Ilustracija Jelena Žilić
Olovo u krvi čovjeka je trovanje. A u Varešu imamo masovno trovanje.
Piše: Jelena Jevđenić
„Kamioni koji odvoze lignit su vidno pretovareni, nisu pokriveni ceradom, i taj se lignit rasipa niz cestu“, ovako je mještanka Bukove Kose opisala kako se odvozi ugalj iz rudnika koji još uvijek nema sve dozvole. Ko ne vjeruje mještanima na riječ, dovoljno je pogledati video snimke na društvenim mrežama i uvidjeti svu bahatost i nemarnost onih koji kopaju.
Prošle godine je streaming servis Netflix izbacio seriju „Otrovni grad“ po istinitom događaju, kada je u engleskom gradiću Corby, skupina majki vodila pravnu bitku zbog zagađenja, uslijed čega su se djeca rađala s raznim deformitetima i invaliditetima. Zagađenje u Corbyju poticalo je od neadekvatnog čišćenja bivše čeličane, u periodu od polovine osamdesetih do kraja devedesetih godina prošlog vijeka, a širilo se zbog nemara u transportu opasnih materija. Milioni tona kontaminiranog materijala prevoženi su u otvorenim, nezaštićenim kamionima koji su prolazili pored škola i kuća. 2009. Visoki sud u Londonu donio je presudu kojom je potvrdio ono što su majke tvrdile. Zagađenje je direktno uzrokovalo urođene mane kod djece.
Nedavna studija objavljena u časopisu Forensic Science International pokazala je kako prisustvo olova u organizmima djece koja žive u rudarskim naseljima utiče na kognitivne sposobnosti. Istraživači su otkrili da su kognitivne performanse bile niže kod djece koja su bila izložena zagađivačima iz rudarstva u poređenju s djecom koja nisu bila. Prosječni IQ bio je 12,3 boda niži. Istraživanje se fokusiralo na djecu koja žive u blizini jako zagađenog rudarskog okruga u Cerro de Pasco, u peruanskim Andama. Izložena djeca imala su značajno veće koncentracije arsena, i to tri puta više, kadmija dva puta i olova šest puta više u usporedbi s kontrolnom grupom.
U Bosni i Hercegovini zagađenje je na sve strane. Od opasnog po zdravlje vazduha zimi, do isparavanja sumpora u rudnicima, divljih deponija, tona otpada u rijekama, pa do trovanja teškim metalima.
Rijetko se zbog toga, ako ikako, uzbuđuju nosioci funkcija.
Krajem decembra prošle godine odjeknula je vijest, ne samo u BiH već i u regionu, da je u Varešu masovno trovanje građana olovom. U prvom testiranju od nekoliko desetina mještana, visoki nivoi olova pronađeni u krvi svih testiranih, kod 17 osoba zabilježene su vrijednosti toliko visoke za hitnu medicinsku reakciju.
Nije ugroženo samo stanovništvo koje živi u blizini rudnika i mjesta za preradu. Cijela opština je izložena teškim metalima, jer se iskopana ruda kroz Vareš prevozi iz rudnika na mjesto prerade, a opet na trećem mjestu se deponuje jalovina.
Olovo je pronađeno i u krvi petero djece uzrasta do 6 godina.
Normalna količina olova u krvi je nula. Tako kažu stručnjaci medicine. Postoji gornja granica koju je propisala Svjetska zdravstvena organizacija, ali ne postoji normalna referentna vrijednost.
Olovo u krvi čovjeka je trovanje. A u Varešu imamo masovno trovanje. To znači, da bi od decembra do danas trebalo da je u Varešu stalo sve. Posebno rudarske aktivnosti, da je proglašeno vanredno stanje, da je testiran svaki građanin Vareša ne samo na olovo, već i na druge metale. Da je uspostavljena hitna i besplatna medicinska pomoć. Da je detektovan izvor zagađenja i utvrđena odgovornost.
Ali nemamo nikakvu reakciju nadležnih. S toga se može reći da država Bosna i Hercegovina truje svoje stanovništvo.
U Varešu građani su prepušteni sami sebi. Kao i u Bukovoj Kosi.
Šutnja institucija je do te mjere normalizovana, da je alarmantno. Ako smo prećutali kojekakve malverzacije, korupcije i društveno srozavanje, mi sada ćutimo i kada su ugroženi životi.
Situacija je toliko ozbiljna da većina prosto ne može mentalno da je obradi.
Da, građani Vareša su otrovani olovom. Možda i drugim teškim metalima, ali nisu testirani.
Ne, to nije problem samo Vareša, već cijele države. Jer, već sutra može da u tvoje dvorište neko dođe i parkira bager.
Kako je to kazao Varešanin Mario Andrić; „U Bosni i Hercegovini je lakše dobiti koncesiju, nego uputnicu za magnetnu rezonancu“.
I Vareš je najbolji pokazatelj te izjave.
Kolumne „Zeleni talas” su dio serije „Impuls semafor“
Autor: Impuls