Foto: AI ilustracija
Ilustrativan primjer dolazi iz jedne općine u srednjoj Bosni, gdje među građanima već neko vrijeme kruže informacije da će se otvoriti radno mjesto u lokalnoj ispostavi CIPS-a. Konkurs još nije zvanično objavljen, a lokalno stanovništvo već govori da je posao „prodat“.
Piše: Zinaida Đelilović
Korupcija pri zapošljavanju, nepotizam i manipulacije konkursnim procedurama duboko su ukorijenjeni u bh društvo, a ovi problemi najvidljiviji su u malim sredinama gdje je “svako nečiji”. Konkursi su u takvim slučajevima samo puka formalnost, čime se dodatno narušava povjerenje građana u institucije.
Posljedice su ozbiljne – sve veći broj mladih, posebno iz manjih općina, odlučuje se na odlazak iz zemlje. Prema istraživanju Instituta za razvoj mladih KULT, čak 55,8 posto mladih u BiH čulo je za slučajeve “kupovine posla”, dok je 4,6 posto njih tome direktno svjedočilo. Skoro 60 posto smatra da se posao u javnoj administraciji najčešće dobija putem mita.
SVE PRAZNIJE OPĆINE
Jasmina Banjalučkić, menadžerica za strateško upravljanje programima u Institutu za razvoj mladih KULT kaže za Impuls da je korupcija vidljivija u manjim zajednicama jer se ljudi i prilike mnogo bolje poznaju.
„Ovo je sigurno jedan od razloga što sada svjedočimo sve praznijim općinama širom BiH. Odlazak mladih iz nekih sredina je očigledniji i ne znači da je uvijek uvjetovan u najvećoj mjeri korupcijom, ali sigurno ovaj problem uveliko tome doprinosi. Pogledajmo sjeverozapadni dio BiH, pa i Hercegovinu i male zajednice, broj stanovništva je manji, broj mladih još manji“, kaže Banjalučkić.
Ne postoji zajednica u BiH u kojoj je radila, navodi naša sagovornica, a da nije srela mlade ljude koji ne ukazuju na problem korupcije i nepotizma. Uglavnom se radi o korupciji u sektorima zdravstva, zapošljavanja, ali i obrazovanja.
Jasmina Banjalučkić, foto: Ustupljena fotografija
„Mladi često govore i o uslugama u javnoj administraciji i onda čujemo da je podmićivanje čokoladom službenika ili službenice na šalteru normalizirano, jer nismo dali novac. Učenici osnovnih i srednjih škola ne vide problem u tome da učiteljici ili nastavnici za 8. mart kupe nakit. Mi smo kao društvo prihvatili ovakve obrasce ponašanja kao normalne i ne vidimo da upravo ovakvim postupcima i sami doprinosimo održavanju i širenju korupcije i njenih pojavnih oblika u bh društvu“, kaže Banjalučkić.
Impuls portal je razgovarao s više studenata iz različitih krajeva BiH i svi imaju isti stav: ne vjeruju u transparentnost javnih konkursa, smatraju da su radna mjesta unaprijed dogovorena i rezervisana za one s vezama.
Ilustrativan primjer dolazi iz jedne općine u srednjoj Bosni, gdje među građanima već neko vrijeme kruže informacije da će se otvoriti radno mjesto u lokalnoj ispostavi CIPS-a. Iako konkurs još nije zvanično objavljen, lokalno stanovništvo već govori da je posao “prodat”.
Mlada djevojka, koja je planirala aplicirati na tu poziciju, odustala je jer je „preko svoje veze“ saznala da je „radno mjesto unaprijed plaćeno“.
Apsurd – ali bh društvo već godinama funkcioniše upravo po ovom receptu.
Lokalnom MUP-u poslali smo upit kako bismo provjerili ove navode, ali do zaključenja ovog teksta odgovor nismo dobili. Iz tog razloga, konkretnije informacije ćemo za sada zadržati.
Studentica iz Bosanskog Petrovca za Impuls kaže da je u njenom mjestu zapošljavanje moguće gotovo isključivo putem stranačke pripadnosti ili rodbinskih veza. Iako se procesi često sprovode “zakonski”, ishod je već unaprijed određen – i niko ne snosi odgovornost.
„Korupcija i nepotizam su izraženiji u manjim sredinama, gdje se svi poznaju. Ulažemo godine u obrazovanje i usavršavanje, a gledamo kako posao dobija neko ko ne ispunjava ni osnovne kvalifikacije. Danas se više traži poslušnost nego kompetentnost“, kaže.
