Foto: Freepik
U BiH postoji osam sigurnih kuća, koje nisu samo sklonište za žrtve nasilja, već pružaju psihosocijalnu podršku i druge oblike pomoći. I sve imaju slične probleme s finansiranjem jer novac ili kasni ili nije dovoljan.
Piše: Rubina Čengić
Žene žrtve nasilja su, bez obzira na sve izjave o zaštiti, u budžetima u BiH “pod razno”, odnosno nisu prioritet za finansiranje, što znači da budžetski novac za njihov rad nije siguran! Tako stoji u zakonima o izvršenju budžeta na gotovo svim nivoima.
– Nama je jako teško upravljati sigurnom kućom jer imamo obaveze prema zaposlenima, koje su propisane Pravilnikom za realizaciju sigurne...
Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Pred nama je još jedan 8. mart. Dočekujemo ga bez zvaničnih statistika o broju femicida u protekloj godini. A u nama koje brigu o prevenciji nasilja nad ženama ne prebacujemo na novu beauty rutinu još uvijek odzvanjaju Aldinini koraci dok Mostarom trči, pokušavajući se spasiti od svog ubice. Nismo ih čuli, ni mi koje nismo bile tamo, ni oni koji su bili. Kao ni korake, strahove i hod na prstima brojnih drugih žena.
Piše: Kristina Ljevak Bajramović
Ne čujemo ni kada nam se prijateljica povjeri. Ne primjećujemo kada nam sestra postane zatvorena, a kuma u posjetu dolazi isključivo u pratnji...
Gorska služba spašavanja. Foto: GSS
Spasilac Gorske službe spašavanja (GSS) koji je ostao bez posla zbog odlaska da pomaže unesrećenima u razornom zemljotresu samo je jedan od primjera sistema u našoj zemlji koji se oslanja na hrabrost pojedinaca, ali im ne daje zakonsku sigurnost. Dok političari odgađaju donošenje zakona, brojni spasioci iz Bosne i Hercegovine i dalje spašavaju živote bez garancije da će sačuvati vlastitu egzistenciju.
Piše: Selma Melez
Telefonski poziv iza ponoći za našeg sagovornika znači samo jedno. Nekome je hitno potrebna njegova pomoć. Dok bez razmišljanja skida topli pokrivač, ne misli o vlastitoj sigurnosti. Pakuje stvari u ruksak dok kroz...
Foto: Valter
Evidentno je da ministar vanjskih poslova BiH derogira i pokušava da zaobiđe utvrđene pravilnike i diplomatsku praksu kakva decenijama vlada u ovom elitnom ministarstvu, pogotovo procedure koja od rata naovamo vrijede kada su u pitanju napredovanja u diplomatiji; ne želeći ulaziti u kompetencije i kvalitet mahom mlađih državnih službenika, činjenica je da su uhljebljenja odnosno unapređenja dobrog dijela njih produkt trgovine uticajem ili rezultat stranačkih dogovor.
Piše: Almedin Šišić
Kada krajem godine šef bh. diplomatije Elmedin Konaković bude odlazio iz fotelje ministra vanjskih poslova, ostaće zapamćeno da su njegov mandat obilježila brojna uhljebljenja i preuzimanja državnih službenika i uposlenika iz...
Ilustracija/Foto: lgbti.ba
Kada su ugroženi tjelesni integritet, psihičko zdravlje i dostojanstvo, posljedice su duboke i trajne. Bez jasnih institucionalnih kontrola i zakonskih prepreka, konverzivne prakse se sprovode, nerijetko bez posljedica za počinitelje.
Piše: Jovana Ivetić
Šta su konverzivne prakse?
Konverzivna praksa je pokušaj promjene seksualnog i/ili rodnog identiteta, kao i rodnog izražavanja, skupom pseudonaučnih metoda. Može se odvijati u formalnom ili neformalnom kontekstu, te je mogu vršiti stručnjaci za mentalno zdravlje, članovi obrazovne ustanove, vjerski lideri, ali i članovi porodice. Pored naziva konverzivne prakse koristi se i termin konverzivne terapije, posebno kada se odvija pod okriljem psihoterapije, što je neispravno jer terapija podrazumijeva...
