Foto: Spin.info/Impusl
Zbog sve veće finansijske ranjivosti i nekonkurentnosti na marketinškom tržištu, donatorska podrška je ključna za opstanak nezavisnih medija. Međutim, nemali broj projekata na koje mediji mogu aplicirati nisu dizajnirani tako da istinski podrže rad medija.
Piše: Jelena Jevđenić
– Ponekad imam osjećaj da donatori više nagrađuju vještinu pisanja prijava nego stvarnu važnost tema. Dakle, danas kada pišem prijedloge projekata, uvijek se suočavam s istom dilemom: Trebam li napisati ono što donator želi čuti ili ono što javnost treba znati?
– Realizovali smo projekat o životu u udaljenim dijelovima Bosne i Hercegovine. Tokom tri mjeseca smo napravili desetak putovanja, svako po 300 kilometara u jednom smjeru. Putovali smo po kiši, snijegu i suncu, noseći opremu, snimajući, pišući, montirajući. Zatim je stiglo objašnjenje iz kancelarije donatora: hrana i smještaj nisu bili prihvatljivi troškovi.
Ovo su samo neke od priča koje su novinari podijelili na platformi Balkanska alijansa za lokalne medije (BALM) i predočili javnosti s kakvim se sve pravilima i zahtjevima suočavaju u svom radu.
Balkanska alijansa za lokalne medije je regionalna mreža malih, nezavisnih, lokalnih i manjinskih medija iz Bosne i Hercegovine, Kosova i Srbije. Cilj mreže je, kako se navodi na sajtu, posvećenost novinarstvu koje štiti javni interes, jača zajednice i pomaže ljudima širom regije da ponovo čuju i razumiju jedni druge.
Mali, nezavisni mediji su izloženi raznim pritiscima, najčešće su to pritisci političke i ekonomske prirode. Skoro većini nezavisnih medija u BiH, ali i u regionu, onemogućen je pristup grantovima domaćih institucija, a svakodnevna borba za finansijsku održivost, nerijetko se odražava na proizvodnju sadržaja.
Nezavisni mediji se finansiraju iz više izvora, apliciranjem na projekte, EU fondove, agencije međunarodnih donacija, pretplate, reklamiranje…
Zbog sve veće finansijske ranjivosti i nekonkurentnosti na marketinškom tržištu, donatorska podrška je ključna za opstanak nezavisnih medija. Međutim, nemali broj projekata na koje mediji mogu aplicirati nisu dizajnirani tako da istinski podrže rad medija. Često su birokratski kruti s fokusom na adminstraciju, a ne na novinarski rad od javnog značaja.
Balkanska alijansa za lokalne medije, između ostalog, poziva i na promjenu u načinu na koji se osmišljava i pruža međunarodna medijska podrška.
Ilir Gaši, regionalni koordinator mreže, za Impuls navodi da većina malih, nezavisnih medija na Balkanu zavisi od podrške donatora, te da je ovo umrežavanje način da mediji budu povezani i vidljiviji, ali i da podstaknu na promjene donatorskih politika.
“Želimo da imamo zajednički glas i da jedni drugima budemo oslonac – da se zajedno borimo, da sarađujemo, da zajedno istražujemo i pišemo važne priče, da delimo resurse, znanje i iskustva i da se međusobno podsećamo zašto ovo uopšte radimo – zbog ljudi i zajednica kojima služimo, a ne zbog projektnih formulara i izveštaja”, ističe on.
“Ovi mediji obavljaju posao od velike važnosti za svoje zajednice i suočeni su s političkim, sudskim, a sve češće i ozbiljnim bezbednosnim pritiscima, u atmosferi rasta nacionalizma, autoritarizma i društvene polarizacije. Na to se nadovezuje ekonomska realnost: tradicionalni tržišni poslovni model baziran na prodaji oglasa je propao, jer oglase su pokupili Facebook, Instagram, Google i drugi. Ogromna većina malih medija širom Balkana nema gotovo nikakve šanse da preživi samostalno, bez podrške donatora. Ali više nego jednom sam čuo – ponekad i od samih donatora: “Ako ne mogu da se izbore i da opstanu, možda i ne treba da postoje”, govori Gaši.