Sagovornik iz Bihaća ističe da građani sve manje vjeruju javnim konkursima zbog prekomjerne birokratije i netransparentnosti, što nestranačke kandidate često stavlja u nepovoljan položaj. Mnogi zbog toga gube povjerenje u sistem, odbijaju „legalnu korupciju“ kroz stranačka zapošljavanja i napuštaju zemlju tražeći pravednije okruženje.
Prema podacima Ureda za borbu protiv korupcije Unsko-sanskog kantona, od aprila 2024. pa do danas primili su 43 prijave u kojima se ukazuje na navodne nepravilnosti u postupcima zasnivanja radnog odnosa.
„Prijavitelji su najčešće ukazivali na određenu političku ili porodičnu povezanost, prijem u radni odnos bez provođenja konkursne procedure ili prijem u radni odnos osoba koje ne ispunjavaju uslove radnog mjesta“, odgovorili su iz Ureda za Impuls portal.
Situacija nije ništa bolja ni u drugim dijelovima BiH.
Upravo iz razloga što vjeruju da su ti poslovi već namijenjeni za nekoga, sve je manji broj prijava mladih na konkurse javne administracije, kaže Jasmina Banjalučkić. Mladi smatraju da njihovo znanje, obrazovanje i kapaciteti ne mogu biti konkurentni u odnosu na one koji imaju političko opredjeljenje ili „vezu“ za to specifično radno mjesto. Posmatrajući neke zajednice u BiH i mlade s kojima je imala priliku raditi ili komunicirati, ranije je, kaže Banjalučkić, mislila da mladi postaju zatvorenici takvih zajednica i okruženja koja ne donose perspektivu, niti pružaju priliku za profesionalni razvoj ili konkretan angažman u društvu. O ovakvom osjećaju, od prije skoro 10 godina, govori o svom ličnom primjeru.
„To je nažalost i danas prisutno u nekim zajednicama. Kada se mladi ne mogu ostvariti na profesionalnom polju, odluče otići u drugu zajednicu ili u državu, a kada je za to uzrok korupcija, onda taj osjećaj biva podržan i osjećajem nemoći što uveliko demotivira i nažalost čini mlade obeshrabrenim za bilo kakav angažman“, zaključuje Banjalučkić.
KORUPTIVNA ZAPOŠLJAVANJA NAJČEŠĆA U OPŠTINSKIM UPRAVAMA
Centar za pružanje besplatne pravne pomoći pri Transparency International u BiH godišnje formira oko 350 predmeta i zaprimi preko 1500 poziva građana koji traže savjete u borbi protiv korupcije. Najveći broj se odnosi na nepravilnosti u javnoj upravi i na probleme pri zapošljavanju.
Damjan Ožegović iz Transparency International BiH kaže da situacija u manjim lokalnim zajednicama ne odudara značajno od viših nivoa vlasti, s tim da je jedan problem daleko izraženiji – opća uvjerenost građana da su konkursi unaprijed namješteni i da su kandidati već poznati, često i prije nego što je oglas za upražnjeno radno mjesto objavljen.
“U sredinama gdje se ljudi međusobno poznaju, informacije se brzo šire, a konkursne procedure sve se češće doživljavaju samo kao formalnost za odluke donesene iza zatvorenih vrata“, kaže Ožegović.
Damjan Ožegović
U posljednje vrijeme, dodao je, zabilježeni su i slučajevi objavljivanja konkursa u medijima koji se slabo ili uopće ne distribuiraju u lokalnim sredinama gdje se radna mjesta popunjavaju. Problem je sistemski i kaže da bi se, kao i svaki drugi, trebao rješavati s vrha, odnosno s viših nivoa ka nižim. Pri tome, treba imati u vidu da viši nivoi vlasti mogu imati kontrolu nad nižim nivoima, a kada ta kontrola izostaje, niži nivoi vlasti se sami ne preispituju.
Koruptivna zapošljavanja u malim općinama najčešće se bilježe u gradskim, odnosno opštinskim upravama, a potom javnim preduzećima i ustanovama čiji su osnivači lokalne zajednice. Ožegović napominje da u cijeloj BiH ne vrijede isti propisi, pa tako u Republici Srpskoj za zapošljavanje u javne ustanove ne postoji obaveza javnog konkursa.
