Ilustracija Jelena Žilić
Pa sada, da li je 39 ili 34 megavata, da li su hidroelektrane ili park prirode, ovisi o volji vrha RS.
Piše: Jelena Jevđenić
Polovinom aprila ministar Đokić posjetio je gradilište u Foči na kojem se gradi sistem od tri hidroelektrane na rijeci Bistrici. Na sajtu Ministarstva energetike i rudarstva, između ostalog, u vijestima o toj posjeti, navode se i podaci o ovom sistemu elektrana.
-Ukupna instalisana snaga ovog sistema je 39 megavata sa ukupnom godišnjom proizvodnjom 152 gigavat-časa električne energije, piše na sajtu.
Međutim, na zvaničnom sajtu „HE Bistrica“ stoje drugi podaci.
-Hidroelektrana Bistrica je energetski sistem sastavljen od tri hidroelektrane ukupne instalisane snage 34 megavata i ukupne godišnje proizvodnje 134 gigavat sata.
Ovi novi podaci nisu ništa novo. Od početka radova u 2022. godini u javnosti se spominju. Ono što je interesantno je što se ne zna kad se tačno promijenila instalisana snaga sistema.
Prema studiji uticaja na životnu sredinu, ukupna instalisana snaga za sve tri hidroelektrane je 34 megavata. Sada, s novom većom instalisanom snagom, trebalo bi da se urade nove analize i nova dokumentacija, s obzirom na to da javnost ne zna šta i u kojoj od tri hidroelektrane je mijenjano.
Ne iznenađuje ovaj propust i netransparentnost institucija. Ne postoji projekat kojeg naše institucije nisu odobrile, a da je sve u najboljem redu i po zakonu.
Ovo je još jedan primjer gdje se vidi koliko smo normalizovali ovakve greške i propuste. Zanemarujući ovakve propuste desila se i Jablanica i smrt 19 ljudi jer dokumentacija za kamenolom koji se uslijed bujičnih poplava obrušio, nije bila potpuna i po zakonu.
Hidroelektrane na Bistrici je dugogodišnji projekat u kojem milioni nestaju kao u Bermudskom trouglu.
Polovinom decembra 2019. godine predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković i predsjednik uprave Kineske nacionalne aero-tehnološke korporacije za međunarodni inženjering (AVIK) Suo Šuhe potpisali su u Pekingu sporazum o izgradnji Hidroelektrane (HE) “Bistrica”. Ovaj projekat iznosi 103 miliona eura.
Slučaj hidroelektrana na Bistrici je nekom služilo da se dobro obogati, bez uloženog centa.
Svima poznato preduzeće Kaldera iz Laktaša kupilo je prije 17 godina od Elektroprivrede RS za 6,8 miliona maraka koncesiono preduzeće “HE Bistrica”. To isto preduzeće, „Elektroprivreda RS“ je 2019. godine kupila od Kaldere i platila preko 21 milion maraka.
Da nije u pitanju vlast, pošten čovjek bi pomislio da je pranje novca. Ovako mora biti da ima neko logično objašnjenje zašto je javni novac skoro pa poklonjen, jer se 17 godina na projektu HE Bistrica nije uradilo ništa.
U izjavi za medije premijer Višković prokomentarisao je ovaj tri puta više plaćeni prenos, citiram “Razlog zašto smo to preuzeli je zato što sam i svojim boravkom u Kini potpisao i sporazum sa kineskim partnerom i ugovor i pronašli smo novog investitora, zato što ovaj investitor nije imao niti namjeru niti finansijska sredstva da taj projekat realizuje do kraja i onda smo mi odlučili da to preuzmemo”.
Iz ove izjave nije jasno, ali ni logično, baš ništa.
Da li je vlada RS tri puta više platila projekat da bi Kinezi imali šta raditi u RS? I da li je preduzeće “HE Bistrica” prvobitno prodano nekome ko nikada nije htio graditi ovaj sistem hidroelektrana? I zašto je onda prodato nekome ko nema sredstva da realizuje taj projekat?
Svaki odgovor na postavljena pitanja otvara nova pitanja koja onda otvaraju nova pitanja.
Radovi na hidroelektranama “Bistrica” 1, 2 i 3 su zvanično počeli krajem 2021. godine, kada je postavljen kamen temeljac, za koje, nećete vjerovati, nisu postojale važeće ekološke i građevinske dozvole.
Građevinske dozvole te 2021. godine, koje su navedene na informativnoj tabli, prestale su da važe još 2013. i 2014. godine.
Ali kada je neimanje dozvola zaustavilo u RS, pa i u cijeloj BiH, da investitori rade.
Vlada RS je uložila 30 miliona eura u ovaj projekat, a krajem prošle godine kreditno nas zadužila u kineskoj Eksim banci za 75 miliona eura.
Nedavne poplave nisu zaobišle ni ovaj dio Bosne i Hercegovine, pa se na gradilištu na rijeci Bistrici pojavilo klizište koje sada treba sanirati. Za samo 6 miliona maraka.
Tender je već raspisan, izvođač izabran.
Bistrica uskoro u cijevima. Mještani ne žele hidroelektrane. Preko hiljadu naseljenih oko Bistrice u dijelu gdje se grade hidroelektrane, niko nije ništa pitao, ali, kako se pohvalio v.d. direktor “HE Bistrica”, 28 radnika na projektu je iz Foče.
Istovremeno, uz hidroelektrane, Vlada RS je prostornim planom do 2025. godine, rijeku Bistricu predvidjela za zaštitu u sklopu kompleksa “Treskavica i kanjon Bistrice”.
Pa sada, da li je 39 ili 34 megavata, da li su hidroelektrane ili park prirode, ovisi o volji vrha RS. Građani i ne moraju sve znati. Saznaćemo kada nam dođu na naplatu, na ovaj ili onaj način, svi “kapitalni” projekti u režiji Vlade RS.
Kolumne „Zeleni talas”, su dio serije „Impuls semafor“
Autor: Impuls