fbpx

23f6a067599ae98276b159b7685c0abf XL

FOTO: Jakub Hrab

Kada su u junu ove godine, u mjestu Goransko Polje, nedaleko od Buturović Polja kod Konjica, krenule mašine prema rijeci Neretvici, mještani su stali na cestu držeći transparent sa snažnom porukom; "Voda ili krv - Stop MHE - Pusti me da tečem".

Autor: Jelena Jevđenić

Rijeke su osnovni elementi krajolika i čine ekosisteme vitalnim na više načina- zalihe su pitke vode, staništa za biljni i životinjski svijet, bioraznolikost, hranljive tvari. Nije potrebno spominjati da je čista pitka voda bitna za opstanak svih živih bića na planeti. Bosna i Hercegovina je bogata pitkom vodom, a hoće li takva i ostati?

Rijeka Neretvica, jedna od glavnih pritoka poznate rijeke Neretve, protiče kroz 62 naselja i preko 100 zaseoka, od prošle godine na udaru je mašina. Elektroprivreda BiH kao kapitalne investicije planira izgradnju dvije mini hidroelektrane na Neretvici.

Još 2006. godine isplanirana je izgradnja 15 malih hidroelektrana na ovoj rijeci, ugovor o dodjeli koncesije za gradnju mini hidroelektrana Opština Konjic je 2009. godine potpisala sa predstavnicima JP Elektroprivreda BiH. Provedba ovog poduhvata je godinama bila na čekanju do prošle godine, kada je investitor pribavio sve neophodne dozvole za izgradnju dvije mini hidroelektrane, Srijanski most i Gorovnik ušće. Međutim, aktivisti iz pokreta „Pusti me da tečem“ tvrde da su procesi odobravanja dozvola pratile brojne neregularnosti i kršenja zakonskih i podzakonskih akata.

Prema njihovim riječima opština Konjic nikada nije održala odgovarajuću javnu raspravu na kojoj bi lokalno stanovništvo dalo svoje mišljenje o ovom projektu. Tek kada su, početkom 2020. godine počeli pripremni radovi, lokalno stanovništvo je dobilo priliku da iskaže mišljenje o ovom projektu. Oko hiljadu građana prisustvovalo je skupu koji se protivi izgradnji hidroelektana na Neretvici, predočene su peticije sa oko dvije hiljade potpisa i online peticije sa 2 500 hiljade potpisa.

Nakon ovakve reakcije lokalnog stanovništva postavlja se pitanje na koji način je investitor pribavio saglasnost mjesnih zajednica za ovaj projekat, obzirom da, Savjeti MZ Neretvica i MZ Jasenik nikada nisu glasali, a samim tim niti dali svoj pristanak, za izgradnju 15 mHE na Neretvici. Iz poketa „Pusti me da tečem“ ističu da nije održan ni zbor građana, čime su grubo prekršene odredbe Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine.

„Neka nam pokažu zapisnik sa sjednice savjeta dvaju spomenutih mjesnih zajednica ili zbora građana na kojem se 50%+1 prisutnih izjasnilo "ZA" izgradnju mHE na Neretvici i mi ćemo položiti kamen temeljac za njihovu izgradnju. Međutim, nemaju ga, jer narod doline Neretvice nikada nije dao saglasnost za realizaciju ovog ekocidnog projekta“, ističu iz ovog pokreta.

Nakon prvih okupljanja građana, početkom marta 2020. godine, opštinsko vijeće Konjic donosi preporuku o privremenoj obustavi svih radova. Izvođači povlače mašine, ali se nakon dva mjeseca vraćaju sa namjerom da postave table obavijesti o gradnji i otpočnu radove. Mještani i aktivisti ih sprečavaju u toj namjeri blokirajući put mašinama. Nakon nekoliko dana mirovanja,  građani izlaze na protest u junu te godine, i onemogućavaju građevinskim mašinama da uđu u korito rijeke.

Još jedna nepravilnost koja prati ovaj slučaj je i način obnove okolišne dozvole iz 2017. godine, koja je dobijena bez sprovođenja javne rasprave, zbog čega su građani pokrenuli upravni spor pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, dok su građevinske dozvole odobrene bez da je JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine uz zahtjev priložila energetsku dozvolu, odnosno odobrenje. Iz tog razloga podnesen je i zahtjev resornom kantonalnom ministarstvu za poništenje oba rješenja po pravu nadzora, i krivična prijava protiv odgovornih lica u Opštini Konjic zbog kršenja zakonskih propisa i uredbi pri odobravanju građevinskih dozvola.

