Foto: Shutterstock

Afrička kuga koja je oštetila brojne farme u Bosni i Hercegovini sada je prešla na divlje životinje. Slučajevi zaraze divljih svinja ovom bolešću zabilježeni su širom zemlje.

Foto: Save the Children

Najbogatijih 1% proizvodi više emisija ugljen-dioksida nego najsiromašnijih 66% svjetske populacije. Kad to znate, bude vam jasno zašto je ubijeni brazilski aktivista Chico Mendes govorio da je okolišni aktivizam bez klasne borbe – vrtlarstvo. A važnost klasnih pitanja u rješavanju klimatske krize polako uviđa i jedan od najuglednijih svjetskih ekonomista Thimas Piketty čije su analize svojevremeno opisane kao pokušaj da se socijalizam razvodni lišavanjem i radničke klase i klasne borbe. @RiD

Ilustracija Danting Zhu/Unsplash

Najveći ledeni brijeg na svijetu, "A23a", koji se odvojio od obala Atlantika 1986. godine, počeo je da se kreće poslije 30 godina provedenih zaglavljen u Vedelovom moru, piše BBC.

Foto: Daniel W. Hall 

Na gradskoj farmi u engleskom gradu Bat otkriveno je 1.250 novih vrsta insekata, koje su naselile sjevereno područje kao posljedica ekstremnih temperatura.

Foto: Omladinski klub Novi Val

Još jedna “rampa” za investitora: Konačno je završena priča oko izgradnje mHE na Bunskim kanalima? – piše Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT.

Foto: Ludger Schadomsky/DW

Duboko u vječnom ledu Arktika, skladišti se sjeme biljaka iz čitavog svijeta. Ali taj trezor ne ugrožavaju samo klimatske promjene, već i geopolitički sukobi širom svijeta.

Foto: Unsplash

Emisije ugljen-dioksida i ugljen-monoksida najbogatijih jedan odsto ljudi na planeti jednake su zagađenju koje čini pet milijardi ljudi, odnosno dvije trećine stanovništva Zemlje.

Foto: Impuls

Više od 130 organizacija i preko 100 stručnjaka i akademika iz 30 zemalja poslalo je otvoreno pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen zahtjevajući povlačenje Zakona o kritičnim sirovinama EU (CRMA), nakon što je za nekoliko dana javnu peticiju potpisalo 60.000 ljudi.

Foto: Ratko Pilipović

Neretva, u Bosni i Hercegovini, jedna je od najbioraznolikih rijeka na kontinentu – uz njen tok žive medvjedi, vukovi, risovi i mnoge rijetke vrste – ali više od 50 planiranih brana moglo bi trajno transformirati ekosistem, piše u petak britanski The Guardian.

Foto: Gustav Gullstrand/Unsplash

Obnavljanje ekosistema je neophodno da ne bismo izgoreli i odnele nas poplave, da bi se sprečili ratovi za resurse, glad i epidemije. Ako bi se uspešno sproveo Zakon o obnovi prirode, u narednih nekoliko godina bi bilo obnovljeno 20% morske i kopnene površine, a do 2050. svi ekosistemi u EU kojima je potrebna obnova, objavio je Evropski parlament. Kako se precizira:

Foto: Lokacija mjesta bušenja (Adi Kebo/zurnal.info)

Stanovnici nekoliko livanjskih sela podno Tušnice za pitku vodu se plaše zbog koncesije dodijeljene za istraživanje i eksploataciju mineralne sirovine. I dok se mještani bore da očuvaju svoja izvorišta, nadležni u Livnu zatvaraju oči pred izvještajem radnog tijela Vlade Kantona 10 u kojem su taksativno navedeni svi propusti od prve dozvole za istraživanje davne 2006. i prve koncesije iz 2012., pa njeno prebacivanje na drugu firmu 2018. godine.

Foto: FB

Svjetske vlade ne čine dovoljno kako bi srezale emisije stakleničkih gasova i spriječile najcrnje posljedice globalnog zagrijavanja, upozorava izvještaj Ujedinjenih nacija objavljen u utorak.