Subverzija; Foto: Ustupljena fotografija
Kod nas je tolika hiperprodukcija gluposti da je nemoguće to sve pokriti tekstovima. Mislim kad bi čovjek svakodnevno opisivao našu realnost, nedostajale bi mu riječi da to sve opiše kroz pjesme, priče, anegdote. Ono što se nama dešava je u nekom serijalu nadrealizma.
S frontmenom i osnivačem SUBVERZIJE, Daliborom Mršom, napravili smo razgovor povodom izdavanja novog materijala, te dali osvrt na razne probleme sa kojima se bendovi susreću, banjolučkoj sceni i okruženju u kome živimo.
Razgovaro: Ratko Pilipović
IMPULS: Kada bi imali minut vremena da se predstavite nekom bogatom investitoru, šta biste mu rekli o bendu?
Dalibor Mrša: Možemo vam...
Slobodan Mrkajić; Photo: Centar za nenasilnu akciju
More than thirty years have passed since Slobodan Mrkajić had been detained at concentration camps in Konjic, Hadžići and Igman. Today, he lives in Rogatica. He is the president of the Association of Concentration Camp Detainees of Sarajevo-Romanija Region and Association of Union of Concentration Camp Detainees of Republika Srpska.
Author: Sanela Karaica
Together with the Centre for Non-Violent Action, former concentration camp detainees, war veterans and peace activists from the region he visited these, but also numerous other concentration camps in Bosnia and Herzegovina. These were emotional and difficult visits, but of importance for...
Kumjana Novakova; Foto: Agnese Zeltina
Naš patrijarhalni diskurs smješta žene koje su preživjele nasilje tokom ratova devedesetih isključivo među žrtve i taj status žrtve ih određuje zauvijek. Status preživjele je umjesto toga aktivna pozicija i nju određuje aktivno znanje što znači da je to zapravo pozicija moći. Kao takva ona remeti uspostavljene hijerarhije, kaže redateljica dokumentarnog filma “Šutnja razuma”
S makedonskom rediteljicom Kumjanom Novakovom razgovarali smo o njenom dokumentarnom filmu “Šutnja razuma” iz 2023. godine koji govori o logorima za silovanje tokom rata u Bosni i Hercegovini. Film je nastao kroz proces transformacije sudskih arhiva Tribunala u Hagu.
Novakova žene koje su...
Teško da netko u poznim godinama može obuzdati neobuzdani karakter. Dodik vrijeđa ugledne svjetske diplomate, intelektualce koji nisu u njegovoj službi, a da to ne čini prema „beznačajnim frustriranim pojedincima i marginalcima“, kategoriji u koju je ubacio sve neistomišljenike. Iako ih je smjestio na marginu, poklanjao nam je mnogo vremena i prostora, baš ga je nervirala ta „šaka jada“.
Razgovarao: Boris Pavelić
Tanja Topić ugledna je novinarka, politička analitičarka i aktivistkinja za ljudska prava iz Banjaluke. Nedavno je pred Okružnim sudom u Banjaluci pravomoćno dokazala da ju je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik oklevetao kada ju je nazvao „njemačkom agenticom“. Rođena...
Rafa, foto: Mohammed Talatene/dpa/Alamy Live News
Stručnjak za fenomen masovne gladi, britanski antropolog Alex De Waal u intervjuu za Siha Mekomit objašnjava kako glad uništava zajednice, zašto je poniženje osnovno iskustvo gladnih i zašto višemesečna izraelska politika ograničavanja isporuka hrane Gazi, koja dovodi do smrti dece od gladi i neuhranjenosti, povećava verovatnoću da Međunarodni sud pravde proglasi Izrael krivim za genocid.
Razgovor vodio Yuval Abraham.
Istražujete pitanje gladi od 80-ih u Sudanu, Etiopiji, Somaliji i drugim zemljama. Da li se Gaza razlikuje od drugih vama poznatih slučajeva?
Svaki slučaj masovne gladi isključivo ili skoro isključivo izaziva čovek. Jedan od najtežih slučajeva u svetu danas,...
Slobodan Mrkajić, foto: Centar za nenasilnu akciju
Više od trideset godina prošlo je od kada je Slobodan Mrkajić bio zatočen u logorima u Konjicu, Hadžićima, na Igmanu. Danas živi u Rogatici. Predsjednik je Udruženja logoraša Sarajevsko-romanijske regije i Skupštine Saveza logoraša Republike Srpske. Iako iza sebe nosi duboku traumu, njegova poruka nije mržnja nego istina, dostojanstvo i pomirenje.
Razgovarala: Sanela Karaica
Sa Centrom za nenasilnu akciju, bivšim logorašima, ratnim veteranima i mirovnim aktivistima iz regije obišao je ove, ali i brojne druge logore u BiH. Emotivni i teški pohodi, ali važni za budućnost, s porukom da se ne zaboravi i ne...
Foto: Bojan Vasiljević
EHO NEIZVJESNOG ISHODA četvrti je album banjolučke grupe SOPOT. Povodom toga, IMPULS portal je razgovarao s Petrom Topalovićem, osnivačem i frontmenom grupe SOPOT, koji nam je u 10 pitanja predstavio svoj novi album, dao osvrt na dosadašnji rad i ukratko iznio planove za budućnosti.
Razgovarao: Ratko Pilipović
Impuls: Kada bi imali jedan minut da se predstavite investitoru koji je spreman da vas finansijski pomogne, šta bi mu rekli?
Petar Topalović: Uh, kakvo pitanje za koje mislim da u životu nisam dobio. Ukratko bi mu rekao, radimo srcem i dušom, nećeš se pokajati, vratićemo ti uloženo.
Ovaj album izdat je sa RTRS,...
Uoči 6. Bh. povorke ponosa, razgovarali smo sa Lejlom Huremović, članicom Organizacionog odbora. Povorka ponosa će se održati 14. juna u Sarajevu, pod sloganom „Ljubav je zakon“, a kroz temu i slogan ovogodišnje Povorke pokušava se ukazati na sve one zahtjeve koje Povorka, ali i LGBTIQ+ zajednica u BiH već godinama upućuje ka institucijama BiH, koje ostaju gluhe na to.
Razgovarala: Vanja Šunjić
Sa Huremović smo razgovarali o pripremama za Povorku, tome šta za nju znači taj dan, ali i trenutnom položaju LGBTIQ+ osoba u BiH i svijetu, otporu, važnosti solidarnosti i zajedničke borbe u zbilji koju živimo, a koju osim...
Foto: Ustupljena fotografija
Svjetski je trend da je u medijima generalno sve manje novinarstva. U našim krajevima još samo nedostaju masovna zatvaranja i premlaćivanja, pa i ubijanja onih novinara koji se još uvijek bave novinarstvom. Iako su se pojedinačni slučajevi već dešavali.
Razgovarao: Miljan Kovač
Mada su napadi, prijetnje, pritisci na novinare, odavno svakodnevnica ove profesije, najmanje se moglo očekivati da će se stanje medijskih sloboda u balkanskim državama, koje teže ka evropskim integracijama, umjesto da se popravlja dodatno pogoršavati. Upravo tome smo svjedoci proteklih nekoliklo godina u Bosni i Hercegovini. Stanje medijskih sloboda je posebno složeno u Republici Srpskoj, gdje entitetska...
Foto: Freepik
Moramo cijeniti emocionalni rad, ali u konačnici želimo da se cijene i ljudi koji ga obavljaju. Možda zvučim apstraktno, ali treba nam borba za novi skup vrijednosti i novi način vrednovanja ne samo rada ljudi, već i njihovog postojanja općenito – kaže novinarka Rose Hackman, autorica knjige Emotional Labor: The Invisible Work Shaping Our Lives and How to Claim Our Power (Flatiron Books, 2023).
Razgovarala: Paulina Januszewska
Prebacivanje emocionalnog rada na žene očito im šteti, ali negativne posljedice ove nejednake podjele snose svi, uključujući muškarce. Koje su to posljedice?
Ako većina odgovornosti u sferi prepoznavanja, izražavanja i reguliranja emocija pada na...
