Foto: Transparentno.ba/Telex.hu
Mađarska kompanija Lugos Renewables biznismena Rolanda Lugosa povukla se iz 70 odsto vlasništva nad preduzećem “Solarna elektrana Trebinje 1” koje ima koncesiju za izgradnju jednog od najvećih energetskih objekata ove vrste nadomak Trebinja, vrijedan preko 100 miliona KM.
Ovaj vlasnički udio preuzela je druga mađarska firma MAYER NRG Kft koja prema podacima do kojih su došli Transparencay International u BiH i portal CAPITAL, nema zaposlenih radnika i ozbiljnih prihoda. To dovodi u pitanje kredibilitet investitora koji ulazi u milionski posao sa Elektroprivredom Republike Srpske koja ima 30% vlasništva u preduzeću “Solarna elektrana Trebinje 1”.
Vlada Republike Srpske u januaru ove godine odobrila je prenos 70 odsto akcija ovog preduzeća na novog...
Foto: Spininfo
Novinari u Bosni i Hercegovini su sve češće žrtve SLAPP tužbi (strateške sudske tužbe protiv učešća javnosti), a cilj im je (auto)cenzura, zastrašivanje i ušutkivanje kritičara na način da ih se optereti procesom i troškom pravne odbrane dok ne odustanu od kritike ili protivljenja.
Piše: Snježana Aničić Petković
Razlika u odnosu na „obične” tužbe je u očiglednoj neosnovanosti tužbenih zahtjeva, gdje je iz tužbi jasno da novinar u svom tekstu nije napisao ništa sporno. Drugi jasan pokazatelj jeste broj takvih tužbi, što pokazuje da je njihova uloga da kvantitetom finansijski iscrpe novinare, koji su najčešće finansijski daleko slabiji od osoba...
Foto: Arhiv
Donosimo dijelove presude Ustavnog suda BiH. Firma iz Rogatice je pretrpjela štetu.
Piše: A.Dučić
Ustavni sud BiH odbio je kao nedopuštenu apelaciju Andrićgrada d.o.o. Višegrad podnesene protiv presude Vrhovnog suda RS-a, saznaje Fokus.ba. Riječ je o slučaju koji datira iz 2012. godine, kada je Andrićgrad vodio Emir Kusturica, odnosno svojevrsne prevare u procesu građevinskih radova.
Kao što je poznato, Vlada RS-a je u 2020. godini na osnovu uloženih 15 miliona KM preuzela većinsko vlasništvo nad Andrićgradom od Kusturice pa je postala vlasnik 63,7 posto ovog subjekta, dok je Kusturica putem preduzeća Lotika zadržao 21,8 posto. Na sjednici održanoj krajem maja ove...
Foto: Unsplash
Preživjeli logoraši, žene žrtve ratnih silovanja, djeca koja su u ratu preživjela traume – svi ratni stradalnici koji nisu bili pripadnici oružanih formacija, a žive, ili su u ratu živjeli u Republici Srpskoj, trebalo bi da budu zaštićeni, bez diskriminacije po etničkoj ili rodnoj osnovi. Tako piše u Zakonu o zaštiti žrtava ratne torture RS. A šta se dešava u praksi?
Piše: Milkica Milojević
Sve su prilike da je „zapeloˮ već na početku, u procesu priznavanja statusa žrtve ratne torture.
Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite u Vladi RS, koje je nadležno za sprovođenje ovog zakona, nije odgovorilo na pitanja Impuls portala...
Foto: Unsplash
Možda ipak najveći problem čuvanja mentalnog zdravlja u doba sumanutih podjela za one plićeg džepa predstavljaju dobronamjerni „kozmopolitski lifestyle ljevičari“ koji će se trsiti kako bi siromasima objasnili da se samo trebaju potruditi malo jače. I onda ih ubiti u pojam još više.
Piše: Emil Čančar
Poput drugih mislioca i komentatora, književnica Elif Shafak sjela je za pandemije za pisaći stol te krenula secirati što ne valja u društvima u kojima živimo. Rezultat je esej-knjižica koja je u međuvremenu sazrjela u ponešto utješno štivo za vrijeme u kojem imamo nesreću živjeti.
Shafak je neobično, privilegirano odgajana. Rođena u Strasbourgu od oca...
