fbpx

Ako se pita visoke dužnosnike zapadnoeuropskih zemalja, osobito austrijske ili njemačke, izbjeglička kriza koju je obilježilo kretanja stotina tisuća ljudi “balkanskom rutom” 2015. i 2016. godine stvar je prošlosti.

000 8454C e1496738939272

Foto: AFP / Sakis Mitrolidis


Ako se pita visoke dužnosnike zapadnoeuropskih zemalja, osobito austrijske ili njemačke, izbjeglička kriza koju je obilježilo kretanja stotina tisuća ljudi “balkanskom rutom” 2015. i 2016. godine stvar je prošlosti. Nije mali broj onih koji bi voljeli preuzeti zasluge za “zatvaranje” te rute. Ono se navodno dogodilo dogovorom s Turskom – prema kojem se toj državi plaća zadržavanje izbjeglica na njenom teritoriju ili okupiranim područjima Sirije – te pritiskom na balkanske zemlje koje su zasad nepoznatim sredstvima natjerane da odbijaju ljude sa svoje granice. Kolone izbjeglica nestale su iz medijskih izvještaja i prestale su uzbunjivati standardnu političku dinamiku na zapadu Europe, no to ne znači da su migracije prestale.

U pojedinim zemljama regije, poput Srbije, množe  se “prihvatni centri” koji više ne služe obradi zahtjeva izbjeglica, već kao slijepo crijevo. Uz šest tisuća samo registriranih izbjeglica, Srbiji prijeti sudbina grčkih otoka koji su nakon “zatvaranja rute” postali veliki koncentracijski logori čiji zatvorenici imaju samo jednu perspektivu: da ih se vrati u Tursku ili Siriju. Zapadno i sjeverno od Srbije, u daljnjem toku iste trase, svi su smjerovi kretanja čvrsto zatvoreni, bez ikakvih obzira na međunarodno pravo koje regulira postupanje prema izbjeglicama. Proteklog tjedna, čak je 500 izbjeglica uhvaćeno a električnoj ogradi na jugu Mađarske i vraćeno u Srbiju. U Hrvatskoj, koja nema električnu ogradu, metode su nešto manje sofisticirane.

Zakašnjeli sigurnosni prigovori

Naime, kako pokazuju brojna novinarska istraživanja te izvještaji Liječnika bez granica i drugih institucija, hrvatska policija na granici zahtjeve za azil “obrađuje” pendrecima. Svjedočanstva govore o sadističkom iživljavanju policajaca, koje uključuje mučenje te krađu novca i osobne imovine, s pretpostavljenom namjerom da se batinama “odgovori” izbjeglice od ideje da traže zaštitu na koju je Hrvatska međunarodnim pravom obavezana. Hrvatska policija je u izjavi odbacila mogućnost da je riječ o organiziranoj i planskoj aktivnosti policije, ali nije ponudila nikakav uvjerljiv odgovor na brojne dokaze protiv policije koji su u međuvremenu objavljeni. Istodobno, onim izbjeglicama koje nisu prošle istu torturu, hrvatske institucije nastoje dodatno ograničiti pravo na azil.

Prema pisanju N1, hrvatska tajna policija – Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) – utječe na odbijanje zahtjeva izbjeglica za zaštitom podnoseći “sigurnosne” prigovore. Među osobama koje predstavljaju opasnost po državu tako se nalaze i predškolska djeca. I dok je vidljiva njezina velika revnost u zaštiti Hrvatske od onih koji bježe od rata, SOA prije par godina nije imala nikakve prigovore na odluku Vlade da šalje goleme količine oružja na Bliski istok, od kojeg je većina završila u rukama terorista. Istih onih od kojih ove izbjeglice sada bježe.

Bilten

 

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU