Nedjelja, 22 Decembra, 2024

Stupar Trifunović: Kome sam zasmetala u Banjaluci?

“Imamo veliki problem i ovo je pokazatelj onoga što nam se dešava – potpuna amaterizacija kulture”, kaže Tanja Stupar Trifunović.

Tanja Stupar Trifunović, poznata bosanskohercegovačka književnica, na svojoj Facebook stranici je objavila je u ponedjeljak uveče da nije prisustvovala otvaranju 53. Kočićevog zbora u Banjaluci, jer su organizatori promijenili odluku, nakon što su je pozvali taj poziv i povukli. Ona se na Kočićevom zboru trebala predstaviti pjesmom naslova Razmnožavanje domaćih životinja.

U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) Tanja Stupar Trifunović kaže da još ne zna konkretne razloge zbog kojih je njena pjesma i ona kao autorica uvrštena, a zatim bez obavještenja izbačena sa Kočićevog zbora.

Marija Arnautović – RSE

RSE: Vaša pjesma je najprije uvrštena, a zatim izbačena sa Kočićevog zbora koji je u ponedjeljak uveče održan u Banjaluci. Da li znate zbog čega se to desilo?

Stupar Trifunović: Ja bih isto voljela saznati o čemu je riječ, pošto je to presedan, jer više od 20 godina učestvujem na različitim manifestacijama svuda u svijetu i nikada se nije desilo da me izbace iz programa. Nije izbačena samo pjesma, već sam izbačena i ja kao autorica.

Obavještena sam i pozvana da budem jedan od učesnika Kočićevog zbora, da čitam na otvaranju. Međutim, kada je stigao taj konačni program, niko mi nije ni javio, niti poslao program, već je slučajno kolega koji radi pri Kočićevom zboru otvorio program i vidio da me nema u njemu. Niko nije našao za shodno ni da mi javi da sam izbačena iz programa.

Takođe, u nedoumici sam, kao i Vi, zašto je ta pjesma nekom zasmetala. Od mene su tražili da im dostavim pjesmu koju ću čitati. Mislim da je pjesma, i zato sam je javno objavila na Facebooku, u Kočićevom duhu i da se potpuno uklapa u program. Međutim, prvo sam dobila objašnjenje od scenariste, koji je i sam rekao da mu se pjesma dopada, da je preduga. Pitala sam: ‘Zašto i koliko imam vremena za čitanje?’, rekli su mi: ‘Tri minute’, a pjesma se može pročitati za to vrijeme.

Onda je uslijedilo drugo objašnjenje da se nekom iz Gradske uprave pjesma ne sviđa – i to je zvanično objašnjenje. Ne znam kome se i zašto ne sviđa. Potom sam izbrisana iz programa bez da me iko obavijestim. Bila sam u šoku, jer se to nikad i nigdje nije desilo osim u Banjaluci na 53. Kočićevom zboru.

RSE: Riječ je o pjesmi Razmnožavanje domaćih životinja. Da li je to angažovana pjesma i da li je to, možda, razlog što nekom smeta ta vrsta poezije?

Stupar Trifunović: Da, riječ je o toj pjesmi. Odabrala sam pjesmu po kojoj i moja nova knjiga poezije koja je nedavno izašla, nosi naslov. To je pjesma koja je objavljivana u časopisima i na koju su ljudi imali dobre reakcije – i kritičari i čitaoci. Vođena tim, poslala sam pjesmu koja je na neki način već testirana kod čitalaca i javnosti te koja je negdje prepoznata kao dobra.

Što se tiče same pjesme, ona zaista nema neku političku konotaciju. Naime, pjesma govori o smrti bake i gašenju ognjišta i prilično je u tom nekom tradicionalnom duhu. Ja ne znam ko je u tu pjesmu mogao učitati nekakvo drugo značenje i da li je uspio ili se samo radi o nekom nemaru. Do mene su stigle samo te neke poluinformacije da se nekom ne sviđa naslov. Ne znam zašto se nekome ne sviđa naslov, jer se u samoj pjesmi krije i odgovor na naslov.

