Foto: Institut za razvoj mladih KULT
U sredinama u kojima se o nasilju još uvijek govori oprezno i tiho, stvaranje sigurnog prostora za razgovor postaje prvi i najvažniji korak ka promjeni. Nasilje ne prestaje samo zato što o njemu ne govorimo – naprotiv, ono se tada najčešće jača. Upravo iz potrebe da se nasilje imenuje, prepozna i da se mladima ponude jasni mehanizmi zaštite, nastala je inicijativa “Djevojka nije META!”, provedena na području općine Hadžići.
Inicijativa je realizirana kroz edukativne radionice namijenjene ženama i djevojkama, s fokusom na osnaživanje, prepoznavanje različitih oblika nasilja, pravovremeno reagiranje i postupke prijavljivanja nasilja nadležnim institucijama....
Foto: Filter
Javna ustanova Park prirode “Trebević” osnovana je 2023. sa ciljem očuvanja prirode, odnosno upravljanja zaštićenim područjem. No, jesu li u tome uspjeli? Opštine osnivači uglavnom nisu uplaćivale obećana sredstva za rad ustanove, te je novac od Grada i donacija najvećim dijelom utrošen za platu direktora, kao jedinog zaposlenog. U idućoj godini iz ove javne ustanove najavljujuju naplatu ulaza u Park prirode. Građani će plaćati ekološku taksu kao naknadu za zaštitu i unapređenje životne sredine zbog automobila kojim dolaze, dok investitori koji grade na Trebeviću uveliko uništavaju tu istu životnu sredinu.
Piše: Sanja Vasković
Projekat postavljanja rampi za naplatu ulaza glavni...
Ilustracija: Prometej
Branje gljiva donosi važne prihode hiljadama ljudi i milione maraka izvoznicima, ali se dio ove trgovine odvija u sivoj zoni
Tekst i fotografije: Harun Dinarević
Iako je sredina oktobra, kada je sezona divljih gljiva na vrhuncu, skladište Adnana Husića u selu Vesela nadomak Bugojna skoro je prazno. Preostalo mu je da izveze posljednje zalihe divljeg šipurka, pa da zaključi sezonu.
Branjem divljeg samoniklog bilja i gljiva bavi se od malih nogu. Godinama je brao šumske plodove i prodavao ih velikim otkupljivačima. Prošle godine je, objašnjava, uz pomoć prijatelja iz Hrvatske pokrenuo vlastitu kompaniju.
Njegova firma “Herbarium HP” danas ima sušaru u kojoj...
Foto: Pexels
Ekonomske sankcije često se predstavljaju kao “mekša” alternativa vojnoj intervenciji. No novo istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet Global Health sugerira suprotno: unilateralne sankcije povezane su s procijenjenih 564.258 viškova smrti godišnje — razmjerom usporedivim s globalnim teretom smrtnosti zbog oružanih sukoba.
Piše: Zoran Pehar
Za radnike to nije apstraktna geopolitika. Sankcije najprije udare na cijene i dostupnost osnovnih dobara, na uvoz lijekova i medicinske opreme, na stabilnost poslova i isplatu plaća, a zatim se taj ekonomski šok prelije u rast bolesti i smrtnosti, posebno u kućanstvima koja ionako žive od mjeseca do mjeseca. Najviše stradaju najranjiviji: djeca i stariji,...
Foto: Valter arhiva, Dejan Rakita/Pixsell
Dragoslava Stjepanovića, nekadašnjeg šefa smjene na GP i CI Gradiška, u avgustu su pred kućom jednog od prijavljenih, Gorana Marinkovića (sive eminencije UIO) teško pretukli Marinković i njegova dva sina te ga lažno prijavili da je on njih napao pod dejstvom droge i alkohola, nakon čega je policija privela tako teško pretučenog Stjepanovića. Sada prijavitelj korupcije leži u zatvoru na osnovu spornog iskaza nepouzdanih (blago rečeno) svjedoka, istih onih koji i dalje žive i rade kao slobodni ljudi i uzorni građani iako neki od njih pod hipotekom teških optužbi za organizirani kriminal i uzimanje mit.