Foto: Pixabay
Pune četiri godine od kada je sa operaterom raskinuo ugovor i vratio opremu za televiziju, Bojanu Petkoviću iz Laktaša kompanija za naplatu potraživanja “ODM Collections” iz Sarajeva pokušava da naplati dug za koji on odlučno tvrdi da nikada nije postojao.
Piše: Andrijana Pisarević
Petković priča da je još u martu 2022. godine raskinuo ugovor sa “Telemachom” i vratio opremu za “TV box”, čime se “razdužio” u svakom smislu sa njima. Više od dvije godine nakon toga, počeli su mu stizati pozivi firme, koja je navodno otkupila njihova potraživanja, sa zahtjevom da uplati još 107 KM za dug, koji bi,...
Slaba zaštita ljudskih prava i civilnih sloboda, slabo povjerenje građana u institucije, slabi mehanizmi kontrole vlasti…
U tom pejzažu krize demokratskog poretka Bosne i Hercegovine, dio odgovornosti ima stanovništvo, dio civilno društvo a dio političke elite. Dok građani pasivnošću omogućavaju monopol moći političkim elitama koje pokazuju želju za autoritarnim i hibridnim modelima vladavine, civilno društvo brojnim fragmenatacijama i slabom međusobnom koordinacijom slabi potencijal mehanizama kontrole vlasti i zaštite ljudskih prava i civilnih sloboda.
O krizi demokratije, krizi povjerenja i krizi organizovanja govore Emina Mušija iz organizacije „Humanity in Action Bosna i Hercegovina“, Dajana Cvjetković iz Centra za promociju civilnog društva i...
Foto: Wikimedia
Na deminiranje je do sada uloženo gotovo milijardu maraka, od čega su dvije trećine novca dali strani donatori i međunarodne organizacije. Za potpuno okončanje deminiranja potrebno je još oko 250 miliona eura, novca za koji u ovom trenutku nema osiguranog izvora finansiranja
Ambasada Njemačke i Norveške u Bosni i Hercegovini obustavile su finansiranje deminiranja jer više ne mogu osigurati novac za ove namjene.
Ove dvije države su u proteklim godinama bile među vodećim donatorima u procesu deminiranja u BiH.
Potrebe u drugim konfliktima
Kao razloge za RSE su navele da su humanitarne potrebe u drugim konfliktima, poput Sudana, Ukrajine i Gaze, prema...
Foto: SPIN Info
Vozila i pumpe Republičke uprave civilne zaštite krajem januara zatekli smo na privatnom gradilištu u Istočnom Novom Sarajevu, iako u toj instituciji tvrde da na teren izlaze isključivo po zahtjevu nadležnog organa. Ko je i po čijem nalogu odobrio intervenciju na lokaciji bivše fabrike MOFAS, pitanje je na koje odgovor čekamo skoro mjesec dana.
Piše: Sanja Vasković
Krajem prošlog mjeseca, tačnije 25. januara zbog oblinih padavina dijelove Istočnog Sarajeva zahvatile su poplave. Najkritičnije je bilo u opštini Istočna Ilidža gdje je istu noć proglašena vanredna situacija. I na području Istočnog Novog Sarajeva na pojedinim dijelovima izlila se rijeka Tilava...
Put za Foču (ustupljena fotografija)
Zatvaranje magistralnog puta Foča-Sarajevo, jedne od ključnih saobraćajnih veza istočnog dijela Republike Srpske sa glavnim gradom, dovelo je do ozbiljnih problema za građane i privredu. Put dug oko 80 kilometara, koji je u uobičajenim uslovima bilo moguće preći za nešto više od sat i po, trenutno je van funkcije, zbog čega su vozači primorani da koriste znatno duže i nesigurnije alternativne pravce.
Piše: Nataša Miletić Savić
Alternativni pravci – duži, rizični i skuplji
Jedna od opcija je ruta Foča–Rogatica–Sarajevo, duga oko 129 kilometara. Osim dužeg vremena putovanja, dodatni problem predstavlja most iz pravca Ustiprače prema Rogatici, gdje se...