Interesantno mi je kako se nekako paušalno svi odnose i prema kulturi i samom tom izboru. Oni su imali selektora i imali su scenaristu koji tvrde da je pjesma odlična i da neko misteriozni, za koga ne znamo ko je, jednostavno odluči da se njemu nešto ne sviđa i izbaci jednog pisca sa programa. Mislim da je to presedan i da je to neprofesionalno, amaterski, ružno… Nemam ni riječi da se osvrnem na to. To je neka vrsta potpune cenzure.

RSE: Smatrate li se nepodobnom književnicom u Banjaluci?

Stupar Trifunović: Ne smatram se nepodobnom književnicom u Banjaluci i zaista mi je žao što jedan ovakav događaj i nemar nekog iz Gradske uprave i manjak osjećanja za književnost i poeziju stvara takvu sliku Banjaluke. Sa druge strane, mnogi ljudi, od mojih radnih kolega i kolega pisaca, izrazilo je podršku i negdje zadovoljstvo, čak i oduševljenje tom pjesmom. To, generalno, nije slika stanja u Banjaluci.

To je slika neke vrste nemara bahatosti i neodgovornosti. Da li su to radnici u kulturi? Ja ne znam ko je donio tu odluku. Nestručnost, prije svega, i uzimanje za pravo sebi da procjenjujemo stvari za koje nismo dovoljno stručni. Mislim da je to tragedija cijelog našeg društva – da svi nalaze za shodno da sve ocjenjuju i procjenjuju. Mislim da to ukazuje na tu vrstu problema koju imamo svi u Bosni i Hercegovini.

RSE: Da li to što ste sada rekli znači da BiH ima veliki problem u oblasti kulture?

Stupar Trifunović: Imamo veliki problem i upravo je ovo pokazatelj onoga što nam se dešava – potpuna amaterizacija kulture. Mislim da je to problem kod nas i da će kultura sve više ličiti, kao što sada liči Kočićev zbor, na nekakve školske priredbe, na neka amaterska i poluamaterska dešavanja.

Nemam ništa protiv amaterizma u kulturi, on je divan kada neko to radi iz ljubavi, ali je jako loše za sve kada naša zvanična kultura liči na potpuni amaterizam i kada je neozbiljnija od školskih priredbi. Mislim, da su profesorice u nekoj školi radile priredbu, bile bi posvećenije i ozbiljnije u vezi sa tim. Smatram da je ovaj primjer slikovit zato što se dešava u našem kulturnom životu.

RSE: Na društvenim mrežama se mogu pročitati komentari poput – “Oni bi izbacili i Kočića da im se nije svidio”.

Stupar Trifunović: Ja sam to isto stavila u svom komentaru, da bi isto vjerovatno, kao i ja, prošli i Petar Kočić ili Branko Ćopić ili bilo koji pisac. Mislim da je mjesto i vrijeme za sve nas koji se bavimo književnošću, da bi bilo nužno i potrebno da kroz ovakve događaje postavimo granicu da se mi bavimo književnošću i da stojimo iza toga. Mislim da je to znakovito i da je ovo neki trenutak da pisci javno kažu i pokažu da se ne slažu sa takvim stvarima i takvom vrstom uređivanja kulture.

Razmnožavanje domaćih životinja

“Surov je to zvuk kada lopata zarije svoj kljun u šljunak
u zemlju u tijelo gliste
koje se lomi i savija živo a svedeno na svoje patrljke
Surov je to zvuk koji oštro ulazi u tkivo zemlje
Presijeca jasnu liniju kržljavo busenje trave naseobinu poludjelih mrava
I sve se strmoglavljuje ka dolje
Ka tebi…”

Cijelu pjesmu pročitajte OVDJE

Povezane vijesti

Čekaju li Banjaluku vanredni izbori: Kakav može biti rasplet nadgornjavanja u gradskoj Skupštini, u kojoj niko nema većinu

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER Skupština Grada Banjaluka nije konstituisana, a kad će, ne zna se. SNSD bi mogao "sastaviti" skupštinsku većinu, ali neće. PDP to hoće,...

CRVENI KARTON – Nakinđurena palanka i 20 demonstranata

Ilustracija Jelena Žilić, iz knjige „Žene BiH“ Bez govora, bez performansa, bez parola: dvadesetak Banjalučana nedjeljom oko podneva 15 minuta ćutke stoji na Trgu Krajine....

Popular Articles