Ilir Gaši; Foto: europeanpressprize.com
On dalje objašnjava da se bez nezavisnih lokalnih medija rizikuje da mnoge manje zajednice širom Balkana ostanu u medijskom mraku.
“Novinari i novinarke u malim, lokalnim, manjinskim i medijima zajednice često su među najhrabrijim i najborbenijim ljudima koje ćete sresti u životu. Rade posao koji je izuzetno stresan, ponekad i opasan po život, bez sigurnosti, radnog vremena i normalnih plata, u sredinama u kojima ih lokalni centri moći vide kao glavnog neprijatelja. Tako da – borbenosti im sigurno ne manjka. Kada njihovi mediji prestanu da postoje – a prestaće, ako se ovako nastavi – više neće biti nikoga u tim zajednicama ko će javiti ljudima da je voda opasna za piće, da je vazduh zagađen toliko da ne smete izaći napolje ili da opština poklanja vredno zemljište sumnjivom investitoru”, ističe on.
BALM trenutno okuplja blizu 30 malih medija s Kosova, iz Bosne i Hercegovine i Srbije, koji rade na više jezika, u selima, varošima i velikim gradovima, u različitim kontekstima i s različitim potrebama.
E-Trafika, portal iz Banjaluke, dio je ove mreže. Vanja Stokić, glavna i odgovorna urednica portala, kaže da je njenoj redakciji teško da nađe odgovarajući projekat zbog tema kojima se bavi ovaj medij, te da nešto mora da se mijenja.
“Fokusiramo se na ljudska prava i želimo da se bavimo produkcijom sadržaja, a ne organizovanjem protesta, pokretanjem inicijativa i slično. Malo je poziva koji nama odgovaraju, a još je manje donatora koji poštuju uredničku politiku medija. Već 14 godina eTrafika živi od projekata, preko njih dobija novac za sadržaj i tako plaća svoje ljude. Tih 14 godina je jako zamorno i iscrpljujuće. Nikad nismo imali projekat koji je duži od godinu dana, konstantno smo u strahu i nekoj napetosti, nikad ne znamo da li ćemo za nekoliko mjeseci imati platu ili ne. Takođe, za nas ne postoje projekti koji nam pokrivaju cijeli iznos plate. Donatori to obično ograniče na 20-30 odsto, što znači da jedna osoba mora da radi na 3-5 projekata kako bi imala puni iznos plate. A taj puni iznos plate je malo iznad minimalca. Za mene su projekti vrlo iscrpljujući, bespotrebno birokratski i neprijateljski nastrojeni prema ljudima na terenu”, naglašava Stokić.
Ona naglašava da je birokratija u projektima često iznad suštine.
“Za projekat od nekoliko hiljada maraka, vi ste okovani papirologijom i procedurama, više vremena provodite komunicirajući s donatorom, knjigovođom i poreskom upravom nego sa svojim sagovornicima. To jednostavno ne smije da bude tako, onda se gubi smisao našeg posla”, napominje Stokić.

Vanja Stokić; Foto: N1
U “Pozivu za promjene” na stranici Balkanske alijanse za lokalne medije apeluje se na međunarodne organizacije za razvoj medija da preispitaju način na koji se medijska podrška osmišljava i pruža na Balkanu.
Dugoročna i stabilna podrška, jednostavniji i proporcionalniji postupci, fokus na novinarstvo i uticaj na zajednicu, neke su od tema na koje novinari žele da ukažu donatorima.
Gaši objašnjava da se za medije nude mali projekti, koji često nemaju puno veze s onim što je lokalnoj javnosti, medijima i novinarima i novinarkama zaista potrebno. Oni takođe zahtijevaju stalno prebacivanje fokusa i uzimaju mnogo resursa za administraciju i izvještavanje.