Piše:...
Foto: Impuls
Prošlo je trideset godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je Bosni i Hercegovini donio mir. Ono što je trebalo doći poslije, društveni napredak, demokratija i ravnopravnost svih građana i građanki nije provedeno do kraja.
Piše: Jelena Jevđenić
U Ustavu Bosne i Hercegovine, najvišem dokumentu države, nema žena.
Početkom decembra direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine Samra Filipović Hadžiabdić izjavila je da je Dejtonski ustavni okvir stvorio političku arhitekturu zasnovanu gotovo isključivo na etničkom predstavljanju, bez mehanizama koji bi osigurali suštinsku političku participaciju žena, te da je uloga žena u obnovi zajednica, humanitarnoj mreži, povratku i pomirenju ostala nezapažena,...
Danas, gotovo da ne postoji osoba mlađe generacije na području ex YU, koja nije čula ili gledala video klipove, samoprozvane teoretičarke zavjera iz Srbije, Jovanke Jolić.
Piše: Sandro Hergić
U javnoj sferi se pojavljuje za vrijeme pandemije Covid-19, s ostalim teoretičarima zavjere koji su tada uhvatili maha i iznosili nenaučne, a na momente, sulude teorije o porijeklu virusa. Od toga da je pušten namjerno iz laboratorije do toga da uopšte ne postoji.
Ove teorije su s protokom vremena sve više i više evoluirale.
Ono što fenomen Jovanke Jolić razdvaja od ostalih teoretičara zavjere jeste da dok su drugi postepeno padali u zaborav, Jovanka...
Foto: TI BiH
Transparency International u Bosni i Hercegovini predstavio je publikaciju „30 godina od Daytona – građenje zarobljene države“, koja pokazuje kako je sistemska korupcija tokom tri decenije oslabila institucije, vladavinu prava i povjerenje građana.
Publikacija predstavlja analitički pregled razvoja Bosne i Hercegovine u periodu 1995–2025, sa fokusom na izgradnju institucija, uticaj međunarodne uprave, političke procese, ekonomski oporavak i antikorupcijske napore, te odnos između korupcije i funkcionisanja države.
Posebna pažnja posvećena je ključnim prelomnim tačkama u postdejtonskom razvoju, kao i aktuelnoj političkoj i ustavnoj krizi i perspektivama evropskih integracija zemlje.
Publikacija donosi sumarne analize, lekcije iz tri decenije reformi i dva...
Foto: Slavica Jevđenić/Impuls
Javna šumarska preduzeća u Bosni i Hercegovini godišnje posijeku milione kubnih metara drvne mase i ostvaruju stotine miliona maraka prihoda, ali koristi koje od toga imaju građani znatno se razlikuju – zavisno od entiteta. Dok je u Republici Srpskoj po osnovu šumskih naknada prikupljeno 48,4 miliona KM u toku 2023. godine, u Federaciji BiH taj iznos iznosio je svega 15,8 miliona KM.
Analiza Transparency International u BiH pokazuje da su u 2023. godini Republika Srpska i Federacija BiH imale gotovo isti obim sječe, sličan broj zaposlenih i uporedive ukupne prihode, dok je naplata šumskih naknada u RS bila...
Trgovska gora; Foto: czrao.hr
Namjera o skladištenju radioaktivnog otpada na ovoj lokaciji datira još od 1997, što znači da su i vlasti u Bosni i Hercegovini imale i više nego dovoljno vremena da se detaljnije uključe.
Piše: Branka Mrkić
Hrvatski sabor 15. decembra izglasao je po hitnom postupku Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, uz samu granicu sa Bosnom i Hercegovinom. Ranije procjene kritičara te odluke navodile su da će ovim odlagalištem na manje od kilometar od granice sa BiH biti ugroženo zdravlje najmanje 250 hiljada ljudi u 13 opština u slivu rijeke Une, ali su iz...
