Foto: Impuls
Podjela između javnog (radnog) i privatnog vremena nikada nije bila više zamršena nego što je u trenutnom “internetskom vremenu”. Velikoj većini onih koji rade u informacijskom ili kreativnom sektoru podjela između slobodnog i radnog vremena kao da i ne postoji.
Piše: Filip Klisović
U vremenima “internetske kulture” sve se više cijene karakteristike kao što su brzina, sveprisutnost, efikasnost i konstantna povezanost. Zbog svega ovoga, realan je osjećaj da smo počeli živjeti u vremenu kada radimo 24/7, i da se iz godine u godinu sve više odmičemo od tradicionalnih obrazaca rada “9-5”.
No, kome služi ova konstantna dostupnost i brzina? Odgovor je...
Foto: hercegovina.info
Poravnao sam za Čovića, neće biti pod američkim sankcijama, hvalisao se u neformalnim krugovima prije više od godinu dana Amir Gross Kabiri, direktor Aluminij Industrije.
Piše: Amarildo Gutić
Bilo je to u vrijeme ozbiljnih nagovještaja da bi lider HDZ-a BiH glede opstrukcija za izgradnju južne gasne konekcije, mogao biti pridružen Dodiku i bratiji na američkoj „Crnoj listi“.
DOMAĆIN NA GOSTUJUĆEM TERENU
„Domaća utakmica“, bio je komentar Kabirija na utakmicu mladih reprezentacija Bosne i Hercegovine te Izraela odigrane 5. septembra pred praznim tribinama stadiona pod Bijelim brijegom u Mostaru. Treba li uopće pogađati po čijem je naputku izabrana lokacija utakmice, ako je...
Foto: Impuls
Dok skandinavske zemlje smatraju da je provesti noć u prirodi na otvorenom „pravo svakog čovjeka“, u Hrvatskoj, ali i nizu drugih europskih zemalja je to uglavnom kažnjivo.
Piše: Marina Kelava
Ako se, primjerice, vozite biciklom po Skandinaviji, slobodni ste postaviti šator i prespavati u prirodi te ujutro nastaviti dalje. U Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i nekim drugim europskim zemljama je to ilegalno ako nije riječ o kampovima. Na ovu činjenicu skrenula je pozornost online peticija čije je potpisivanje u tijeku. Peticijom se traže izmjene zakona kojima bi se omogućilo „regulirano slobodno kampiranje uz poštivanje osnovnih pravila (udaljenost od kuća, ograničeno vrijeme,...
Photo: Impuls
Srebrenica, Prijedor, Ahmići, Višegrad… When it comes to war crimes in Bosnia and Herzegovina, these are the locations that are usually mentioned in this context. This happens for a reason. Crimes committed elsewhere were swept under the rug. One of these locations is Čelinac, an idyllic town near Banja Luka.
Author: Milkica Milojević
In the period from 1992 to 1995, civilians were killed, villages were set on fire and houses were destroyed in Čelinac. Two mosques and a Catholic chapel were also torn down. Families were detained at schools and other public buildings, with the explanation that it was done...
Iako Zakon jasno propisuje da prijavitelj korupcije ne smije snositi nikakve posljedice, Samirov slučaj pokazuje da je ta odredba tek mrtvo slovo na papiru.
Svakodnevno slušamo da je korupcija rak rana bh. društva. Međutim, nadležni već godinama ne poduzimaju ništa kako bi se ta rana sanirala. Naprotiv – dodatno je produbljuju. Poseban problem je to što nisu zaštićeni čak ni oni koji korupciju prijave i steknu status “zaštićenog prijavitelja korupcije”.
Da je to zaista tako, potvrđuje i slučaj Samira Nuhbegovića, bivšeg radnika KJKP “Vodovod i kanalizacija” d.o.o. Sarajevo, u kojem je radio još od 1997. godine. Za njega je prelomna bila...
Subverzija; Foto: Ustupljena fotografija
Kod nas je tolika hiperprodukcija gluposti da je nemoguće to sve pokriti tekstovima. Mislim kad bi čovjek svakodnevno opisivao našu realnost, nedostajale bi mu riječi da to sve opiše kroz pjesme, priče, anegdote. Ono što se nama dešava je u nekom serijalu nadrealizma.