“Sve to zajedno iscrpljuje medije i veoma im otežava da rade ono što im je zaista posao – dnevno izveštavanje, praćenje situacije u lokalu, brza i profesionalna reakcija na tu situaciju. I onda dođete u paradoksalnu situaciju da morate da se dovijate kako biste taj rad u izveštaju donatoru predstavili kao deo nekog projekta -jer mnogi donatori zapravo neće da vam pokriju operativne troškove i taj dnevni rad, koji je zapravo u središtu vaše misije. U Pozivu tražimo niz promena donatorskih politika i praksi, ali možda je najvažnija ova: manje kratkoročnih, „projektno“ posloženih donacija, više dugoročne, promišljene, fokusirane podrške kojom se finansira jezgro i kontinuitet rada redakcije. Tek u tim okolnostima, mediji će imati “prostor za disanje” u kome mogu da planiraju, razvijaju se i grade jače odnose sa zajednicom, pa i da nađu neke dodatne izvore održivosti”, navodi on.
Stokić navodi da donatorski pozivi prate trendove koji su mahom otežavajući i sputavajući za novinare prilikom obavljanja poslova.
“Primijetila sam da donatori jedni od drugih prepisuju teme i uslove za apliciranje, postoje ti trendovi koji jednostavno preplave „tržište“ i ne možeš da dobiješ novac, ako se ne prilagodiš. Vidim da posljednjih godina svi insistiraju na prekograničnim pričama, što je nama stvorilo veliki problem, da ne možemo naći novac za lokalne priče. Lokalni problemi moraju dobiti našu pažnju, isto kao i regionalni. Takođe, donatori često zakomplikuju teme i uslove, recimo jedan poziv se odnosio na prekogranične priče iz oblasti životne sredine, koje moraju da počivaju na principima Solutions Journalism. To je skoro pa nemoguće”, ističe Stokić.
Ona ukazuje i na nelogičnost dodjele sredstava.
“Donatori često insisiraju na kupovini opreme, godine takve prakse dovele su do toga da mi sad imamo punu kancelariju stativa, rasvjete, kamera, diktafona, mikrofona… ali nemamo honorar za ljude koji bi da ih koriste. Takođe, čini mi se da je donatorima najmanje bitno da ljudi dobiju platu za svoj rad. Nikakav problem da se boravi u luksuznim hotelima na terenu i da se jede po restoranima, ali pristojan honorar za ljude je problem. Stekla sam utisak da bi oni najradije da mi radimo volonterski, a da se sav novac daje za promociju na mrežama ili organizovanje okruglih stolova”, naglašava Stokić.
U Bosni i Hercegovini sredstva za podršku medija često dobijaju velike nevladine organizacije koje nerijetko djeluju u sferama izvan medijske zajednice, pa se preko njih raspisuju manji grantovi za medije. Mnogi mediji ukazuju na neefikasnost takvih dodjela grantova, naročito u njihovoj provedbi.
Gaši ističe da ovaj model, u kome veliki strani donator uključi lokalnu posredničku organizaciju da distribuira novac dalje ka manjim medijima nije nužno loš, jer se tako obezbjeđuje lokalna perspektiva, kao i određeni kapacitet za administraciju projekata koji mali mediji nemaju.
“Ipak, ako ta organizacija ne dolazi iz tog dela sektora, pa i nema dovoljno medijskog iskustva, ne poznaje lokalnu scenu niti specifičnosti medijskog i novinarskog rada – način na koji sprovodi program podrške izvesno će biti neusklađen s realnom situacijom i potrebama. Dodatno, mnogi posrednički modeli su problematični i u smislu distribucije sredstava, jer veći deo novca često ostane posredničkim organizacijama, administraciji i konsultantima, dok do malih medija stižu mrvice, iako su upravo oni razlog iz kog je ceo taj program podrške uopšte i pokrenut”, naglašava on i dodaje su neki donatori toga svjesni i da se trude da promijene neke prakse, ali i da su i oni ograničeni sopstvenim procedurama i pravilnicima.
“Naš cilj nije da ih proglasimo krivcima, nego da ih uključimo u iskren razgovor, da vide kako to izgleda iz perspektive male redakcije i da potražimo modele u kojima podrška stvarno jača medije, umesto da samo cirkuliše kroz sistem. Ako nam je to zajednički cilj, onda na njegovom ostvarenju treba da radimo zajedno. I ravnopravno”, ističe Gaši.

Upravo zbog toga BALM želi da mediji zajedno razviju model koji će biti što fleksibilniji, koji će uvažavati različitosti, ali u kome će svako imati jednak glas i prostor da ga ispolji.
