Foto: Freepik
Iako je u posljednje vrijeme bilo niz inicijativa u parlamentima, na svim razinama vlasti, s ciljem promjena na bolje, na terenu se, kažu pacijenti, ne događa ništa.
Piše: Impuls
Ajla, Nađa, Đulferi, Ena, Seida… samo su neka od imena žena koje su izgubile bitku s karcinomom u Bosni i Hercegovini. Prema podacima entitetskih zavoda za javno zdravstvo za 2022. godinu, u BiH je od raka umrlo čak 7.071 osoba, a u Federaciji BiH broj oboljelih i umrlih od malignih bolesti u posljednjoj deceniji neprestano raste. Međutim, ni ovi podaci nisu relevantni jer smo jedna od rijetkih država bez registra oboljelih.
Zastarjela lista onkoloških lijekova, nestašice citostatika i hormonske terapije, visoki troškovi liječenja i neujednačena kantonalna briga ostavljaju pacijente da, pored bolesti, vode i iscrpljujuću borbu sa sistemom.
Inicijative u parlamentu, na terenu sve po starom
Iako je u posljednje vrijeme bilo niz inicijativa u parlamentima, na svim razinama vlasti, s ciljem promjena na bolje, na terenu se, kažu pacijenti, ne događa ništa.
Enida Glušac, predsjednica Udruženja „Renesansa“, koje pruža podršku ženama oboljelim od raka dojke, kaže da se onkološki pacijenti još uvijek često suočavaju sa deficitom određenih citostatika zbog nepravovremene nabavke lijekova, što se najčešće javlja kao posljedica padanja tendera.
Pored toga, liste čekanja i dalje rastu.
Trenutno se na listi čekanja za karcinom dojke i karcinom pluća nalazi 126 pacijenata više nego u istom periodu prošle godine, unatoč činjenici da su dva kantona preuzela brigu o svojim pacijentima.
„Mi se nadamo da će i ostali kantoni pokazati ne samo empatiju, već i odgovornost, prema svojim građanima i slijediti primjer BPK i KS i zbrinuti svoje građane da ne umiru kao kolateralna šteta dok se ne nađe sistemsko rješenje“, kaže Glušac.
Enida Glušac, foto: Ustupljena fotografija
Dodatni problem, naglašava, jeste što Federalno ministarstvo zdravstva već šest godina nije revidiralo listu lijekova, iako je to zakonska obaveza.
„Renesansa, kao udruženje pacijenata, smatra, da se zdravstvo treba staviti na jedno od prva tri prioritetna mjesta u finansiranju budžeta Federacije BiH, kako bi se konačno moglo odvojiti dovoljno novca za lijekove. Jer i ukoliko se revidira lista lijekova, što je trebalo davno biti urađeno, nemamo od te liste mnogo koristi ako se ne odvoje sredstva za finansiranje“, ističe Glušac.
Zapisi o nama
Eldina Zolj-Balenović svoju životnu borbu opisala je u knjizi Zapisi o nama, koja, iako govori o bolesti, zapravo je priča o životu, snazi, otporu i prijateljstvima nastalim kroz zajedničku borbu.
„Željela sam biti glas svih žena koje šute jer ih je strah. Strah je normalan, a suze i povlačenje nisu znak slabosti“, kaže ona.
No, Eldina ističe da su problemi u liječenju i dalje ogromni. „Istina, Kanton Sarajevo i BPK privremeno su preuzeli svoje pacijente s lista čekanja, ali zbog porasta broja oboljelih liste se ne smanjuju – naprotiv, sve su duže. I dalje se ne radi na proširenju indikacija za određene lijekove, pa imamo stotine onih koji ne mogu ni na listu, ne mogu dobiti terapiju i sami se snalaze, bez mogućnosti refundiranja troškova.“
Eldina Zolj-Balenović, životnu borbu opisala u knjizi „Zapisi o nama“, foto: Ustupljena fotografija
Kako objašnjava, liječenje karcinoma traje godinama, a troškovi terapije nerijetko dostižu od nekoliko hiljada do nekoliko desetina hiljada maraka mjesečno.
„Ako se uzme u obzir da se karcinom liječi nekoliko godina, zamislite u kakvim okolnostima se to liječenje događa, koliko muke svaki pacijent vidi dok nabavi novac, pa lijek, pa transport, koliko to košta novca, vremena, živaca, snage, energije koja bi trebala biti usmjerena isključivo na preživljavanje i liječenje karcinoma. Moram naglasiti da je veliki broj onih koji se ne mogu snaći svakog mjeseca za nekoliko tisuća, pa do nekoliko desetina tisuća KM (u zavisnosti od propisane terapije), pa odustaju od liječenja“, ističe naša sagovornica.
Zastarjela lista i nestašice
Lista onkoloških lijekova u FBiH nije mijenjana niti proširena od 2019. godine, iako se u svijetu takvi spiskovi ažuriraju i više puta godišnje zbog stalnog dolaska novih lijekova.
„Posljednjih mjeseci izražen je i problem s nedostatkom citostatika i hormonske terapije u kliničkim apotekama, pa uvijek fali nekoliko osnovnih lijekova. Prema procjenama onkologa, stanje neće biti bolje jer svijet prelazi na savremene, ciljane terapije, pa se proizvodnja klasičnih lijekova značajno smanjuje“, upozorava Zolj-Balenović.
Za onkološke pacijente u Federaciji BiH svaka odgoda znači izgubljeno vrijeme, a u ovoj borbi vrijeme često znači život.