Foto: srebrenicamemorial.org
Ako odete na sajt Memorijalnog centra Srebrenica, mogli biste naići na publikaciju pod nazivom „Smjernice za tačno izvještavanje i govorenje o genocidu u Srebrenici“ uz napomenu da se radi o „zvaničnim“ smjernicama.
Piše: Srđan Puhalo
Te je „smjernice“ na zahtjev ove institucije napisala Melina Borčak. Ovako je Borčak predstavljena na kraju publikacije: „Novinarka i autorica dokumentarnih filmova čiji su radovi objavljivani u vodećim međunarodnim medijima, uključujući CNN, arte i Der Spiegel. Autorica je bestselera 'Mekka hier, Mekka da', koji analizira kako jezik i mediji (re)produciraju antimuslimanski rasizam. Pored preko 15 godina iskustva s radom u klasičnim medijima, radi i direktno...
Foto: Joseph Barrak / AFP / Profimedia
Ucjenjivanje i vjerska mržnja: više desetaka alavitskih žena u Siriji vode se kao „nestale“. Iza toga, čini se, stoje i politički i kriminalni motivi i strukture. DW je razgovarao s pogođenima.
Piše: Maissun Melhem
Mršava, s ožiljcima na licu, obrijane glave i bez obrva, Nora* iscrpljeno gleda u kameru. U krilu drži svoju bebu, od koje je nedugo prije toga bila nasilno odvojena.
Prva fotografija nakon njezina oslobađanja brzo se proširila društvenim mrežama, kao simbol traume koja ovih tjedana potresa mnoge Sirijce i Sirijke: žene iz alavitske vjerske zajednice našle su se na meti brutalnih otmičara....
Milorad Dodik i Dejan Ljevnaić
U "romantičnoj" marketinškoj objavi na portalu srbijanskog, vlasti bliskog tabloida „Blic“ stoji da je riječ o „malom luksuznom hotelu, skrivenom parčetu raja bajkovitog Perasta“. S druge strane, računi OC „Jahorina“ su u gotovo konstantnoj blokadi, opljačkana planinska priča u dugovima je većim od 200 miliona KM. Samo 43 dana prije otvaranja „Santa Boke“, premijer RS Radovan Višković saglasio se sa novom garancijom za kreditno zaduženje Olimpijskog centra.
Piše: Žana Karić Gauk
U "romantičnoj" marketinškoj objavi na portalu srbijanskog, vlasti bliskog tabloida „Blic“ stoji da je riječ o „malom luksuznom hotelu, skrivenom parčetu raja bajkovitog Perasta“.
„Otvoren 3. jula,...
Foto: EPA
Kabul se suočava s prijetnjom da do 2030. postane prvi moderni grad bez vode, zbog drastičnog smanjenja izvora i ozbiljne kontaminacije. Nestašica vode i visoke cijene već opterećuju stanovnike, a nedostatak infrastrukture i nekontrolirana urbanizacija dodatno pogoršavaju situaciju, stavljajući Kabul pred izazov preživljavanja u klimatskoj krizi
Piše: Ivana Perić
S oko pet milijuna stanovnika i sve plićim izvorima pitke vode, Kabul je na putu da postane prvi moderni grad koji bi mogao potpuno ostati bez vode do 2030. godine. U glavnom gradu Afganistana – zemlje kojom od 2021. ponovno vladaju talibani – presušilo je više od pola bunara, a 80...
Foto: Maryam Majd/Getty Images
Zbog neusklađenosti zakona i sporih reformi, domaće kompanije riskiraju gubitak pristupa unosnim evropskim tenderima.
Piše: Alen Jazić
Prije nekoliko dana je šef Zastupničkog kluba Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine u Predstavničkom (Donjem) domu Parlamenta BiH Saša Magazinović upozorio javnost u Bosni i Hercegovini da Republika Hrvatska pokreće proces zabrane učešća kompanija iz BiH u javnim nabavkama te zemlje. Ono što još više brine je da bi taj postupak moglo pratiti niz zemalja članica Evropske unije.
“Od prošle sedmice u Hrvatskoj je na snazi Pravilnik koji omogućava zabranu učešća u javnim nabavkama kompanijama iz BiH. Prema informacijama kojima raspolažem, i...
