Topola užasa u Donjoj Gradini; Foto: Petar Milošević/Wikipedia
U Donjoj Gradini, najvećem stratištu ustaškog logora Jasenovac, već 20 godina se, u organizaciji Vlade Republike Srpske, održava centralni komemorativni skup posvećen žrtvama Jasenovca i Nezavisne Države Hrvatske. Tako je bilo i 27. aprila ove godine.
Piše: Milkica Milojević
Po već ustaljenom obrascu, na skupu su govorili predsjednici Republike Srpske i Srbije i predstavnici jevrejske i romske zajednice iz Srbije.
Ni ove, kao ni prethodnih godina, na komemoraciji u Donjoj Gradini nije bilo predstavnika druga dva konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, Hrvata i Bošnjaka.
BiH, koja se nekad ponosila svojom antifašističkom tradicijom, danas je dogurala dotle da su čak i partizani i njihovi potomci podijeljeni po etničkoj i entitetskoj liniji.
Tako se, podsjećamo, godišnjica čuvene Bitke na Sutjesci održava dva puta: jednom u organizaciji Vlade RS i SUBNOR-a Republike Srpske, a nekoliko dana kasnije u organizaciji SABNOR-a BiH (1).
Ni datumi velikih antifašističkih bitaka, a ni kolektivno sjećanje na žrtve Drugog svjetskog rata, nažalost, nisu poslužili kao temelj za izgradnju povjerenja među narodima i građanima u BiH.
Naprotiv, komemoracija žrtvama Jasenovca u Donjoj Gradini, više puta u posljednjih nekoliko godina, bila je čak i povod za raspirivanje podjela i za žestoke političke varnice.
Zašto je tako?
Jedan od razloga je, kako ocjenjuju pojedini analitičari, uporna „srbizacijaˮ i antifašizma i komemoriranja žrtava fašističkog terora. A to je „zicerˮ koji na nož dočekuju pojedini bošnjački političari. Predstavnici Hrvata u BiH, zasad, „mudro ćuteˮ, ali ni oni ne dolaze na komemoraciju u Donjoj Gradini.
Ove godine se na komemoraciji u Donjoj Gradini tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ponovo istakao izjavom o Srbima kao najvećim žrtvama i antifašistima.
-Ovdje je ubijeno 500.000 Srba, 33.000 Jevreja, 40.000 Roma i 120.000 antifašista, većinom Srba. Jer Srbi su ovdje dizali ustanke protiv fašista, a oni sa kojima smo živjeli u zajedničkoj državi bili su na strani zla, muslimani su bili hrvatsko cvijeće i sa svojom Handžar divizijom činili pokolje po srpskim selima – rekao je Dodik (2).
Komemorativni skup u Donjoj Gradini zajednički su organizovali Odbor za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Vlade Republike Srpske i Odbor za negovanje tradicije Vlade Republike Srbije. Institucije BiH nisu bile uključene.
Interesantna je i geneza ovog komemorativnog skupa. Ustanovljen kao dan sjećanja, 22. aprila 1945. godine, kada se desio proboj jasenovačkih logoraša, vremenom se „udaljioˮ od ovog datuma i ove simbolike.
Kako je za Impuls portal potvrđeno iz nadležnog Ministarstva za rad i boračko invalidsku zaštitu u Vladi RS, „Dan proboja logoraša iz koncentracionog logora Jasenovacˮ prvi put je obilježen 2005. godine, povodom 60. godišnjice ovog istorijskog događaja.
Sedam godina kasnije, 2012, komemorativna manifestacija mijenja ime u „Dan sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donja Gradinaˮ, da bi 2024. godine nadležni odbor usvojio naziv „Dan sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDHˮ.
-Dan sjećanja na žrtve genocida obilježava se svake godine u nedjelju nakon pravoslavnog Vaskrsa – navode iz ovog Ministarstva.
Vremenom se mijenjala i atmosfera u kojoj je komemorativni skup održavan. Tako je 2005. tadašnji predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić govorio i o Hrvatima kao žrtvama ustaškog terora, a posebno je istakao potrebu pomirenja (3).
I pet godine kasnije, na komemoraciji koja se još uvijek zvala Dan proboja logoraša iz koncentracionog logora Jasenovac, tadašnji predsjednik Srbije Boris Tadić poslao je poruku pomirenja.
-Uprkos svim strašnim žrtvama koje smo doživljavali, moramo da pronađemo snage za pomirenje i to je poruka koju danas hoću da uputim iz Banjaluke, Republike Srpske i BiH, kao što je upućujem iz Beograda – naveo je Tadić u Donjoj Gradini 2010. godine (4).
Tadić se, nakon posjete Gradini, susreo sa tadašnjim predsjednikom Hrvatske Ivom Josipovićem.
Te su godine komemoraciji prisustvovali i predstavnici institucija BiH, kao i delegacija Islamske zajednice u BiH, koju je predvodio tadašnji banjalučki muftija Edhem Čamdžić (5).
