasa u Sjedinjenim Američkim Državama i nekim drugim zemljama. Korištenje plina umjesto uglja u elektranama kratkoročno smanjuje emisije stakleničkih gasova, iako je plin još uvijek fosilno gorivo i morat će se i ono postepeno prestajati koristiti. Sam fracking također može dovesti do zagađenja okoline.

“Čist ugalj” predstavlja postupak kojim se emisije iz termoelektrana na ugalj prikupljaju i ispumpavaju u zemlju. Još nije pokazano da li je ovaj postupak ekonomski isplativ, ali neki stručnjaci misle da bi sa vremenom mogao igrati važnu ulogu.

5. Šta je sa električnim automobilima?

Prodaja je još uvijek mala, ali brzo raste.

Automobili se pune strujom noću i ne ispuštaju zagađenje tokom dana dok se kreću gradom. Oni su neupitno bolji od automobila na gorivo i prelazak na električna vozila bi značajno unaprijedio trenutnu situaciju čak i kada bi se struja za njih generirala izgaranjem uglja. Tehnologija za ova vozila se tako brzo razvija da neke zemlje već razmatraju zabranu prodaje automobila na gorivo nakon 2030. godine.

6. Šta su porezi na ugljik, trgovanje ugljikom i kompenzacija ugljika?

To su samo drugi načini da se kaže da se zagađivanje naplaćuje.

Staklenički gasovi koji su nuspojava ljudskih aktivnosti često se skraćeno nazivaju "emisije ugljika". To je zato što dva najvažnija gasa, ugljik-dioksid i metan, sadrže ugljik. (Neki drugi zagađivači svrstani su u istu kategoriju, čak i ako zapravo ne sadrže ugljik.) Porezi na ugljik, trgovanje ugljikom i tako dalje su samo kratki opisi metoda kako naplatiti emisije stakleničkih gasova, što ekonomisti prepoznaju kao jedan od najvažnijih koraka koje bi društvo moglo napraviti da ih ograniči.

7. Klimatske promjene su tako ogroman i kompleksan problem. Što ja mogu učiniti u vezi s tim?

Možeš početi tako što ćeš podijeliti ovaj tekst sa 50 svojih prijatelja.

Stručnjaci kažu da se problem može riješiti samo masovnim, kolektivnim djelovanjem. Čitave države i nacije moraju očistiti svoje energetske sisteme, koristeći se svim dostupnim alatima i to što prije. Dakle, najvažnije što možete učiniti je da koristite svoja građanska prava i da zahtijevate promjenu.

Također možete poduzeti korake da smanjite svoj vlastiti karbonski otisak, a sa kojima također na jednostavan način možete uštediti i novac. Na primjer, možete investirati u bolju izolaciju čime ćete uštediti energiju, možete instalirali pametni termostat, koristiti sijalice koje štede energiju, gasiti svjetla kada vam ne trebaju, voziti manje ili koristiti javni prijevoz, bacati manje hrane i jesti manje mesa.

Ako jednom ili dva puta godišnje preskočite letenje avionom, to je za Zemlju dobro kao sve ove druge akcije zajedno. Ako baš želite pomoći, možete kupiti električni ili hibridni automobil ili postaviti solarne panele na svoj krov. Ako vaša država ima konkurentno tržište električne energije, možda ćete moći kupiti 100 posto zelene energije.

Vodeće korporacije, uključujući velike proizvođače (na primjer, automobilske industrije), počinju zahtijevati čistu energiju za svoje poslovanje. Možete obratiti pažnju na politike ovih kompanija, i podržati ih što će također staviti do znanja ostalima da potrošači očekuju da i oni učine više u borbi protiv emisija.

Ovi koraci se možda čine malim u poređenju sa veličinom ovog problema, ali oni mogu osvijestiti vas, i ljude oko vas. Zapravo, otvoren razgovor o ovom problemu sa prijateljima i porodicom jedna je od najsmislenijih stvari koju možete učiniti već danas.

Izvor: The New York Times

Prevela: Amina Hujdur, Prometej.ba

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Avgust 2022
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31 1 2 3 4