“Radimo horizontalno, odluke donosimo zajedno, kroz lokalne grupe i zajedničke sastanke, dok ceo proces koordiniše regionalna grupa, sastavljena od predstavnika/ca izabranih na lokalnim “izborima””, navodi Gaši.
Kaže da im je važno da svi mediji osjete da nisu sami u problemima s kojima se suočavaju i da podstiču međusobnu ispomoć i saradnju.
“Već smo uspeli da ujedinimo redakcije koje ranije nisu imale platformu da zajednički govore o ovim problemima. S druge strane, tek smo na početku kada je reč o promeni donatorskih politika. Znamo da će biti izazovno, ali ne planiramo da odustanemo, jer znamo da prostor za promenu postoji uvek i svuda, pa i sada i ovde”, naglašava on.
“Pridružili smo se mreži jer više ne želimo ovako da radimo, nešto mora da se mijenja. Ja uopšte ne vidim budućnost eTrafike, ako se nastavi s ovim praksama. Za ovih 14 godina, imali smo samo tri donatora koji su se ponašali kao partneri i imali razumijevanja za naše probleme. Ostali su birokrate koji ne shvataju kontekst u kom radimo, a često ne shvataju ni novinarstvo”, zaključuje Stokić.
Poziv za promjene
U pozivu za promjene mreža ističe nekoliko ključnih stavki koje bi trebalo mijenjati i prilagoditi medijima.
Dugoročna i stabilna podrška koja bi pružila stabilnost mediju, a ogleda se u višegodišnjem osnovnom institucionalnom finansiranju koje pokriva osoblje i osnovne potrebe redakcije.
Jednostavniji i proporcionalniji postupci kojima bi se pojednostavilo izvještavanje i prilagodilo malim kapacitetima redakcija.
Sigurnosni i hitni mehanizmi kojima bi se pružila brza podrška u slučaju prijetnji i napada na novinare. Pravna pomoć (uključujući i slučajeve SLAPP), digitalna zaštita i psihološka pomoć za novinare i urednike.
Jednak i pravedan pristup putem kreiranja namjenske linije finansiranja za lokalne/zajedničke/manjinske medije; prilagoditi pragove podobnosti i uskladiti zahtjeve s lokalnim realnostima.
Fokus na novinarstvo i uticaj na zajednicu kojim se naglašava prioritet održivom novinarstvu i stvarnom uticaju na zajednicu u odnosu na čisto kvantitativne pokazatelje i doseg društvenih medija. Podrška svakodnevnom uredničkom radu, a ne samo jednokratnim tematskim projektima.
Zajednička odgovornost i učešće gdje će se stvoriti prostor za smislenu diskusiju između finansijera i medija i zajedničko oblikovanje prioriteta, dijeljenje ključnih odluka i dogovaranje prilagođavanja redovnim dijalogom.
Novo razumijevanje održivosti za podršku modelima zasnovanim na zajednici, hibridne i kooperativne modele usklađene s javnim interesom.
Cijeli poziv pročitajte na OVOM LINKU.
– Kratki projekti iscrpljuju redakcije, prisiljavaju na stalno preusmjeravanje i potkopavaju planiranje, zadržavanje osoblja i rast. Uradit ćemo svoj dio: dijeliti resurse preko granica, učiti jedni od drugih i dati prioritet saradnji nad konkurencijom. Odgovorno ćemo eksperimentirati, dokumentirati i dijeliti ono što funkcionira te ulagati u strukture koje jačaju uredničku nezavisnost, dobrobit osoblja i dugoročnu održivost – kako bi zajednice imale pouzdane i relevantne informacije kojima mogu vjerovati. Podjednako smo posvećeni etici i finansijskom integritetu: jasnim pravilima o sukobu interesa, transparentnom budžetiranju i izvještavanju, dužnoj pažnji prema partnerima i dobavljačima, nezavisnom nadzoru kada je to prikladno i nultoj toleranciji za zloupotrebu sredstava, navode iz Balkanske alijanse za lokalne medije
Impuls portal je dio mreže BALM.
Autor: Impuls
