Foto: Impuls
Ispucali zidovi kuća, oštećeni mostovi, iskrčena šuma, detonacije i buka koju proizvode teške mašine razlog su zabrinutosti stanovnika opštine Jezero. Posljedice su to geoloških istraživanja, koje u potrazi za vrijednim rudama izvodi kompanija SNK “Metali”.
piše: Miljan Kovač
Mještani i ekološki aktivisti strahuju i da bi za posljedicu mogli dobiti i teško zagađenje vodenih tokova, u koje spadaju i rijeka Pliva i Veliko plivsko jezero. Upozoravaju i da je istraživanje, a naročito eventualno rudarenje u naseljenom mjestu protivzakonito.
Da bi istraživanja trebalo obustaviti, saglasili su se i odbornici Skupštine opštine Jezero. Oni su krajem oktobra jednoglasno usvojili zaključke, kojima se traži zabrana geoloških istraživanja na području ove opštine.
Na potezu je Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske.
To ministarstvo je i izdalo dozvole za sporna istraživanja, a već ranije su poručili da ona neće biti zaustavljena “sve dok su u skladu sa zakonom”.
Istraživanja se vrše i na području opština Mrkonjić-Grad i Jajce, a za sada su protesti građana održani jedino u Jezeru.
Iz SNK “Metala”, očekivano, negiraju da u njihovim aktivnosima ima išta štetno, a na teren je izašao i nadležni inspektor.
Sve to, ipak, nije doprinijelo ublažavanju strahova građana, koji budućnost u ovoj sredini vide u razvoju eko-turizma, umjesto u prljavoj industriji i zagađenoj životnoj sredini.
Umjesto odgovora na tvrdnje da istraživanja nisu štetna, građani Jezera ukazuju na posljedice, koje su već sada vidljive i golim okom.
Zidovi pucaju
Usamljen, narušenog zdravlja, u blizini jednog od tri lokaliteta na kojima se vrše istraživanja, Bajro Beganović strahuje da će se na njega obrušiti ispucali zidovi kuće ili odroniti kamen s brda koje buše teške mašine u potrazi za rudom.
Upravo ispred njegove kuće prokrčen je i nasut put kojim prolaze kamioni i teške mašine SNK “Metala”. Kuća se, kako kaže, trese kada prođe kamion od 30 tona, a malter sa zidova otpada.
Nema se, kaže Bajro, kome žaliti.
“Ma ne vrijedi, opština neće da zna ništa za to, oni su dali suglasnost da se radi, niko ne pita narod šta treba, kako treba, da li će dozvoliti, neće li. Ljudima su gore napravili štete, oduzeli njive, platili nešto i gotovo”.
Bajro Beganović, foto: Impuls
Prokrčeni put dalje vodi do uzvišenja Otomalj na kome se vrše istraživanja.
Brdo je vulkanskog porijekla i takve strukture, da lako dolazi do odrona kamena. Od početka istraživanja, tvrde aktivisti i mještani, više puta je dolazilo do odrona, a kamenje je stizalo sve do kuća. zbog čega su životi ljudi i njihova imovina bili ugroženi.
Nešto niže, putem prema centru naselja, kamioni teški i po 30 tona prelaze preko mosta, čija je nosivost, tvrde u Jezeru, projektovana na 12 tona. Na mostu su već vidljiva oštećenja. U blizini je zgrada nekadašnje željezničke stanice, koja danas predstavlja dom za dvije porodice. Pukotine na zidovima njihovih stanova izgledaju kao da će se zgrada svakog trena prepoloviti.
Izgradnjom puta za bagere i kamione skrenuti su i ustaljeni slivovi vode, koja se iz brda sada, poslije svake kiše, slijeva u dvorišta i podrume.
Oštećeni su i putevi, a preko mostova, čija je projektovana nosivost 12 tona, prelaze i kamioni nosivosti preko 30 tona.
Građane, a kako tvrde, ni predstavnike lokalne vlasti niko nije ni pitao šta misle o početku ovih istraživanja. Bukvalno su jednog dana na ulicama ovog malog mjesta zabrujale teške mašine i počelo je krčenje puteva do mjesta istraživanja.
“Bili smo iznenađeni kada su počala istraživanja, jer nas građane nije niko ništa pitao”, kaže aktivistkinja iz Jezera Amela Šabić.
Ona smatra da bi se u Jezeru, uz mala ulaganja, moglo odlično živjeti od turizma, koji bi mogao donijeti čak i veće prihode od rudarenja koje će, ako do njega dođe, uništiti živote ljudi u ovom mjestu.
