Intervju Džordža Suvilisa sa Vernerom Bonefeldom Važno je misliti kroz društvo i prepoznati državu kao politički oblik društva – i to antagonističkog društva u kojem se klasa vezana za rad bori da preživi. Pitanje ljudske emancipacije stoga nije kako upravljati društvenim antagonizmom. To je pre pitanje kako da se okonča društveni antagonizam. Šta, stoga, treba da znamo o našem društvu i njegovoj državi. Šta bi značilo promeniti kapitalistički organizovan oblik naše društvene reprodukcije. Šta je društveni karakter bogatstva u društvu kojem bi upravljali isključivo ljudski ciljevi? Čemu se možemo nadati?
Ivana Biočina, autorica knjige Tiranija mode: Naša iluzija napretka i promjene uhljebljena je u materijalnome i zato smo i dalje nezadovoljni. Osoba je danas postala kao firma, moraš imati PR za sebe, priču koju projiciraš na van, jer smo tretirani kao proizvodi koji se plasiraju na tržište koje je društvo. Moda znači prihvaćanje sustava u kojem živimo. Njome se uključujemo u igru, uzimamo uloge, i nudi nam se iluzija da se možemo penjati gore-dolje po društvenoj ljestvici i doći do cilja. Moda je oponašanje "boljeg" od sebe, želja da se postane (kao) netko time da se izgleda kao netko.
Sediš u školskoj klupi, profesorka nevoljno i sasvim nenadahnuto govori o Petrarki, a ti neprestano bacaš pogled na sat i u sebi računaš koliko još ima do kraja ove svakodnevne školske agonije. Odlaziš na fakultet, a tamo te čeka profesor koji nema razumevanje za tvoju nefokusiranost prilikom čitanja srednjovekovnih spevova. Listaš novine i u roku od dve sekunde odlučuješ da te ne interesuje intervju s dobitnom Brankove nagrade, te furiozno nastavljaš dalje ka horoskopu, sportu i zabavi.
Ako uzmemo fenomen Brexita ili fenomen Donalda Trumpa vidjet ćemo da su se i Brexit i Trump dogodili upravo zato jer je većina stanovništva frustrirana i nezadovoljna establishmentom
"Ne mogu ljudi da žive samo u strahu, da budu ko neki zečevi i da ljube nekog u dupe ko ima funkciju, bilo kakvu, ne bi li preživeli. To je jako teško. To možete neko vreme, ali posle toga čovek postane jako ljut"
Krajem prošle godine u izdanju MostArta objavljena je knjiga Mire Bogdanović „Elitistički pasijans: Povijesni revizionizam Latinke Perović“. U njoj autorka opširno kritizira knjigu „Dominantna i neželjena elita“ Latinke Perović, nekadašnje visoke funkconerke Saveza komunista Srbije, a sadašnje ikone liberala. U svojoj studiji, Bogdanović sumira faktografske manipulacije Latinke Perović, koje najčešće ocrtavaju proizvoljna „ušminkavanja“ biografija i povlačenja nemogućih paralela, sve u cilju izgradnje vještačke liberalne tradicije u Srbiji i legitimacije vlastitih aktualnih pozicija.
Izuzetna spomenička baština nastala s ciljem sjećanja na Narodnooslobodilačku borbu jugoslavenskih naroda od 1941. do 1945. predstavlja jedno od najmonumentalnijih spomeničkih obilježja antifašističkog nasljeđa. Broj spomenika, spomen-mauzoleja, skulptura, arhitektonskih objekata, spomen-ploča i drugih umjetnički oblikovanih obilježja prelazio je broj od 15 000 na teritoriju SFRJ. Početak rata u bivšoj Jugoslaviji označio je i početak uništavanja nasljeđa i djela brojnih znamenitih arhitekata, kipara i umjetnika, da bi danas skoro zaboravili na njih.
