Utorak, 13 Januara, 2026

Uticaj medija na izborne rezultate

foto: Google

Preliminarni rezultati monitoringa medija u prve dvije sedmice predizborne kampanja za Opše izbore 2018. pokazali su da mediji, a posebno javni servisi, ne daju dovoljno informacija građanima.

piše: Jelena Jevđenić

Nedavno istraživanje prije izbora je pokazalo da su mediji osnovni izvor informacija pri donošenju odluka na izborima za 47 posto građana Bosne i Hercegovine. Televizija je medij kojem najviše vjeruju stariji građani, dok mlađi građani najviše imaju povjerenja u informacije koje dobijaju preko raznih internet platformi.

Preliminarni rezultati monitoringa medija u prve dvije sedmice predizborne kampanja za Opše izbore 2018. pokazali su da mediji, a posebno javni servisi, ne daju dovoljno informacija građanima.

Istraživanje je utvrdilo da po broju pojavljivanja u medijima prednjači SDA sa 382 pojavljivanja, a slijede SNSD (272), HDZ (141), PDP (139), SBB (138), SDS (122), SDP (109), DNS (69), Savez za pobjedu (53) i Naša stranka (45).

Pristrasnost u izvještavanju, podzastupljenost kandidatkinja i dominantna prisutnost izabranih zvaničnika i stranaka u vlasti u medijskim sadržajima su zaključci monitoringa.

Najviše slučajeva pristrasnosti medija u izvještavanju o predizbornoj kampanji zabilježeno je na internet portalima, čak 305, dok je u elektronskim medijima bilo 205 a u štampanim 153 slučaja. Kod javnih servisa pristrasnost je najveća na RTRS sa zabilježenih 45 slučajeva, dok je na Radiu RS zabilježeno devet, a na BHT1 sedam slučajeva.

Prema riječima profesorice Lejle Turčilo, autorice metodologije i preliminarnog izvještaja, ne može se tvrditi da su mediji, a posebno javni servisi, pružili dovoljno informacija građanima, a koje bi im omogućile tačan informisan izbor.

Od analiziranih 22.566 sadržaja u medijima, objavljenih tokom izborne kampanje, izbornih sadržaja bilo je 5.290, odnosno 23 posto. Na javnim servisima se taj procenat kretao u rasponu od 1 do 3 posto, dok je u sadržajima privatnih medijskih kuća bilo 5-6 posto izbornih sadržaja.

Što se tiče pojavljivanje kandidata u medijima tokom izborne kampanje Milorad Dodik ima ubjedljivo najveći broj pojavljivanja u medijima – 650, na drugom mjestu je Željka Cvijanović sa 282, a slijede Dragan Čović sa 242, Mladen Ivanić sa 216, Vukota Govedarica sa 145, Željko Komšić sa 121, Šefik Džaferović sa 105, Fahrudin Radončić sa 93, Denis Bećirović sa 87 i Diana Zelenika sa 37.

Mediji moraju pravedno, profesionalno i stručno pratiti izborne aktivnosti uz dosljedno poštovanje novinarskog kodeksa. Niti jedan politički subjekt ne može imati povlašten položaj u odnosu prema drugom političkom subjektu. Ova analiza pokazuje suprotnu sliku od očekivane kada su mediji u pitanju i najveća kritka treba da bude upućena javnim servisima.

Za privatne medije se i može reći da smiju biti privrženi nekoj od političkih opcija, ali to nikako ne može biti javni servis, čiji su vlasnici građani.

Autor: Impuls

Povezane vijesti

Opozicija u Doboju strahuje od novih izbornh prevara

Foto: vijesti.ba Ima li poštenih izbora u Doboju bez digitalne identifikacije birača i skeniranja glasačkih listića? Predstavnici opozicije misle da nema, dok vladajući u ovom...

CIK BiH traži još 600.000 maraka za ponavljanje izbora

Foto: BHRT Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske biće ponovljeni 8. februara na 136 biračkih mjesta, koje je kao sporne označila Centralna izborna komisija (CIK)...

Popular Articles