fbpx

sad vrhovni

Foto: Anna Moneymaker / GETTY IMAGES NORTH AMERICA / Getty Images via AFP

Ova odluka Vrhovnog suda SAD-a tiče nas se puno više nego se to čini na prvi pogled. 

Američki portal Politico pustio je u eter nacrt odluke Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država kojim se poništava povijesna odluka u slučaju “Roe protiv Wadea” iz 1973. Tom odlukom, tadašnji sastav Vrhovnog suda legalizirao je abortus u SAD-u, odnosno dopustio ženi pravo na izbor u povijesnom trenutku u kojem je veliki broj saveznih država to onemogućavao. Donošenjem te odluke, u skladu sa Ustavom SAD-a, prekid trudnoće je postao legalan na cijelom teritoriju države usprkos lokalnim zakonima koji su ga zabranjivali. Od tada pa do danas, “Roe protiv Wadea” je vjerojatno jedna od globalno najpoznatijih sudskih odluka koja je prije pedeset godina omogućila Amerikankama abortus, ali istovremeno stvorila političko-religijski pokret koji se usmjerio isključivo i jedino na ukidanje te odluke što mu je konačno i uspjelo.

Nacrt koji je procurio u javnost napisan je u veljači. Napisao ga je konzervativni sudac Samuel Alito i jezik samog nacrta je izrazito aktivistički. U mišljenju koje je prema kuloarima podržalo najmanje pet od devet sudaca, među ostalim stoji da je “Roe protiv Wadea” od početka bila potpuno pogrešna odluka i da to pitanje treba vratiti na odlučivanje “od naroda izabranim političkim predstavnicima” što je stanje prije same odluke iz 1973. Što je konkretno dovelo do odluke koja vraća pozicije Vrhovnog suda, a onda i zakonodavstva, na period od prije čak pedeset godina? Prvo je svakako trenutni sastav Vrhovnog suda. Donald Trump je u svom mandatu uspio promijeniti sastav suda od tanke liberalne većine do izrazito konzervativnog. Pritom je tu i faktor slučajnosti odigrao ključnu ulogu. Smrt i povlačenje čak troje sudaca omogućilo je Trumpu imenovanje konzervativnih sudaca na ispražnjena mjesta. To je bio minimum koji je od Trumpa očekivao dio njegovog glasačkog tijela kojemu je pitanje abortusa iznimno važno, pa možda i najvažnije političko pitanje.

Tu dolazimo do drugog važnog momenta, a to je pedeset godina političkog aktivizma pokreta čiji je prvi (iako ne i jedini) cilj bio upravo micanje “Roe protiv Wadea”. Organizacije poput Family Research Council, Concerned Women for America ili Independent Women’s Forum od zabrane abortusa su načinili svoj glavni cilj na osnovu kojeg su fandrejzali ogromne količine novca, izgradili više nego solidnu organizacijsku infrastrukturu i uvjetovali političku podršku republikanskim kandidatima. A ta podrška je nekad bila ključna za pobjedu na lokalnim ili federalnim izborima. Uostalom, važan dio trampističke koalicije bio je i ovaj pokret. Izbor Mike Pencea za potpredsjednika, a onda Neila Goruscha, Bretta Kavanaugh i Amy Coney Barrett za vrhovne suce koji bi na tim doživotnim pozicijama mogli ostati još četrdesetak godina, bio je dio interesne koalicije između Trumpa i pro-life pokreta kojeg u SAD-u obično čine pripadnici južnih evangeličkih denominacija i konzervativniji katolici. Bez njihove podrške kandidatu čiji životni stil ni po čemu ne odgovara moralističkim idealima konzervativnih kršćana, Trumpov izbor za predsjednika 2016. bi matematički bio gotovo pa nemoguć. Prema istraživanjima javnog mijenja, ova skupina radikalnih prolajfera koji su za zabranu pobačaja u svim slučajevima bez iznimki, čini oko 18% glasačkog tijela u SAD-u. Svakako nezanemariva brojka.