„Lokalni organi koji provode postupke zapošljavanja nose najveću odgovornost u procesnom smislu, ali ne treba ispustiti iz vida da su oni često pod političkim i drugim pritiscima lokalnih moćnika. U manjim lokalnim zajednicama najčešće konačnu riječ za zapošljavanje vodi manji broj lica koji su u političkoj snazi“, ističe Ožegović.
Podsjeća na neke slučajeva korupcije pri zapošljavanju:
SLUČAJ DIPLOMIRANI TEOLOG – Za prijem pripravnika u opštini Kalinovik traženo je da to bude diplomirani teolog.
„Pripravnik u organima uprave zasniva radni odnos u zanimanju za koje se školovalo, a teolog – koji je završio religijski studij i specijalizovao prirodu religijskih istina, ne potpada ni po jednom pravilu ekskluzivno i isključivo samo on u sistematizaciju radnika uprave, zbog čega su svi drugi eventualno zainteresovani diskriminisani“, kaže Ožegović.
Po prijavi TI BiH, nadležna inspekcija je izvršila kontrolu i ovaj konkurs je poništen.
Ožegović navodi i da je u manjim lokalnim zajednicama čest slučaj da funkcioneri koji u političkoj moći istu nerijetko koriste za višestruke funkcije, često nespojive.
SLUČAJ ZULIĆ – Prema pisanju Transparentno.ba, vijećnik u Gradskom vijeću u Bihaću Alen Zulić imenovan je prošle godine za v.d. direktora JP Nacionalni park „Una“ bez javnog konkursa i uz otvoreno kršenje zakona.
SLUČAJ MILJEŠIĆ – Aleksandar Milješić, v.d. načelnika Odjeljenja za kulturu, međunarodnu saradnju, sport i nevladine organizacije u Prijedoru, vratio je mandat odbornika u Skupštini grada Prijedora nakon što ga je TI BiH prijavio nadležnom ministarstvu, jer obavlja nekoliko nespojivih funkcija. Odbornički mandat je dobio na lokalnim izborima 2020. godine, dok je bio direktor Srednjoškolskog centra u Prijedoru.
Ožegović objašnjava da ovo po zakonu nije zabranjeno, iako je osnivač ove javne ustanove lokalni parlament u kojem je on obavljao mandat.
SLUČAJ ĆERIMOVIĆ – CIK je nakon tri prijave TIBiH pokrenuo postupak oduzimanja mandata vijećniku u općinskom vijeću Velike Kladuše Aladinu Ćerimoviću, koji je istovremeno obavljao i funkciju savjetnika premijera USK. Uz to, nalazio se i na mjestu predsjednika Konjičkog kluba Krajišnik iz Velike Kladuše koji se finansira iz općinskog budžeta i budžeta USK većeg od 50 000 KM, pa po zakonu o sprečavanju sukoba interesa u FBiH ne može biti ni vijećnik ni savjetnik premijera. Uz to, prema podacima koje je TIBiH dobio od JKUP komunalije Velika Kladuša, Ćerimović se nalazio i u nadzornom odboru ovog preduzeća.
Ožegović podsjeća da zakon propisuje da je članstvo u upravnom odboru ili nadzornom odboru u javnom preduzeću nespojivo s javnim funkcijama izabranog dužnosnika, nosioca izvršne funkcije ili savjetnika.
KAKO SPRIJEČITI KORUPTIVNA ZAPOŠLJAVANJA
Prepreke za efikasno procesuiranje slučajeva korupcije u malim sredinama su, kaže Ožegović, brojne – od integriteta, korupcije, političkih pritisaka, ali su brojne i mogućnosti za borbu protiv ovih nepravilnosti.
„Snimanje intervjua, obavezno pismeno testiranje svih kandidata uz korištenje naprednog softvera za odabir pitanja, stručan i nezavisan nadzor cjelokupnog toka konkursa, te obaveza javnog prezentovanja izvještaja o provedenom konkursu, neki su od ključnih prijedloga za pravičan i transparentan proces zapošljavanja u javnom sektoru koji predlaže TIBiH“, navodi Ožegović.
Banjalučkić smatra da korupcija i nepotizam pri zapošljavanju mogu biti smanjeni izgradnjom transparentnosti u kontekstu javnih poziva, ali i procesa selekcije zaposlenika, ali i strožijim kaznama u slučajevima koji se dokažu kao koruptivni.
„Manje sredine moraju izgraditi mehanizme koji građanima ulijevaju povjerenje u transparentnost procesa zapošljavanja i ono što je najvažnije primjenjivati te mehanizme“, ističe naša sagovornica.
Autor: Impuls