Foto: Noritsu Koki/Unsplash
U trenutku u kojem je budućnost Internet Archivea ugrožena, bitno je podsjetiti se na njegovu neprocjenjivu ulogu u očuvanju naše digitalne prošlosti.
Piše: Tomislav Žilić
Zbog neizvjesne pravne situacije u kojoj se trenutačno nalazi, Internet Archive pozvao je širu javnost da iskaže svoju podršku potpisivanjem otvorenog pisma upućenog tužiteljima čije potraživanje od nevjerojatnih 700 milijuna američkih dolara dovodi u pitanje opstanak dugovječne digitalne knjižnice i arhiva. Parnica u pitanju pokrenuta je još 2023. godine, kada je koalicija velikih diskografskih kuća – među kojima su i divovi poput Universal Media Groupa i Sony Music Entertainmenta – tužila Internet Archive zbog kršenja autorskih prava u sklopu njegova projekta The Great 78.
Sporni projekt posvećen je prikupljanju i digitalnom očuvanju starih gramofonskih ploča od 78 okretaja u minuti, nastalih u razdoblju od 1898. do 1950. godine, s ciljem stvaranja javno dostupnog arhiva zvučnih zapisa koji svjedoče o američkoj kulturi ranog dvadesetog stoljeća. Iako Internet Archive odlučno tvrdi da je riječ o konzervacijskom projektu kojim se ugroženo kulturno blago nastoji sačuvati za buduće naraštaje, diskografske kuće, najblaže rečeno, nisu sklone takvom tumačenju.
Problem za diskografe leži upravo u osiguravanju slobodnog pristupa medijskim datotekama javnosti, za što tvrde da predstavlja konkurentni model glazbenim streaming servisima poput Spotifyja, no uz izbjegavanje plaćanja autorskih tantijema. U svojoj se obrani Internet Archive poziva na fair use doktrinu američkog Zakona o autorskim pravima, prema kojem je upotreba zaštićenog sadržaja bez privole nositelja prava iznimno dopuštena ako se to čini u znanstvene, istraživačke, novinarske ili obrazovne svrhe. Odnosno, Internet Archive ustraje na tome da sakupljeni zvučni zapisi nisu namijenjeni za komercijalne svrhe.
Iako se parnici još ne nazire kraj i načelno su mogući i povoljniji ishodi za Internet Archive, aktualni apel javnosti zasigurno proizlazi iz recentnog iskustva sudske borbe s financijski nadmoćnijim protivnicima. Prije svega je riječ o velikoj tužbi knjiškog nakladnika Hachettea, prošle godine konačno riješenom u korist tužitelja, a koja je izvorno pokrenuta nakon što je Internet Archive u jeku pandemije pokrenuo program National Emergency Library te široj javnosti učinio dostupnu pozamašnu kolekciju digitaliziranih knjiga.
Internet Archive je tada ukazao na krizu nacionalnih razmjera i činjenicu da čitatelji_ce nemaju pristup fizičkim primjercima te svjesno zaobišao ustaljeni model digitalne posudbe knjiga, omogućujući da jedan primjerak digitalne knjige posudi neograničen broj čitatelja_ica umjesto da čekaju u redu na posuđivanje jednog primjerka koji je ekvivalentan fizičkom primjerku knjige. Usprkos pozivanju na fair use doktrinu, Internet Archive je izgubio izvornu a potom i drugostupanjsku parnicu pred Žalbenim sudom, nakon čega je nakladnicima morao isplatiti još nepoznatu odštetu.
U svjetlu takvog razvoja događaja, i više su nego jasne bojazni oko budućnosti Internet Archivea. No kako i sami ističu u svome apelu, nije ugrožen samo projekt koji je predmet trenutačne tužbe, u pitanju je sam opstanak organizacije i svih projekata usmjerenih na očuvanje digitalne baštine. U tom se smislu posebice ističe projekt Wayback Machine, jedan od najdugovječnijih i najpoznatijih alata za arhiviranje interneta, koji se u dvadeset četiri godine rada ustanovio kao najsveobuhvatniji takav poduhvat, a pomoću kojega korisnici ostvaruju uvid u sadržaj ciljanih mrežnih stranica iako im na širem internetu možda više i nema traga.
Do koje je mjere Wayback Machine postao neophodan za očuvanje relevantnih mrežnih stranica jasno se ocrtava u kontekstu aktualnih globalnih društveno-političkih previranja, a ponajviše na primjeru trenutačne političke situacije u SAD-u. Nakon početka drugog mandata Donalda Trumpa i okršaja s “nepodobnim” državnim agencijama i raznim drugim ograncima savezne vlade, uklonjeno je ili preinačeno više od 8000 mrežnih stranica.
Na meti su se našle agencije poput Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), sada već nepostojeće agencije USAID, vladine stranice koje su spominjale napad na Kapitol 6. siječnja 2021., zatim stranice koje su promicale tzv. “rodnu ideologiju”, kao i mnoge druge stranice koje nisu sukladne s novim režimom. Osim što je uz pomoć Wayback Machinea sadržaj mnogih od navedenih stranica i dalje dostupan, Internet Archive s partnerima sudjeluje i u projektu End of Term Archive koji je posvećen arhiviranju mrežnih resursa svake američke vlade na odlasku od 2008. godine naovamo.
U konačnici, iako je jasno da Internet Archive svjesno iskušava granice autorskih prava i s njima povezanih zakona, riječ je o legitimnom arhivističkom poduhvatu čije bi gašenje nanijelo težak udarac ideji transparentnog pristupa podacima od javnog interesa, a posebice očuvanju i pamćenju globalne digitalne baštine.