Treći važan kontekstualni momenat je poslovična pasivnost liberalnog političkog establišmenta i potpuna lišenost razumijevanja šireg povijesnog konteksta i socijalnih i političkih dinamika. Naime, do situacije u kojoj većinu u Vrhovnom sudu čine konzervativci od kojih su neki pripadnici laičkih katoličkih sekti, uz spomenuti faktor sreće i upornost republikanskog establišmenta u blokadi Obaminog kandidata za vrhovnog suca 2016., doveo je neizravno i poraz Hillary Clinton na izborima 2016. Tu konkretno mislim na odluku liberalne sutkinje Ruth Bader Ginsburg da s odlaskom u mirovinu pričeka izbor prve žene predsjednice u trenutku u kojem taj izbor, iako medijski napumpan, nije bio ni po čemu siguran, a sutkinja Ginsburg je bila izrazito narušenog zdravlja. Paradoksalno, mitološka figura američkog liberalnog feminizma koja je postala i lik u popularnoj kulturi kao “Notorna RBG”, svojim sebičnim izborima i svođenjem politike na simboličke odluke i politički folklor, zapečatila je sudbinu američkih žena u budućnosti. Ruth Bader Ginsburg je umrla mjesec dana prije Trumpovog izbornog poraza, ali dovoljno rano da na njeno mjesto stavi odlučujući glas Amy Coney Barrett koji će u lipnju, kada nacrt postane i službeno mišljenje suda, Amerikankama oduzeti pravo na pobačaj.

Odluka koja će, u nešto izmijenjenom jeziku, biti objavljena u lipnju, politički je događaj par excellence u SAD-u. Kulturni ratovi koji su obilježili američki politički život posebice 1980-ih i 1990-ih opet postaju dominantan okvir promatranja i razumijevanja politike i političkih izbora u ovoj državi. Globalno gledajući, “Roe protiv Wadea” nije isključivo američki događaj. Konzervativne organizacije i evangeličke denominacije već su odavno našle plodno političko tlo pogotovo na globalnom jugu. Latinska Amerika i Afrika su regije u kojima ovi pokreti imaju izrazitu vidljivost do te mjere da se tradicionalna demografska i politička slika tih područja svijeta izrazito mijenja posljednjih nekoliko desetljeća kao posljedica djelovanja američkog kršćanskog fundamentalizma. U Srednjoj i Južnoj Americi, pentekostalizam ugrožava vjersku dominaciju Katoličke crkve, ali i političku dominaciju lijevih partija i pokreta. U subsaharskoj Africi, financiranje političkih stranka velikim dijelom ovisi i o spomenutim američkim konzervativnim NGO-ovima, što naravno izravno utječe i na političke agende koje dominiraju u ovim političkom kontekstima.

U našoj regiji Hrvatska je zasad jedina država u kojoj je pobačaj postao upitan, odnosno u kojoj je konzervativni pro-life pokret dovoljno vidljiv i jak da je pravo koje se smatralo neupitnim dosegom (socijalističke) modernizacije postalo em manje dostupno, em je izmjena zakonske regulative koju je naložio Ustavni sud posijala opravdani strah kako će ta praksa biti regulirana u budućnosti. Hrvatska tu svoju neslavnu ulogu može zahvaliti povijesnoj ulozi Katoličke crkve u formiranju suvremene države, ali i stvaranju i globalizaciji katoličkog civilnog društva posljednja dva desetljeća. Djelovanje konzervativnog pro-life pokreta u Hrvatskoj pritom je lokalna adaptacija američkog pedesetogodišnjeg iskustva rada na ovoj temi. Uz medijsku vidljivost (Hod za život), guranje kandidata s pro-life stavovima u Sabor (Most, Zekanović i ostali), infiltraciji u zdravstveni (priziv savjesti) i pravni sustav (Dubravka Hrabar et al.), pokret koji iz sjene predvodi notorna Željka Markić, aktivno radi i lobira i oko izmjena zakonske legislative pogotovo nakon odluke Ustavnog suda iz 2017. Naravno, ova povijesna odluka poništenja “Roe protiv Wadea” nema izravne posljedice niti na naš kontekst niti na sami proces izmjena zakona, ali svakako značajno mijenja klimu u kojoj se o pravu na pobačaj govori, a i daje nadu pro-life konzervativcima i ovdje da se odluke stare pedeset godina mogu vrlo lako izmijeniti i unazaditi razinu prava i sloboda koje su žene u određenom povijesnom periodu izborile. U svakom slučaju, ova odluka Vrhovnog suda SAD-a tiče nas se puno više nego se to čini na prvi pogled.

Piše: Mario Kikaš, Bilten

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU