fbpx

1575104358.764

Skoro sve mediteranske zemlje podbacile u ispunjavanju zakonskih obveza uspostave adekvatne mreže morskih zaštićenih područja (MZP) do 2020. godine

Novi izvještaj Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) pokazuje da skoro sve mediteranske zemlje nisu uspjele izvršiti svoje globalno obećanje i učinkovito zaštititi 10% obalnih i morskih područja te zaustaviti neprekidan pad bioraznolikosti u regiji. Danas je samo 1,27% Sredozemnog mora djelotvorno zaštićeno, od čega se glavnina odnosi na njegov sjeverni dio. WWF poziva vlade koje će se od 2. do 5. prosinca sastati u Napulju da razmotre znatno povećanje ulaganja u zaštitu i obnovu jedinstvenih morskih područja koja su pod stalnom prijetnjom prekomjernog iskorištavanja i klimatskih promjena.

WWF-ova analiza pokazuje da su u zadnjem desetljeću skoro sve mediteranske zemlje podbacile u ispunjavanju zakonskih obveza uspostave adekvatne mreže morskih zaštićenih područja (MZP) do 2020. godine. Takva mreža znatno bi doprinijela obnavljanju prirodnog morskog kapitala koji u prosjeku iznosi 5,6 milijardi američkih dolara godišnje, dobivenih uglavnom od ribarstva, akvakulture i turizma.

Sljedeći tjedan će se vlade mediteranskih zemalja kao ugovorne strane Barcelonske konvencije sastati u talijanskom gradu Napulju kako bi raspravile dosadašnji napredak i dogovorile se oko novog plana, kojim će se nakon 2020. godine pokušati zaustaviti dosadašnji trend gubitka bioraznolikosti. Četiri desetljeća nakon uspostavljanja Barcelonske konvencije (1976.), prve inicijative Programa Ujedinjenih naroda za okoliš usmjerene na zaštitu Sredozemnog mora i njegovih prirodnih bogatstava, WWF-ovo izvješće pokazuje da se odrednice Konvencije ne poštuju, a zemlje potpisnice ne uspijevaju zaštititi svoje more, koje razne industrije - poput naftne i plinske - iskorištavaju u maksimalnoj mjeri za vlastiti rast i razvoj.

Kontinuirani nedostatak ulaganja i interesa zemalja za zaštitu bioraznolikosti ozbiljno narušava sposobnost našeg mora da ublaži učinke klimatskih promjena kao i održivost plave ekonomije. Zaštita bioraznolikosti mora postati prioritetom za sve mediteranske lidere i barem 30% Sredozemnog mora potrebno je efektivno zaštititi do 2030. godine“, rekao je Giuseppe di Carlo, direktor WWF-ove mediteranske morske inicijative.

WWF-ova analiza naglašava kontinuirane neuspjehe većine mediteranskih zemalja u pomaku iz dogovora u stvarnu zaštitu morskih zaštićenih područja. Kao primjer možemo uzeti Hrvatsku, Italiju, Grčku, Sloveniju i Španjolsku koje su odredile brojna područja koja je potrebno zaštititi, ali provedene mjere su i dalje ograničene na vrlo mali broj istih ili nisu dostatne kako bi se zaštitila bioraznolikost. Neke druge zemlje, poput Albanije, Alžira, Cipra, Izraela, Maroka, Kosova, Slovenije i Turske su ograničile svoje djelovanje na samo nekoliko malih morskih zaštićenih područja. Također, Egipat, Libanon, Libija, Sirija, Tunis i Monako nemaju nikakav plan upravljanja i monitoringa. Jedan vrlo mali dio mora koji iznosi neznatnih 0,03% je trenutno u potpunoj zaštiti od ljudskog djelovanja, što je vrlo poražavajuće.

„Premda se ukupna površina zaštićenih morskih područja u Hrvatskoj povećala za 9%, čime je dosegnuta ukupna površina teritorijalno zaštićenog mora na 15,7%, većina zaštićenih morskih područja i dalje je zaštićena samo na papiru, a to se mora hitno promijeniti“, rekao je Patrik Krstinić iz morskog programa u WWF Adriji.

„Kako ne bi bilo sve tako crno, naša iskustva s terena pokazuju i napredak, naročito u odnosima između upravljača zaštićenih područja i lokalne zajednice, a najveći napredak uočljiv je u PP Telašćica. Suradnja s priobalnim zajednicama kao aktivnim nositeljima promjena presudna je za ostvarenje Globalne strategije za zaštitu bioraznolikosti“, dodaje Krstinić.

Upravo u smjeru povezivanja lokalnih zajednica s njihovim morskim zaštićenim područjima fokusiran je i rad WWF Adrije u posljednjih nekoliko godina. Uključivanje lokalnih zajednica ključno je za adekvatnu zaštitu prirode pa je njihovo osnaživanje te poboljšanje kvalitete života uz razvoj poslovnih modela koji će smanjiti pritisak na obalne ekosustave i pružiti dugoročno održiva rješenja, važno za budućnost naših mora i oceana.

Izvještaj je moguće preuzeti OVDJE.

iza kulisa zastita samo na papiru 716233

 

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Decembar 2019
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5