Tih je godina čak i Milorad Dodik, tada premijer Republike Srpske, znao progovoriti o pomirenju, ali u bošnjačkom političkom establišmentu ni tada nije bilo spremnosti da u „istoj koloniˮ odaju počast jasenovačkim žrtvama.
U Ministarstvu za rad i boračko invalidsku zaštitu RS tvrde da su predstavnici Bošnjaka i Hrvata svake godine bili pozivani na komemoraciju u Donju Gradinu.
-Pozivnice se upućuju ministrima u Vladi Republike Srpske, među kojima su i ministri iz reda druga dva naroda, Vijeću naroda Republike Srpske, udruženjima nacionalnih manjina i svim klubovima u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Dakle, na obilježavanje u Donjoj Gradini su pozvane sve institucije Republike Srpske u kojima svoje dužnosti obavljaju i Bošnjaci i Hrvati – navode iz ovog Ministarstva.
Poslanici SDA i Stranke za BiH 2007. odbili su poziv.
-Zašto bismo išli na skup u kojem se navodi stradanje svih naroda osim Bošnjaka. Nije predviđena molitva za žrtve islamske vjeroispovijesti i to je neprimjereno. Pozivaju nas samo protokolarno, radi reda – rekao je tadašnji predsjednik Kluba poslanika SDA u Narodnoj skupštini RS Ramiz Salkić (6).
U godinama koje su uslijedile retorika se samo pooštravala, a etnička distanca produbljivala. Odsustvo političkih predstavnika Hrvata i Bošnjaka na komemoraciji u Donjoj Gradini više nije bila vijest.
Mirsad Duratović, aktuelni poslanik Pokreta za državu i donedavni potpredsjednik Narodne skupštine RS, kaže da nikad nije otišao na komemoraciju koju u Donjoj Gradini organizuje Vlada RS.
-To ne znači da ne poštujem jasenovačke žrtve. Na Kozari, na spomeniku sa imenima ubijenih, ima i tabla sa imenima poginulih partizana iz mog sela. Odlazio sam u Donju Gradinu da odam počast žrtvama Jasenovca, ali nisam nikada išao na manifestaciju koju organizuje Vlada RS, iako sam dobijao pozivnice kao potpredsjednik Narodne skupštine RS – kaže Duratović za Impusl portal.
Tako je, kaže, odlučio zato što je ova manifestacija preimenovana i nije komemoracija za sve žrtve Jasenovca.
-Mi ne treba da robujemo brojevima, koliko je ubijeno nevinih žrtava, i da nam brojevi budu razlog sporova već da komemoracija bude dan sjećanja na sve žrtve, bez obzira na to koliko ih je bilo. Licitirajući i sporeći se oko brojeva, mi u stvari nevine žrtve svodimo na suvu statistiku, a od dana sjećanja pravimo dan novog sukoba – kategoričan je Duratović.
I mirovni aktivista Edvin Kanka Čudić, koordinator Udruge za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), smatra da se preimenovanjem komemorativne manifestacije u Donjoj Gradini, a pogotovo odlukom da se ona održava prve nedjelje nakon pravoslavnog Vaskrsa, „počela kreirati nova istorija, po modelu vlasti RS, a u svrhu stvaranja narativa o Srbima kao vječitim žrtvamaˮ.
-Jasno je da su Srbi najveće žrtve Jasenovca, u javnom prostoru se te činjenice ne poriču. Ali ne treba zaboraviti da su na istom prostoru Jasenovac – Donja Gradina stradali i Bošnjaci, ali i Hrvati. Mislim da tu dolazimo do srži problema. Na tim se obilježavanjima žrtve koje nisu srpske brišu iz javnog pomena. Pomen Jevrejima i Romima u Donjoj Gradini je više u cilju povezivanja Srba sa globalnim stradanjima u Drugom svjetskom ratu nego u svrhu empatije i razumijevanja za njihova stradanja – kaže Čudić.
Podsjeća da je u Jasenovcu ubijen književnik Zija Dizdarević i da je od ustaškog malja stradao i Abdulah Sidran, grafički radnik, tipograf, komunista i bliski član porodice istoimenog književnika.
-U posljednje vrijeme srbizacija Jasenovca ima jasan cilj: da posluži kao argument u negiranju genocida i svih zlodjela koji su zadesili Srebrenicu 1995. godine – kategoričan je Edvin Kanka Čudić.
On smatra da zajedničko komemoriranje žrtava fašizma, u ovakvoj situaciji, ne može biti osnova za izgradnju povjerenja, jer konstitutivni narodi u Bosni i Hercegovini antifašizam ne vide kao zajedničko dobro i nešto što ih povezuje nego ga posmatraju kao manu.
-Cilj je zajedničku antifašističku borbu nacionalizirati i pri tome svaka od tri strane u nekom momentu smatra da polaže isključivo pravo na žrtvu – kaže Edvin Kanka Čudić.
