fbpx

bottle 2349126 640

Sredozemlje je već dugo jedno od najzagađenijih mora na svijetu, no problem bi mogao postati i veći jer bi se omjer ribe i plastike u njemu mogao izjednačiti, upozorili su europski stručnjaci.

U ovom trenutku na svaka tri kilograma ulovljene ribe, dolazi kilogram plastičnog otpada, rekao je za dpa španjolski diplomat Miguel Garcia-Herraiz. Procjenjuje se da bi do 2030. omjer mogao biti sljedeći: na kilogram ribe, kilogram plastičnog otpada. I dok u svijetu raste zabrinutost zbog globalnog zagađenja plastičnim otpadom još uvijek imamo relativno malo podataka o zagađenosti Sredozemlja, o posljedicama zagađenja po zdravlje morske flore i faune, čak i po ljude, dodao je.

Diplomat ističe da većinu zagađenja uzrokuje "jednokratno" korištenje plastičnih predmeta, poput plastičnih vrećica i boca koje se vrlo sporo razgrađuju te se pretvaraju u mikroplastiku, sitne plastične čestice manje od pola centimetra.

Na njezinoj površini se nakupljaju razne toksične tvari pa je ribe često zamijene za hranu, zbog čega ulazi u prehrambeni lanac koji uključuje i ljude.
Mikroplastika nastaje zbog usitnjavanja većih komada plastike u moru pod utjecajem sunca, valova i vjetra. Ona se ne razgrađuje i ne mijenja kemijsku strukturu već se pojavljuje u manjim komadima.

Garcia-Herraiz podsjeća da izravni izvor mikroplastike možemo naći u kozmetičkim proizvodima za "peeling" kože koji sadrže sitne polietilenske čestice. Nakon korištenja te čestice kroz kanalizaciju i ispusne vode odlaze u rijeke i mora.

Još jedan izvor mikroplastike u moru su plastični peleti. Plastika se proizvodi u obliku sitnih peleta koji se od proizvođača transportiraju do prerađivača i ondje prerađuju u gotove predmete. Često tijekom transporta peleti završe u moru i postanu smeće, a da nisu poslužili za izradu bilo čega korisnog.

Mikroplastika skriva i sasvim novu razinu problema - zagađivala koja se nalaze na površini mikroplastike. Organske onečišćujuće tvari (eng. POPs, persistant organic pollutants) su slabo ili sporo razgradive kemikalije, poput primjerice pesticida DDT-ja.

Osim što se sporo razgrađuju slabo su topive u vodi, zbog čega se čvrsto zalijepe na plastiku, poput primjerice masnoće koju je teško oprati s plastičnog posuđa.

Nakon što ribe ili druge morske životinje progutaju mikroplastiku, kemikalije ulaze u njihov organizam te u prehrambeni lanac koji uključuje i ljude.

Početkom godine Greenpeace je objavio izvješće kojim se procjenjuje da je 96 posto plutajućeg otpada u Sredozemlju plastika te da je prisutna i na dubini od 3000 metara.

magazin.hrt.hr

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Novembar 2019
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 1