S frontmenom i osnivačem SUBVERZIJE, Daliborom Mršom, napravili smo razgovor povodom izdavanja novog materijala, te dali osvrt na razne probleme sa kojima se bendovi susreću, banjolučkoj sceni i okruženju u kome živimo.
Razgovaro: Ratko Pilipović
IMPULS: Kada bi imali minut vremena da se predstavite nekom bogatom investitoru, šta biste mu rekli o bendu?
Dalibor Mrša: Možemo vam...
Foto: Impuls
Srebrenica, Prijedor, Ahmići, Višegrad... Kada se govori o ratnim zločinima u Bosni i Hercegovini, obično se spominju ovi toponimi. S razlogom. Zločini u drugim mjestima gurnuti su pod tepih. Jedno od takvih mjesta je Čelinac, idilični gradić nadomak Banjaluke.
Piše: Milkica Milojević
A u Čelincu i okolnim selima od 1992. do 1995. godine civili su ubijani, sela paljena, kuće rušene. Srušene su i dvije džamije i katolička kapela. Porodice su zatvarane u škole i druge javne objekte, s obrazloženjem da se to čini „radi njihove bezbjednostiˮ.
O tome svjedoče sudske presude i priče rijetkih Bošnjaka i Bošnjakinja, koji, uprkos preživljenim strahotama,...
Ilustracija
Najveći propusti društva i institucija u Bosni i Hercegovini, kada je riječ o femicidu, su toleriranje obrazaca patrijarhalnog ponašanja koji vode ka nasilju te nedostatak političke volje. Bez nje zakoni i njihove izmjene ostaju “mrtvo slovo na papiru” i sporedna stvar koja postaje aktuelna tek nakon ubistva žene.
Na ove i brojne druge probleme koji prate najozbiljniju posljedicu muškog nasilja prema ženama u razgovoru za Fenu upozorili su iz nevladine organizacije Helsinški parlament građana Banja Luka.
Zakoni koji reguliraju pitanje femicida mogu se promijeniti
Na nivou BiH nema zakona koji tretira femicid kao krivično djelo. Kao posebnog krivičnog djela nema ga ni...
Foto: Adi Kebo/Žurnal-arhiv
Netransparentnost imovine nosilaca funkcija primjer je neefikasnosti kontrolnih organa u BiH, stoji u izvještaju EU. Sankcija nema pa se i obaveza ne smatra naročito obavezujućom. Političari otimaju od građana, bogate se, grade i kupuju nekretnine. Izvještaj ne podnose nikome. Milijarde maraka pokradenih iz raznih budžeta nisu predmet interesovanja ni bh. tužilaca. Učinkovit zakon o porijeklu imovine – ne postoji. Državni zatvor zjapi prazan.
Piše: Žana Karić Gauk
"Otkud vama pravo da provjeravate moju imovinu?"
Pitao je 2014. godine u međuvremenu preminuli član Bosanske stranke (BOSS) Esed Radeljaš, novinare Centra za istraživačko novinarstvo, koji su otkrivali kako političari u Bosni i Hercegovini...
U istoriji Bosne i Hercegovine postoje ljudi čija imena, iako često zaboravljena, zaslužuju da se izgovaraju s poštovanjem. Jedna od njih je Borka Ožegović – starica iz sela Gornje Ratkovo na Manjači, koja je svojim činom hrabrosti i ljudskosti pokazala da istina vrijedi više od života. U augustu 2000. godine, upravo zahvaljujući njenoj savjesti, otkrivena je masovna grobnica kod logora Manjača. Samo nekoliko mjeseci kasnije, 16. februara 2001, Borka je brutalno ubijena u svom domu. Do danas njeni ubice nisu otkriveni.
Piše: Edin Osmančević
Otkrivanje istine
U augustu 2000. ekspertni tim Instituta za traženje nestalih osoba BiH izvršio je ekshumaciju na lokalitetu...
