fbpx

edomaajka 696x464

 Edo Maajka (Foto: Edo Maajka Facebook page)

Edo Maajka je jedna od naših najpoznatijih repera, hip-hopera, tekstopisac čije riječi razbijaju svaki balkanski taboo i otvoreno govore o krizi, nacionalizmu, posljedicama rata na ovim prostorima i svemu što se ne može čuti u nekoj drugoj muzici. Prije nekoliko sedmica, imali smo priliku da razgovaramo sa Edom. Bilo je svega, govorili smo o pokušaju izjednačavanja fašizma i antifašizma, novim muzičkim talasima, covidu, romskoj zajednici i drugim stvarima.

U svojim tekstovima vrlo često obrađuješ teme koje su društveno angažovane, u kojima potpuno dekonstruišeš našu realnost. Ako sve ovo uzmemo u obzir i znaš u kakvim zemljama živimo, reci nam, ima li mjesta za Rome u takvim zemljama?

-Naravno da ima, pjesma EKV-a kaže ovo je zemlja za nas, ovo je zemlja za sve naše ljude… Romi su jedna od najugroženijih zajednica u našoj regiji, zajednica sa svojim jezikom, običajima i potrebama. Romske zajednice su zapostavljene, negdje više, a negdje manje što ovisi od države do države. U Hrvatskoj su Romi u Saboru, bitan su dio i faktor manjinskih zastupnika, ali postoje i mjesta u kojima su totalno na marginama društva i jedva preživljavaju. Recimo broj fakultetski obrazovanih Roma je veći u BiH, Srbiji i Makedoniji nego u Hrvatskoj. U BiH, kolko znam ima i doktora znanosti.

Kada pogledamo kako se društvo, čitava javnost, a posebno država odnosi prema romskoj zajednici u BiH i regionu, možemo li na osnovu toga zaključiti o kakvim se to zapravo državama radi kada se na takav način odnose prema onim najslabijim i najnezaštićenijim građanima i građankama?

-Ne znam točno kakva je situcija u BiH po tom pitanju, ali poznam dosta ljudi koji se bave tom problematikom i sigurno nije lako. BiH kao država nema resurse, niti organizaciju kada je u pitanju bilo koja skupina građana. Ogroman broj ljudi svih zajednica u BiH jedva preživljava i spaja kraj s krajem, hoću da kažem da se lako svima osjećati zapostavljeno u BiH. Ta se situacija popravlja u državama sa više novaca, resursa i boljom organizacijom, tako da kada idemo prema EU ta je situacija često bolja, ali to nije i pravilo. U Sloveniji je prije covida postojao ozbiljan problem u pojedinim mjestima gdje su Slovenci pretežno desno orijentirani prosvjedovali protiv izgradnje naselja za romsku populaciju. Njihov stav je bio okej neka postoje oni tu, ali da ne žive baš blizu naših naselja. To se desilo i u Hrvatskoj mislim u Međimurju također prije godinu ili dvije, ali su romske zajednice reagirale dobro i na vrijeme. Ko što je Rambo Amadeus jedno reko istinu, u našoj regiji se rasizam očituje i mjeri prema Romskoj populaciji…

Nedavno si objavio fotografiju u kojoj si obukao majicu sa likom Johanna Trollmanna. Zašto?

-Moj prijatelj, Mirza Demirović me uputio na priču o tom nevjerovatnom boksaču i čovjeku. Bio je Rom u Njemačkoj, nisu ga puštali u olimpijski sastav zbog toga, bio je oženjen Njemicom koje se morao odreći u hitlerovoj Njemačkoj kako bi spasio nju i svoju djecu od odlaska u logor. Trebo je biti prvak, ali fašisti to jednostavno nisu dopuštali, prvo su ga slali na ratišta, nakon toga prebacivali su ga i mrcvarili iz logora u logor. Priča je jako teška i najbitnije, na kraju posthumno ga je Njemačka priznala kao prvaka. Spomenik u obliku boksačkog ringa je prije desetak godina otkriven u Berlinu u njegovu čast. Nemoguće je ovako brzo njegovu priču ispričati pa molim sve čitatelje da tu priču o Johannu potraže. Trollmann je inspiracija, snaga, ljubav, neodustajanje, pobjeda…

Možda si i sam primjetio da postoje neki mladi Romi koji repaju i to na romskom jeziku. Misliš li da iz romske zajednice može doći dobar i kvalitetan rep, ako uzmemo u obzir da je svaka romska zajednica jedan mali Bronx?

-Naravno… Gipsy Mafia, provjerite njih obavezno. Romi su jako kvalitetni i talentirani muzičari i pjevači tako da je za očekivat isto sa reperima. Bubnjar mi je Rom s Kosova i često mi pušta romske izvođače i muzičare, oduševljen sam svakim slušanjem i veliki sam fan.