I u Ministarstvu za rad i boračko invalidsku zaštitu RS, koje je, podsjećamo, organizator komemoracije u Donjoj Gradini, navode da komemoriranje žrtava Drugog svjetskog rata ne može biti osnov za izgradnju povjerenja u BiH. Ali oni imaju drugačije argumente.
-Od strane hrvatskog i bošnjačkog establišmenta i pojedinih revizionističkih istoričara imamo relativizaciju i umanjenje počinjenih zločina nad srpskim narodom u NDH, naročito u sistemu logora smrti u Jasenovcu, sa njegovim najvećim stratištem Donja Gradina – poručili su iz ovog Ministarstva.
Dragana Dardić, aktivistkinja Helsinškog parlamenta građana Banjaluka, ipak ne gubi optimizam.
-Teško je uopšte reći šta bi danas i u ovakvim uslovima moglo biti prilika za izgradnju povjerenja među narodima BiH. Ipak vjerujem da bi obilježavanje sjećanja na žrtve iz Drugog svjetskog rata mogla biti upravo takva prilika, jer su među tim žrtvama bili pripadnici svih naroda i narodnosti – kaže Dragana Dardić.
Ističe da, bez obzira na sve revizionističke pokušaje, još uvijek živi sjećanje na žrtve fašizma i na period kad su se ljudi odmetali u partizane i borili se protiv fašizma.
-Bilo bi lijepo kada bi i predstavnici Bošnjaka i Hrvata dolazili na komemoraciju povodom dana proboja jasenovačkih logoraša, jer bi to bila snažna poruka. Nažalost, takvim se događajima na svim stranama politički manipuliše i to stvara opasnost da izgubimo vezu sa onim što su ljudi pretrpjeli i žrtvama koje su podnijeli u Drugom svjetskom ratu – zaključuje Dragana Dardić.
Manipulacije brojem žrtava
Ni 80 godina nakon oslobođenja Jasenovca nema konsenzusa o broju žrtava koje su stradale u ovom sistemu logora.
Na jasenovačkom stratištu u Donjoj Gradni istaknuta je tabla na kojoj piše da je ukupan broj stradalih 700.000. Ove brojke, koja je kao zvanična verzija naslijeđena iz doba SFRJ, drže se i vlasti u Beogradu i u Banjaluci.
S druge strane, u Hrvatskoj su posljednjih godina sve češći pokušaji minimiziranja broja žrtava Jasenovca. Tako je nedavno u Hrvatskom saboru održan opskurni „naučniˮ skup, na kojem su učesnici tvrdili da je Jasenovac bio radni logor u kojem je stradalo nekoliko stotina ljudi (7).
Relevantni istorijski izvori raspolažu podacima i procjenama koje se kreću u rasponu od 80.000 do 133.000 jasenovačkih žrtava.
Ivo Pejaković, tadašnji direktor Spomen-područja Jasenovac u Hrvatskoj, prošle godine je u podkastu „Kontra povijestˮ istakao da je ovo Spomen-područje prikupilo imena oko 83.000 žrtava (8).
-Među njima je oko 47.000 Srba, 16.000 Roma, 13.000 Jevreja i oko 4000 Hrvata – rekao je Pejaković.
On je dodao da je Muzej genocida u Srbiji prikupio imena oko 89.000 jasenovačkih žrtava, a da ova institucija procjenjuje da je ukupan broj žrtava logora Jasenovac od 122.000 do 133.000 ljudi.
Memorijalni muzej holokausta SAD u Vašingtonu navodi da se „trenutno procjenjuje da je ustaški režim ubio 77.000 do 99.000 ljudi u Jasenovcuˮ.
Kad je u pitanju etnička pripadnost žrtava, prema procjenama ovog izvora, u Jasenovcu je ubijeno oko 45.000 do 52.000 Srba, od 12.000 do 20.000 Jevreja, te 15.000 do 20.000 Roma i „oko 5.000 do 12. 000 etničkih Hrvata i Muslimana koji su bili protivnici režimaˮ (9).
- https://srpskainfo.com/drustvo/partizani-na-dva-fronta-iz-sarajeva-zvali-vucica-i-dodika-da-ih-izmire-s-banjalukom/
- https://www.youtube.com/watch?v=pSdLz00_bdA
- https://www.index.hr/vijesti/clanak/donja-gradina-odrzana-komemoracija-u-povodu-60-obljetnice-proboja-iz-jasenovca/260742.aspx
- https://www.nezavisne.com/novosti/bih/Pomen-za-zrtve-Donje-Gradine/57462
- https://www.slobodnaevropa.org/a/godisnjica_/2009119.html
- https://www.nezavisne.com/novosti/bih/Poslanici-SBiH-i-SDA-nece-u-Donju-Gradinu/8628
- https://www.portalnovosti.com/skamenjeni-cvijet/
- https://www.youtube.com/watch?v=_JsTdFViUio
- https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/jasenovac
Tekst je urađen u saradnji sa Pro Peace BiH