Mi fotoreporteri smo teški po pitanju umjetničke fotografije. Za nas je fotografija fotografija. Možemo svaki dan uraditi fotografiju na ulici da bude pod znacima navoda umjetnička, a možemo se isto zezati sa raznim modelima, šminkom, doblicavanjem. Ono što se meni ne sviđa jeste postprodukcija, to lično ne podržavam. Ako u postprodukciji izmijenimo 40 odsto sadržaja, to više nije fotografija. Ne oslikava realnost.
Kako kaže, dotakli smo dno, iz kojeg ćemo se teško oporaviti u vijekovima koji su ispred nas, a najopasnije od svega je što smo izgubili čak i nadu (koju su nam oduzeli oni što vladaju).
Malo je životinja u prirodi koje su toliko pogrešno shvaćene kao šišmiši. Često omraženi zbog mitova i sujevjerja, ovi sisari su velika sila u borbi protiv insekata štetočina. Šišmiši se suočavaju s prijetnjama poput klimatskih promjena, gubitka staništa, smanjenja populacije insekata, pesticida u poljoprivredi, infekcija. Njihova populacija opada širom svijeta.
Volela bi da napravimo film o lepoti ljudskog postojanja koje se ne sastoji u prekrivanju nedostataka ili maskiranju, udešavanju, nego u autentičnosti. I zato želim da u tom filmu prikažem i lepotu ljubavi i odvratnost netrpeljivosti, površnosti i mržnje, veličinu žrtve. Želim da prikažem živopisnost društva bez namere i potrebe da osuđujem i morališem.
"Zanima me umjetnost u javnom prostoru koja pripada svima i ima rok trajanja, umjetnost kao gerilska akcija i umjetnost koja propituje savremenu umjetnost kao takvu. U svojim recentnijim projektima se nastojim kretati između ovih značenja."
Britanska kompanija Adriatic Metals pokrenula je tužbu protiv građanske aktivistice Hajrije Čobo iz Kaknja zbog navodne povrede ugleda ovog koncesionara koji se bavi istraživanjem i eksploatacijom ruda u Varešu. Aktivisti širom države, iz oba entiteta, na ovu vijest reagirali su i pružili podršku Hajriji Čobo.
U veljači ove godine bilo je nekih pola godine kako živim sama, po prvi put u svom životu i to u ovo ekonomski klimavo vrijeme. No financije su samo jedan od izazova s kojim sam se naučila nositi živeći sama. Jedan šaljivi reel na Instagramu dobro je prikazao sve prednosti i nedostatke takvog života – od ulaza u stana s preteškim vrećicama, dosade, plesa pa sve do neometanog noćnog čitanja.
"Čini mi se da u današnjem svijetu rijetko ko ima privilegiju da ne promišlja o uticaju čovjeka na prirodu, samo su moja promišljanja i komentari u slikama pa samim time dobijaju veću vidljivost"
Salmedin Mesihović je profesor na odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu/ Ustupljena fotografija
Profesor Salmedin Mesihović očekuje da njegovo otkriće potakne iskopavanje ilirskih naselja, kako bi se eventualno i u njima mogli otkriti tragovi protopismenosti kod ilirskih domorodaca.
U Republici Srpskoj od jula je, u Klinici za dječije bolesti Univerzitetskog kliničkog centra (UKC), počela sa radom prva Banka humanog mlijeka, kako bi se povećala šansa za preživljavanje i bolji razvoj prijevremeno rođene djece.
