Prokoško jezero/ Foto: zurnal.info
Pogledajte desetominutni Žurnalov video rezime dešavanja oko Prokoškog jezera posljednjih deset godina
Autor: A. Gutić
Sedamdesetih godina prošlog vijeka Prokoško su jezero posjećivali tek rijetki ljubitelji prirode. U međuvremenu preminuli akademik Midhat Uščuplić, dekan Šumarskog fakulteta, ostavio je budućim generacijama fotografije iz tog doba te zapažanja o metamorfozi lijepog jezera u ruglo.
„Treba osporiti pravo lokalnoj upravi (ne samo u ovom slučaju nego uopće) da na ovaj način koristi prirodno naslijeđe, da prodaje državno zemljište zarad kvazi turizma. Umjesto da se na ovu ljepoticu dovode djeca, đaci i studenti, organiziraju škole u prirodi, mi smo izabrali da jezero damo lokalnim autoritetima. Prokoško jezero je trajno izgubljeno i može biti samo primjer kako ne treba gospodariti prirodnim resursima,“ napisao je 2008. godine profesor Uščuplić.
Nažalost, profesor je bio u pravu. Ako nisu bili saučesnici, nadležni ne mogu reći da nisu znali o nezakonitostima na Prokoškom jezeru koji je proglašen Spomenikom prirode. Bespravni objekti, pecanje, vožnja kvadovima, roštiljanje i neregulisane turističke usluge samo su dio zakonom nedozvoljenih, ali u praksi uobičajenih aktivnosti na jezeru.
Žurnal je odavno pisao kako Prokoško jezero nema uspostavljenu vodovodnu mrežu ali zato ima oko 300 nelegalno izgrađenih objekata kojima je voda neophodna. Tužilaštvo SBK godinama u potpunosti ignoriše navedene nelegalnosti ali su zato vrlo hitro reagovali kada su aktivisti pokreta Karton revolucija presjekli nelegalne kablove za vodu. Pogledajte desetominutni Žurnalov video, rezime dešavanja oko Prokoškog jezera posljednjih deset godina…