fbpx

20191102144411 566665

ORISTANO - Dio Sardinije, oko Oristana, u kojem danas živi 35.000 ljudi, u narednih 80 godina će biti potopljen usljed podizanja nivoa mora, predviđaju naučnici.

Prema istraživanjima, Sredozemno more se zagrijava brže od globalnog prosjeka, a istovremeno nivo tog mora raste 3,4 milimetara godišnje i do 2100. godine će porasti, prema procjenama, između 52 i 190 centimetara.

To će uzrokovati velike poplave, koje će, pored toga što će pogoditi stanovništvo i okolinu, takođe promijeniti eko-sistem močvara, čija voda se inače prečišćavanjem koristi kao pijaća voda, a poplavama će biti napunjene slanom morskom vodom.

U nekim primorskim dijelovima Mediterana nivo mora porašće i za 10 centimetara više od prognoziranog rasta, Italija će se suočiti s poplavama, a jedno od najugroženijih mediteranskih močvarnih područja je upravo Oristano na Sardiniji.

Kako je ukazano na seminaru, koji je nedavno održan na Sardiniji u organizaciji IUCN - Internacionalnog centra za mediteransku saradnju, projekcije pokazuju da je Oristano jedno od prvih mediteranskih područja koje će usljed podizanja nivoa mora biti ozbiljno pogođeno velikim poplavama.

"Do 2100. godine lokalni gradovi koji su danas dom oko 35.000 ljudi biće pod vodom", upozorio je Andrea Motroni iz Regionalne agencije za zaštitu životne sredine - ARPAS u Italiji.

Na nepovoljnu situaciju u kojoj se nalaze močvarna područja Oristana trenutno negativno najviše utiču poljoprivreda i stočarstvo, intenzivna akvakultura, deponije, napušteni kanali za navodnjavanje i odvodnjavanje, zagađenje rudarskim i drugim otpadom, ulazak slane vode usljed klimatskih promjena, nedostatak slatke vode, nestanak biodiverziteta.

Mesta koja će prva biti poplavljena su Marčedi, Oristano, Torre Grande i San Giovanni di Sinis, koje su novinari iz nekoliko mediteranskih zemalja obišli tokom seminara, a to će se dramatično odraziti na poljoprivredu, ribarstvo, infrastrukturu, transport i turizam tog područja.

Prema riječima Ðovanija de Falka, istraživača CNR-a, močvare su jedan od izvora pitke vode, koriste se i za navodnjavanje usjeva, omogućavaju ogromnu biološku raznolikost, ali sve su važnije i za ublažavanje negativnih posljedica klimatskih promjena i prilagođavanje njima.

"Sredozemlje postaje sve vrelije i potrebna su nam vlažna područja više nego ikad. Na Mediteranu smo uništili oko polovinu naših močvarnih područja u posljednjih 50 godina i postoje intenzivni pritisci na preostala. Uz povećanje broja stanovnika i zagrijavanje planete, uništavanje močvara ne smijemo da dozvolimo", kazao je De Falko.

Kako je naveo Ðuzepe Andrea de Lusija, Mediteran je žarište klimatskih promjena, zbog čega je vrlo bitan način na koji ćemo se ophoditi prema močvarama u narednim decenijama.

U posljednjih 100 godina nestalo je više od polovine priobalnih močvara, naveo je De Lusija dodavši da se to desilo usjled neodrživog razvoja turizma, urbanizacije, industrijskog razvoja i razvoja neodržive poljoprivrede.

"Klimatske promjene povećavaju hitnost sprovođenja efikasnih mjera za očuvanje močvara", zaključio je De Lusija.

Tanjug

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Novembar 2019
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 1