fbpx

okean.indian ocean

Roberto Moiola-Sysaworld

"Toplotna kupola" koja se u junu nadvila nad sjeverozapadom Pacifika donijela je nezabilježen pomor stanovnika okeana. Procjenjuje se da će se posljedice osjećati godinama.

Rekordno visoke temperature vazduha koje je "toplotna kupola" donijela na sjeverozapad Pacifika u junu, za biljke i životinje koje žive duž obale bile su pogubne.

Vreo talas poklopio se s periodima najizraženije oseke u godini ostavljajući tako pojas, koji je inače pod vodom, satima izložen toplom vazduhu i suncu i to tokom najtoplijih dijelova dana, nekoliko dana zaredom.

Neposredno poslije nezapamćenog toplotnog talasa, Emili Karington, naučnica specijalizovana za biologiju morskog života posjetila je obale koje su, kako navodi, mirisale na smrt.

"Širom otvorene školjke s otkrivenim tkivom koje je počelo da truli, zatim morski puževi i hitoni, mekušci poznati i kao morske kolijevke, više nisu bili u stanju da se pripiju uz stijene, pobijelile alge i morska trava", opisuje Karingtonova.

O sličnim scenama izvještavali su naučnici i uzgajivači školjki iz priobalnih mjesta američke države Vašington i kanadske pokrajine Britanska Kolumbija.

Procjene stručnjaka kreću se od miliona do milijardi zbrisanih morskih bića. "Ovako nešto dosad nismo vidjeli", naglasila je Karingtonova koja je kao morski biolog decenijama proučavala efekte ekstremnih vremenskih uslova.

Skoljke

Za još nekoliko nedjelja ništa se neće primjećivati, čak i prazne školjke će voda odnijeti, ostavljajući obalu gotovo identičnom kao prije pomora.

Međutim, nestaće sve koristi za ekosistem koje su ti organizmi pružali, kao što je filtriranje vode (jedna školjka može očistiti do 10 litara morske vode dnevno), kao i stvaranje vlažnog staništa za razne druge biljne i životinjske vrste, te obezbjeđivanje hrane za one u višim dijelovima lanca ishrane, poput rakova, ptica i ljudi.

Tokom narednih mjeseci, područja s velikom smrtnošću mogu imati lošiji kvalitet vode, manje biodiverziteta i predatori će uzalud tražiti hranu.

Morska bića koja nisu direktno pogođena toplotnim talasom mogu pretrpjeti naknadne efekte zbog velikog poremećaja funkcije ekosistema.

Uzgajivači školjki, već se bore sa smanjenom potražnjom zbog pandemije virusa korona, a sada će imati dodatne teškoće u redovnom snabdijevanju.

Pomorom zahvaćene oblasti će vjerovatno postepeno ponovo biti naseljavane. Koliko brzo će se to dogoditi, ako se to bude uopšte desilo, zavisi od niza faktora.

Poznato je da mnoge među najteže pogođenim vrstama imaju strategije rasta populacije koje podstiču brzu rekolonizaciju.

Dagnje i ostrige imaju brojno potomstvo koje se naseljava u širokom pojasu, a do reproduktivne zrelosti stižu relativno brzo, pa se oporavak može postići za samo nekoliko godina.

Sa druge strane, kako stvari sada stoje, možda neće biti dovoljno preživjelih jedinki da obezbijede potomstvo.

Obnavljanje populacije nije bez prepreka

Vrste sa strategijom "živi brzo, umri mlad" imaju tendenciju da budu fiziološki slabije i može da se desi da rekonstrukcija populacije za njih bude izuzetno teška, naročito ako ekstremni toplotni talasi postanu redovna pojava.

Oni će se jednostavno preseliti na hladnije lokacije, pridružujući se seobi mnogih drugih vodenih i kopnenih vrsta širom svijeta.

Uzgajivači školjki mogu zaobići ove prepreke uzgojem u mrestilištima, ali će se suočiti sa sporijim rastom školjki, povećanim troškovima u mrestilištima, što će prilično smanjiti profit.

Emili Karington naglašava da su mnoge vrste uspjele da prežive ekstremne vrućine. To su bile veće, dugovječnije vrste veće tolerancije, fleksibilnijeg ponašanja i strategije rasta.

Na primjer, neke vrste školjki mogu se dublje zakopati u hladniji pijesak, velike kalifornijske školjke mogu da uskladište dovoljno vode da bi se rashladile pri smrtonosnim temperaturama, a mnoge oštećene morske alge mogu ponovo izrasti iz tkiva koje se nalazi pri steni za koju su prikačene.

To ne znači da na ove stanovnike mora nije uticala ekstremna vrućina, jer za oporavak od ovakvih situacija potrebno je mnogo energije. Ove vrste će vjerovatno imati daleko manje energije za rast, razmnožavanje i borbu protiv bolesti, što bi moglo uticati na sposobnost populacije da opstane na duže staze.

Kako pomoći stanovnicima mora pri sljedećem toplotnom talasu

Karingtonova kaže da se možemo nadati da će sljedeći ekstremni talas doći tokom plime i da će vrste pri obali biti zaštićene morskom vodom.

Ipak, uz globalno zagrijavanje u posljednjoj deceniji, predviđa se da će ekstremni toplotni talasi biti sve učestaliji i ozbiljniji, a šanse za masovne pomore će se takođe povećavati.

"Efekti klimatskih promjena su višestruki, a koje lice tih promjena vidite zavisi od toga gdje živite. Od mnogih korisnih radnji koje pojedinci mogu preduzeti, fokusiranje napora na one koje imaju najviše smisla u vašem neposrednom okruženju je odlično mjesto za početak", poručuje Karingtonova citirajući aktivistu Dejvida Suzukija: "U svijetu sa više od sedam milijardi ljudi, svako od nas je kap u kanti. Ali sa dovoljno kapi, možemo napuniti bilo koju kantu".

(RTS)

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Industrija - 11.7%
Toplane i privatna ložišta - 15.8%
Institucije vlasti - 72.5%

Ukupno glasova: 120
Glasanje u ovoj anketi je završeno

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Januar 2022
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6