Ponedjeljak, 8 Decembra, 2025

Kategorija: Intervju

S PREŽIVJELIM IZ AUSCHWITZA: “Nakon logora nije ostalo ništa čega bih se plašio”

“Gledam s prozora i vidim njemačkog vojnika kako bježi kroz glavnu kapiju s natpisom 'Arbeit Macht Frei' teško se probijajući kroz snijeg vukući za sobom pušku. Toga dana, 27. siječnja 1945. godine imao sam četrnaest godina i tri mjeseca. 

Eric Jarosinski: Izgubljeni smo ako izgubimo humor

Nekadašnji profesor filozofije danas je zvijezda Twittera i pop-kulturni intelektualni fenomen. Slavoj Žižek uspoređuje ga s ‘radikalnim Normanom Batesom iz filma ‘Psycho’ koji reagira svojim tweetovima kao brzim potezima nožem’. Sam će sebe opisati kao mizantropa, istovremeno romantičara, autoritarca i ridikula

Dinko Peračić: Arhitektura za jednakost

U Veneciji smo pokazali kako se arhitektura može uključiti u društvene procese na njihovom samom početku, ne čekajući završen projektni zadatak, kako bi bila stvarni akter promjena u društvu

Trebalo bi nešto napraviti da se smanji nejednakost. No tko? Vi? A što?

Možda vam se dogodilo nešto slično: otišli ste na putovanje u Lisabon, recimo. Topla je rujanska večer, našli ste stol na terasi restorana u povijesnoj četvrti Bairro Alto, pogledom hvatate more preko krovova, ispijate rubinski porto čekajući večeru, umjesto da ga pijete na kraju, uz desert, ali baš vam se tako hoće, a vaš je godišnji i vi birate što ćete i kako raditi. Dovoljno ste se naradili da biste makar tjedan dana mogli činiti što želite. Vaši novci, vaši gušti.

Boris Groys: Vratili smo se u devetnaesto stoljeće

Ako želite karakterizirati naše kulture, onda možete reći da ih odlikuje otvoreno tržište, represivna nacionalna kultura, celebrity kultura, dominacija masovnih medija i terorizam. Upravo je terorizam bio poseban proizvod devetnaestog stoljeća. To je sve strašna regresija. Sve ono što je dostignuto u dvadesetom stoljeću na ovaj ili onaj način je uništeno

Sonja Lokar: Treba nam globalni pokret za ukidanje besplatnog rada iz ljubavi!

Sonja Lokar je slovenska feministkinja i sociologinja, bila je predsjednica Europskog ženskog lobija, trenutno je izvršna direktorica ljubljanskog uredaCEE Mreže za rodnu jednakost. Poznata je političarka još iz doba bivše države; bila je članica radnog predsjedništva na izvanrednom 14. kongresu Saveza komunista Jugoslavije, održanom u Beogradu u siječnju 1990.

Zoran Latinović načelnik Gradiške: Dokazali smo da možemo bolje od Vlade RS

Bez obzira na sve političke probleme, zbog kojih je u prethodnih godinu i po, bila u žiži javnosti, Opština Gradiška spada među ekonomski najstabilnije lokalne zajednice u Republici Srpskoj. Tome u prilog ide i činjnica da je i prošlu godinu aktuelna opštinska vlast okončala sa suficitom od 1.270.000 konvertiblinih maraka.  Za razliku od Vlade RS, koja joj je mnogo više odmogla nego pomogla, aktuelna vlast u Gradišci se nije zaduživala, već je uspjela vratiti značajan dio od blizu 45 miliona maraka dugova koliko je prethodna vlast do 2012. godine zadužila ovu opštinu.

Nemoguće je da Siniša Macan nije imao političku podršku

Slučaj "Siniša Macan" samo je jedan od, usudio bi se reći, hiljada sličnih slučajeva koji se već godinama nekažnjeno dešavaju u BiH gdje već i mala djeca znaju da se samo preko javnih nabavki u BiH godišnje ukrade preko 500 miliona KM. Da je ovaj konkretni slučaj problematičan znalo se i u trenutku kad je posao ugovaran. Šta se čekalo ovoliko godina to je već pitanje za Tužilaštvo, istakao je u razgovoru za Vijesti.ba ekonomski analitičar Damir Miljević.

Danilo Kiš: Mahnitost voljenja

Pisanje mi pre svega služi kao nadoknada za život koji sam već kao dete zamisljao drugojačijim od onog koji vodim. Ne želim ovim da kažem da sam nezadovoljan svakodnevnim životom, svakodnevnim stvarima, već saznanjem da između svega onoga što bi čovek mogao da živi i onoga što živi postoji ogromna razlika. I stoga mislim da ja (ili bilo koji drugi pisac) zamenjujem te mogućnosti života jednim izmišljenim životom.

Zija Dizdarević: Strah je politička kategorija koja oblikuje našu današnjicu a i sutrašnjicu

Religije izvorno nisu samo puko vjerovanje u nekog i nešto, već prvenstveno ideologije koje hoće da utiču na ponašanje čovjeka i njegove društvene sredine. To religije odmah dovodi u namjeru vladanja, pa su kroz historiju religije ili bile onaj medij koji se organizovao kao vlast koja hoće da osvoji što više ljudi i prostora, ili je religiju vlast koristila u iste svrhe, ili je dolazilo do sprege interesa svjetovnih i vjerskih vladajućih struktura.