fbpx

w 55162883

Pandemija je klimatsku krizu potisnula u drugi plan, ali i ponudila priliku da nakon korona virusa stvorimo novi, održiviji svijet bez ugljika.

Dok se vlade u cijelom svijetu bore kako bi zaštitile svoje građane od novog virusa a da pritom ne unište svoje ekonomije, pandemija je klimatsku krizu potisnula u drugi plan, ali i ponudila priliku da nakon korona virusa stvorimo novi, održiviji svijet bez ugljika.

Riječ „kriza” na kineskom jeziku sastoji se od dva znaka: opasnosti i prilike. Ali za sada je među ekonomistima prvi pojam češći od drugog.

Mjere izolacije prestaju krajem juna, a Međunarodni monetarni fond (MMF), koji je krizu prozvao „Velika izolacija”, očekuje pad svjetskog BDP-a od tri posto u ovoj godini. A kada bi se pandemija nastavila i u 2021., moglo bi biti daleko gore, prenosi Hina.

Kratkoročno, borba protiv virusa očito je prioritet svjetskih čelnika.

Ali ako pitanje klime ne bude integrirano u odluke u sedmicama i mjesecima koji dolaze, nada da ćemo ograničiti globalno zagrijavanje na dva stepena Celzijusa, što je minimum po Sporazumu o klimi iz Pariza, mogla bi se zauvijek ugasiti.

„Vlade troše prava bogatstva da bi održale ekonomije na životu”, rekao je Michael Oppenheimer s Princetona.

„Taj novac može biti potrošen ili na neutralan način kada je riječ o problemu klime, ili tako da pogorša situaciju ili da je pak poboljša”, kazao je.

Stephen Hammer, koji se u Svjetskoj banci bavi klimom, ističe da aktualni prioriteti ne smiju istisnuti u drugi plan dugoročne ciljeve. „U prvom redu dekarbonizaciju svjetske ekonomije”, napisao je nedavno na blogu sa svojim kolegom Stéphaneom Hallegatteom.

Planovi za ekonomski oporavak vrijedni stotine milijarda dolara, eura, jena i juana moraju uključivati investicije u obnovljive energije, energetsku učinkovitost, otpornost infrastrukture na poplave i suše i održiv javni prijevoz, poručili su.

I moraju izbjegavati fosilna goriva, naglasili su.

U Evropi, ministri za zaštitu okoliša 17 država članica poručili su početkom aprila da „neće izgubiti iz vida ekološku i okolišnu krizu”, ističući važnost Zelenog plana EU-a, „strategije rasta” koja bi trebala „stimulirati ekonomiju i stvoriti radna mjesta, ubrzavajući zelenu tranziciju”.

EU ima ključnu ulogu kada je riječ o klimi, rekla je Laurence Tubiana, arhitektica Sporazuma o klimi iz Pariza.

„Još ne mogu reći da smo došli do 'biti ili ne biti', ali kada bismo uložili sve naše kapacitete, sve naše resurse na nacionalnoj i na evropskoj razini, a ne bismo ih dobro usmjerili, bila bih ipak pesimistična”, kazala je za AFP.

Drugi nezaobilazni igrač je Kina, koja šalje kontradiktorne signale.

Promijeniti navike

Nakon ekonomske krize 2008., Peking je uložio hiljade milijardi juana u energetski intenzivne infrastrukturne projekte, što je rezultiralo povećanjem emisija CO2 iz termoelektrana na ugalj.

„Danas kineski čelnici imaju više opcija na raspolaganju”, uvjerava Li Shuo iz Greenpeacea, čak i ako klima nije njihov prioritet.

U Sjedinjenim Državama, predsjednik Donald Trump ističe važnost američkog naftnog sektora i podržava avionske kompanije.

Po mišljenju Elizabeth Wilson iz Dartmouth Collegea u New Hampshireu, sadržaj planova za ekonomski oporavak u ovoj fazi nije dobra vijest za klimu.

„Hiljade milijardi dolara javnog novca i privatnog kapitala potrebnih za tranziciju velikih razmjera koja bi smanjila emisiju stakleničkih plinova uz istovremeno prilagođavanje posljedicama klimatskih promjena najvjerojatnije neće biti na raspolaganju”, kazala je zabrinuto.

U zemljama na jugu planete, gdje učinci globalnog zagrijavanja nisu prestali dok je svijet fokusiran na pandemiju, posljedice bi mogle biti katastrofalne.

„Strahujemo da će sredstva potrebna za borbu protiv covida-19 biti uzeta od mjera za klimu”, rekao je Harjeet Singh iz nevladine organizacije „Action Aid”.

„Svaka podrška zemljama u razvoju u sklopu borbe protiv korona virusa mora istovremeno jačati njihovu otpornost na klimatske promjene”, naglasio je.

Ali neki razmišljaju optimističnije, s obzirom na to da je izolacija više od polovine stanovnika planete smanjila energetsku potrošnju.

„Sve u svemu, kriza će smanjiti emisije CO2 i ubrzati tranziciju prema obnovljivim energijama”, uvjeren je Jeffrey Sachs, direktor Centra za održivi razvoj Sveučilišta Columbia.

Izolacija bi mogla promijeniti navike ljudi koji možda više neće poželjeti odletjeti negdje avionom za vikend.

„Ljudi bi mogli shvatiti da mogu bez skupih i mukotrpnih praksi, kao što je svakodnevno putovanje na posao”, rekao je Michael Oppenheimer.

S obzirom na to da je novi virus možda, po mišljenju nekih naučnika, potekao od jedne vrste šišmiša, čovječanstvo je možda također shvatilo poruku koju aktivisti za zaštitu okoliša već godinama ponavljaju: njegovo djelovanje na prirodu ima posljedice.

Izvor: Agencije

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Kandidata - 7.5%
Kandidatkinju - 13.6%
Kod glasanja pol kandidata/kinje mi nije bitan - 77.6%

Ukupno glasova: 147
Glasanje u ovoj anketi je završeno

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Septembar 2020
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
31 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 1 2 3 4