Ono što je nekada bio punk, danas je to kod nas rap. Rep, barem onaj koji Frenki i ti izvodite je pobuna. Uprkos svemu tome, razne Bube, Koreli, Raste i drugi se mnogo više slušaju. Kako to objašnjavaš?

-Ja ne repam samo o pobunama, možda su me ljudi zapamtili po takvim temama, ali recimo pjesma Prikaze ili Bomba su jako puno slušanije od bilo koje moje socijalno osvještene pjesme. Sve što se desilo rocku recimo, sve te sitne ali bitne promjene kada je glam uletio, pa grunge, pa metal, sve se to događa i u repu. To je prirodna promjena, generacijska, te teme i zvuk koji je sada popularan će zamijeniti neke druge, itd. Što ne znači da će išta od toga nestati, slušatelja će biti uvijek za sve ukuse i sve pravce unutar repa, hip hopa. Pravci se sve više i više miješaju također, tako da se sva klupska muzika lagano miješa u jedno, dobija se smjesa repa, housea, narodnjaka, dancea… To neće prestati nego će se dalje razvijati, samo će se teme mijenjati i generacije. Sada smo u toj textualnoj eri slavljenja lagodnog života i brendirane odjeće, to će se takođe mijenjati povremeno i već se mijenjalo. Klupsku muziku slušaju mladi, mladima je to bitno, ko je bolji, ko ima više, ko može jače. Što želim reći je da mcijanje i repanje je u biti kao izričaj nepromijenjen, flow se mijenja i treba se mijenjati kako bi se razvijao. Ja sam jako zahvalan što sam imo priliku biti dio tog razvoja.

U ovom momentu ne postoji tačka na planeti gdje se ne govori o koroni. Kako se nosiš sa celokupnom situacijom i da li si radio na nečem novom u ovom periodu?

-Da, korona je promijenila sve iz temelja, mislim da ova branša u kojoj sam ja neće još dugo stati na svoje noge. Nisu tu u pitanju samo izvođači nego i klubovi, ugostitelji, tehničari, organizatori, cijela jedna industrija. Radim na nečem novom, pokušavam složiti ekipu za jedan podkast koji bi radio svakih 7-10 dana, bit će tu zanimljivih razgovora, skečeva, nažalost ne tolko muzike jer youtube puštanje tuđe muzike ne prašta… Lagano se prebacujem fokus na video sadržaj i video produkciju dok se stvari sa glazbom ponovo ne pokrenu.

U emisiji Nedeljom u 2 pre par godina si rekao da se stalno pokušava izjednačavati fašizam i antifašizam. Ovo nije svojstveno samo Hrvatskoj. Toga ima u BiH, u Srbiji u čitavoj Evropi i svijetu. Zašto se po tvom mišljenju ovo dešava?

-Prvenstveno zbog neznanja, stvorio se trend poštovanja i uzdizanja neznanja. Marketing neznanja i nekvalitete, kako se na sceni može uz marketing umotat netalent i prodat loš album ili loš film sa dobrim hajpom, tako se može i sve drugo. Ljudi koji su pametni, kvalitetni, nemaju šanse bez dobrog marketinga i bez šminke, to mi se gadi, ali to je jednostavno sada tako dok god velika većina ljudi globalno to ne shvati. Druga stvar je što desnica jača. U svakoj krizi je to tako. Kad ne ide ljudi traže krivca za što im ne ide i tu su svi ti drukčiji ljudi od njih. Svi ti drukčiji u komšiluku, drukčiji preko granice i svi ti koji dolaze preko naše granice. Vrlo je to jednostavno za skontat, ali se izgleda teško mijenja.

Kakva su tvoja očekivanja od 2021. godine?

-Mislim da će kovid biti glavna prepreka i ove godine, cijepljenje ide presporo, dobar broj ljudi je skeptičan, nema ga još uvijek dovoljno a i kad ga bude veliki broj ljudi će čekati i odugovlačiti s tim kolko mogu. Pitanje migranata neće nestati ni kod nas niti u svijetu. Meni će godina biti jako izazovna jer ulazim u nešto novo, imam dosta planova. Najviše se nadam da neće biti više zemljotresa, jer me je to najviše isprepadalo u prošloj godini.

Za kraj, da li imaš neku poruku za tvoje susjede, zemljake Rome u Hrvatskoj, BiH i svuda gdje
žive?

Poruka za njih je poruka i za mene i sve nas. Samo zajedno i sa ogromnim međusobnim razumijevanjem i trudom možemo uspješno kroz ova i sva druga vremena proći. Nekad padnemo, ali bitno je da se brzo dignemo i prilagodimo, minus je put u plus…

Razgovarao: Dalibor Tanić

(portal-udar.net)

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU