U BiH je mnogo voća koje su sadili naši djedovi i pradjedovi, ostavljajući nam u nasljeđe otporne gene biljaka, koje bi mi trebali nastaviti rasađivati i širiti jer organska poljoprivreda se zasniva na biljkama koje su otporne na biljne bolesti.
Zbog zdravstvenih razloga ljudi sve više obraćaju pažnju o tome šta unose u svoj organizam. Prezasićeni otrovima kojih je danas najviše u hrani, sve više se okrećemo zdravoj ishrani, samim tim i željom da sami proizvedemo to što ćemo jesti. Širom svijeta posljednjih godina došlo je do toga da sve više ljudi ima svoj vrt. Osim sadnje u ruralnim krajevima, hrana se uzgaja i u gradovima, zajedničkim baštama, krovovima zgrada, terasama…Kad smo već shvatili da to što jedemo da bi živjeli je ujedno i to što nas ubija, prirodna proizvodnja hrane je jedini mogući izbor. Aleksandar Bulović, diplomirani inžinjer poljoprivrede, početkom ove godine objavio je knjigu „Poljoprivreda bez pesticida“, što je i povod za ovaj razgovor.
Sam naziv knjige govori nam o njenom sadržaju, da li nam možete reći na koje teme ste se najviše osvrnuli?
Najviše sam se osvrnuo na temu prirodnih preparata za zaštitu biljaka od bolesti i štetnih organizama. Razlog je u tome što su ovi preparati na bazi koprive, preslice, mahovine, mlijeka, sode bikarbone izuzetno efikasni, a zapostavljeni su u neznanju tj. zaboravljeni uslijed najezde sintetičkih preparata i marketinga fitofarmaceutskih kuća.
Organska sadnja je postojala mnogo prije pesticida, međutim, pojavom industrija koje proizvode hemijske aditive poljoprivreda se udaljila od prirodne proizvodnje. Da li je organska sadnja danas alternativa?
Organska poljoprivreda je neophodna ne kao alternativa već kao jedan od mnogih oblika poljoprivrede. Postoji konvencijonalna, biodinamička, ekološka, organska i mnoge druge vrste poljoprivrede. Vremenom je nametnuto mišljenje da poljoprivreda ne može bez sintetičkih materijala, a može itekako.
Bitno za organsku sadnju je poljoprivredna bioraznolikost i autohtona sjemena. Koliko je sačuvanih autohtonih poljoprivrednih kultura u BiH?
U BiH je mnogo voća koje su sadili naši djedovi i pradjedovi, ostavljajući nam u nasljeđe otporne gene biljaka, koje bi mi trebali nastaviti rasađivati i šriti jer organska poljoprivreda se zasniva na biljkama koje su otporne na biljne bolesti. Što se tiče povrća naše bake i danas njeguju običaj čuvanja sjemena dobijenih od najboljih plodova.
Koliko klimatske promjene utiču na organsku proizvodnju?
Klimatske promjene uopšteno negativno utiču na poljoprivredu, pa tako i na organsku. U zadnjih nekoliko godina tipični su bezkišni periodi koji traju po tri mjeseca uz temperature koje se penju i do 42 stepena, što nije odlika našeg podnevlja. Dakle bez navodnjavanja organska poljoprivreda nije moguća. Takođe, klimatske promjene dovode do pojave novih bolesti i insekata kojima čak ni pesticidi ne mogu ništa. Smatram da je plastenička proizvodnja ključ uspjeha jer se sa vegetacijom može početi i završiti ranije.
Par savjeta za početnike u poljoprivredi: kako započeti organsko baštovanstvo?
Započeti sa organskim baštovanstvom nije lako. Potrebna je edukacija. Dakle,
1. sjemena starih autohtonih sorti, sadnice starih voćnih vrsta
2. organska đubriva
3. biljni preparati za zaštitu biljaka
4. susjedstvo među biljkama- pojedine biljke bolje rastu skupa, a neke se ne podnose zbog istih bolesti i štetočina
5. plodored- potrebno je znati koja biljna vrsta se može sijati nakon prijašnje vrste i koja se sije naknadno, što se naziva plodored ili poljosmjena
6. navodnjavanje – voda za navodnjavanje mora biti kvalitetna, dakle nije svaka voda za navodnjavanje. Sistem za navodnjavanje. Postoje mnogi sistemi ali samo je dva-tri sistema pogodno za organsku poljoprivredu
7. prepoznavanje štetnih i korisnih organizama- prisustvo korisnih organizama je neophodno za zaštitu biljaka tj. prirodnu selekciju
8. kalendar sjetve/sadnje.
Možete li nam reći kakav je zakon u BiH za proizvodnju i plasiranje organskih proizvoda? Da li zakon sputava monoge potencijalne proizvođače zdrave hrane?
Zakon za organsku poljoprivredu je skoro formiran u jasno uređuje i objašnjava pravila ove proizvodnje. Proizvoditi organsku hranu zahtijeva puno fizičkog rada jer npr. korovi se rješavaju košenjem, pljevljenjem i okopavanjem, dok se u konvencijonalnoj poljoprivredi riješava herbicidima. Za bavljenje organskom poljoprivredom se dobija sertifikat za koji je neophodno ispuniti niz uslova. Inače zbog svega ovoga organska hrana je skuplja, što je problem prilikom prodaje.
Zainteresovanih za vašu knjigu sigurno ima. Gdje se može kupiti?
Knjiga se može kupiti u knjižari KULTURA ili direktno kod mene na mojoj facebook stranici. Inače sam prisutan na sajmovima i promocijama knjige.
Jelena Jevđenić/ Impulsportal