Margarethe von Trotta najpoznatija je među režiserkama njemačke nove kinematografije, a boravila je u Zagrebu kao gošća Srećka Horvata u okviru Filozofskog teatra.
U suradnji s Political Critiqueom i A2 - kulturní čtrnáctideník donosimo vam intervju s Lakshmi Narayanan. U intervjuu Narayanan govori o sindikalnom organiziranju sakupljačica otpada u indijskom gradu Puneu i posljedičnom formiranju zadruge sakupljača i sakupljačica otpada.
Sandra Zlotrg, magistrica lingvističkih nauka iz Sarajeva, feministička lingvistica i osnivačica udruženja Lingvisti, autorica je priručnika o upotrebi rodno osjetljivog jezika, te pravopisnog priručnika za škole 'Principi prije pravila'.
Sa Markom Aksentijevićem, članom inicijative "Ne davimo Beograd", razgovarali smo o projektu "Beograd na vodi", inicijativi "Ne davimo Beograd", protestima, medijima, različitim oblicima političkog angažmana građana, njihovom učešću u upravljanju javnim dobrima u interesu cijele zajedince.
Jochen Oltmer jedan je od vodećih njemačkih eksperata za pitanje migracija. Profesor je naInstitutu za istraživanje migracija i interkulturne studije Sveučilišta u Osnabrücku, a predaje i istražuje teme migracije i integracijske politike. Upravo o tim temama koje su posljednjih godinu i pol došle u fokus njemačke i europske javnosti, Lupiga je povela razgovor s profesorom Oltmerom.
“Gledam s prozora i vidim njemačkog vojnika kako bježi kroz glavnu kapiju s natpisom 'Arbeit Macht Frei' teško se probijajući kroz snijeg vukući za sobom pušku. Toga dana, 27. siječnja 1945. godine imao sam četrnaest godina i tri mjeseca.
Nekadašnji profesor filozofije danas je zvijezda Twittera i pop-kulturni intelektualni fenomen. Slavoj Žižek uspoređuje ga s ‘radikalnim Normanom Batesom iz filma ‘Psycho’ koji reagira svojim tweetovima kao brzim potezima nožem’. Sam će sebe opisati kao mizantropa, istovremeno romantičara, autoritarca i ridikula
U Veneciji smo pokazali kako se arhitektura može uključiti u društvene procese na njihovom samom početku, ne čekajući završen projektni zadatak, kako bi bila stvarni akter promjena u društvu
Možda vam se dogodilo nešto slično: otišli ste na putovanje u Lisabon, recimo. Topla je rujanska večer, našli ste stol na terasi restorana u povijesnoj četvrti Bairro Alto, pogledom hvatate more preko krovova, ispijate rubinski porto čekajući večeru, umjesto da ga pijete na kraju, uz desert, ali baš vam se tako hoće, a vaš je godišnji i vi birate što ćete i kako raditi. Dovoljno ste se naradili da biste makar tjedan dana mogli činiti što želite. Vaši novci, vaši gušti.
Ako želite karakterizirati naše kulture, onda možete reći da ih odlikuje otvoreno tržište, represivna nacionalna kultura, celebrity kultura, dominacija masovnih medija i terorizam. Upravo je terorizam bio poseban proizvod devetnaestog stoljeća. To je sve strašna regresija. Sve ono što je dostignuto u dvadesetom stoljeću na ovaj ili onaj način je uništeno