Udruženje građana “Pusti me da tečem” početkom avgusta je Kantonalnom tužilaštvu HNK podnijelo krivičnu prijavu protiv odgovornih lica u Opšini Konjic zbog sumnje da su po Krivičniom zakonu FBiH počinili krivična djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja i nesavjestan rad u službi.

Odobrenja za građenje, odnosno građevinske dozvole za mHE Srijanski most i mHE Gorovnik ušće potpisana su bez priložene energetske dozvole, od strane Esada Omerovića, koji se nalazi na čelu Službe za prostorno uređenje, građenje i obnovu Opštine Konjic.

Nekoliko dana poslije Ministarstvo građenja i prostornog uređenja HNK poništilo je odobrenja za građenje za mHE Srijanski most i mHE Gorovnik ušće.

U julu ove godine, načelnik Konjica Osman Ćatić sastao se s predstavnicima Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EP BiH) i poručio da je gradnja malih hidroelektrana "interes opštine".

"Gradnja malih hidroelektrana na Neretvici je interes općine Konjic i izražavamo bezrezervno opredjeljenje za realizaciju ovog projekta u skladu sa Ugovorom o koncesiji, drugim ugovorima i svim preuzetim obavezama", kazao je Ćatić tokom razgovora sa Senadom Salkićem, izvršnim direktorom za kapitalne investicije EP, ukazujući da sprečavanje i obustava izgradnje neminovno vodi do tužbe od investitora - EP za zaštitu prava i obeštećenja, što bi za općinu Konjic značilo značajno finansijsko opterećenje.

Međutim, spas za Neretvicu postoji i iz pravnog ugla. Rokovi iz koncesionog ugovora iz 2009. godine su istekli, s obzirom na to da je Elektroprivreda Bosne i Hercegovine bila u obavezi svih 15 malih hidroelektrana pustiti u komercijalni pogon najkasnije do kraja 2013. godine, što se nije desilo, tako Opština Konjic ima mogućnost raskida ovog ugovora.

Iako načelnik Ćatić ističe da su hidroelektrane u interesu zajednice i opštine Konjic, građani ovog lokaliteta tvrde suprotno.

Više od 90% lokalnog stanovništva, kao i ljudi porijeklom s tog područja koji žive u ostatku Bosne i Hercegovine i ostalim državama, oštro se protivi izgradnjih malih hidroelektrana na slivu rijeke Neretvice, koja ovdašnjem stanovništvu život znači i predstavlja žilu kucavicu cijelog kraja.

„Ovaj narod živi s rijekom, ona je dio našeg identiteta i spremni smo je braniti i pod cijenu života. Vlastima na svim nivoima, kao i JP Elektroprivredi Bosne i Hercegovine poručujemo da nađu najbezbolnije rješenje za raskid svih ugovora za izgradnju mHE na Neretvici, a u slučaju da ponovo pošalju mašine, situacija će u potpunosti eskalirati i posljedice bi mogle biti fatalne. Nema tog ugovora ili projekta koji je vrijedan jednog ljudskog života.  Naša poruka je jasna: "VODA ILI KRV!"“ poručuju aktivisti iz udruženja „Pusti me da tečem“.

Stav građana je jasan, male hidroelektrane su velika šteta za prirodu od čije izgradnje korist ima uska grupa ljudi. Pojedinci se bogate na račun građana BiH. Uvećanje njihovog kapitala finansiramo mi, građani, plaćanjem naknade za obnovljive izvore energije uz račune za utrošenu električnu energiju. Za uzvrat dobijamo uništenu prirodu.

„Obišli smo desetine ovih objekata širom Bosne i Hercegovine i svjedočili potpuno suhim riječnim koritima, fragmentaciji riječnih tokova, uništavanju biljnog i životinjskog svijeta, onemogućavanju razvoja svih neenergetskih potencijala u lokalnim zajednicama u kojima su izgrađene mHE“, ističu aktivisti za Neretvicu.

Neretvica je, pored važnosti za lokalno stanovništvo, bitna i za druga bića tog lokaliteta. Endemske vrste raka i potočne pastrmke obitavaju u ovoj rijeci i njihovo stanište ne smije biti narušeno. Izgradnjom mini hidroelektrana, biljni i životinjski svijet pretrpio bi promjene velikih razmjera bez mogućnosti prilagodbe, te bi njihov opstanak bio upitan. A onako kako postupamo s prirodom, takav će uticaj i priroda imati i na nas - ljude.

eko.ba

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Oktobar 2021
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31