Amela Šabić, foto: Impuls
Amela je učestvovala i na nedavnom protestu građana protiv geoloških istraživanja i spremna je, kaže, da se do kraja bori za očuvanje životne sredine i budućnosti ovih ljudi.
“Ja sam isključivo tu da bih zaštitila svu djecu, misleći prvo na svoju, pa na svu djecu i ovo stanovništvo koje je pretežno starije. Ja se ranije nikada nisam javno eksponirala, ali sada je dirnuto nešto moje i zato hoću da se borim. Sve dok ja mogu da slušam ovaj cvrkut ptica, koji mi dušu oplemenjuje, da čujem ovu rijeku kako šumi, kako me ujutro probudi i onaj svjež zrak da mi obogati pluća, ja sam srećna i ne može neko da dođe ovdje, da mi to uzme”.
Njena sugrađanka Mira Dereta pamti i kada su još u vrijeme SFRJ vršena geološka istraživanja na ovim lokacijama. Bila je, kako kaže, dijete kada su dolazili stručnjaci iz Sarajeva, a i stanovali su kod njene porodice.
“Nije tada bilo nikakve buke, nisu nikakve mašine dovlačili, a istraživanje po ovim brdima je trajalo oko dva mjeseca”.
Zbog aktuelnih istraživanja strahuje za opastanak u svom rodnom mjestu.
“Bojim se za sigurnost naše djece, unučadi. Ja imam osmoro unučadi, meni djeca neće smjeti doći. Čak i ovdje, kad sjedim na ploči, ja čujem kako se trese kad ona velika mašina naiđe”, priča Mira Dereta.
Mira Dereta, foto: Impuls
Po zakonu ili po građanima!?
Ekološki aktivista Dragan Kačar je 12. oktobra ove godine nadležnom organu opštine Jezero podnio prijavu za inspekcijski nadzor i obustavljanje geoloških istraživanja na lokaciji Bag-Babaci, koje izvode SNK “Metali”.
Kačar je u prijavi kao razlog za vršenje inspekcijskog nadzora naveo i da se bušenje vrši unutar naseljenog mjesta Prisoje, što je u suprotnosti sa Zakonom o geološkim istraživanjima RS. Osim toga, kako je naveo, radovi se izvode svakodnevno 24 sata, noću i pod reflektorima, što unosi nemir među stanovništvo.
Otpadne vode iz bušotine, kaže se dalje u Kačarevoj prijavi, tokom noći ističu slobodno u prirodu i nadalje kapilarno u Jošavku i Plivu.
U međuvremenu se i načelnica opštine Jezero Snježana Ružičić obratila Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske od koga je tražila informacije o geološkim istraživanjima. Iz ovog ministarstva su joj odgovorili da su republički inspektori Sektora za vode i Sektora tehničke inspekcije 20. oktobra obavili vanrednu inspekcijsku kontrolu.
Iz detaljnog odgovora resornog ministarstva da se zaključiti da je nadležna inspekcija zaključila, da se istraživanja na lokalitetima Debelo Brdo i Sinjakovo (u opštini Mrkonjić-Grad) vrše “u skladu s propisima”.
Međutim, navodi se i da je izvršen terenski uvid i obilazak lokaliteta Prisoje (Bag-Babaci) gdje je utvrđeno da “nema izvođenja radova detaljnih geoloških istraživanja”.
Ova tvrdnja ministarstva, odnosno inspekcije zvuči više nego nevjerovatno, jer se u istraživanja na pomenutom lokalitetu svako može lično uvjeriti.
Zbog toga se Kačar, urgencijom, opet obratio Službi za urbanizam, građevinarstvo i zaštitu životne sredine.
Pitao ih je da li su oni, a što im i jeste u nadležnosti, utvrdili kakvi se radovi izvode na lokalitetu Bag-Babaci, jer je čitava javnost upoznata s ovim istraživanjima, koje republički inspektori navodno “nisu vidjeli”. U skladu s tim on je od nadležnog opštinskog organa tražio da kod resornog ministarstva zahtijevaju ukidanje rješenja za istražno polje “Jezero” jer je, kako kaže, kompanija SNK “Metali” prekršila i stari i novi Zakon o geološkim istraživanjima RS.
Iz opštine za sada, samo ćutanje. A za zakon se, kao i u mnogo slučajeva do sada, slabo mari.
Foto: Impuls