Arhipelag Bijagos, Gvineja Bisao/Foto: Wikipedia
Praistorijske pećine, drevni centri represije, šume i morski ekosistemi: 30 lokacija su kandidati za koje će se ove nedjelje saznati da li će biti uvršteni na UNESCO-vu listu svjetske baštine, kojoj sve više prijete klimatske promjene i ratovi, izjavila je generalna direktorka Organizacije UN za obrazovanje, kulturu i nauku Audrey Azoulay.
Od Poljske do Kambodže, od Sierra Leonea do Ujedinjenih Arapskih Emirata, kandidati će od Komiteta za svjetsku baštinu, čija je proširena 47. sjednica počela juče u Parizu, saznati da li je prepoznata izuzetna vrijednost tih znamenitosti kulture i prirode.
Ta sjednica “mora više nego ikad da održi svoje obećanje o opipljivom, odlučnom multilateralizmu, gdje kultura igra glavnu ulogu u rješavanju aktuelnih izazova, bilo da su to klimatske promjene ili ožiljci rata”, rekla je Azoulay.
Danas je na listi svjetske baštine više od 1.200 kulturnih, prirodnih i mješovitih lokaliteta.
Među 30 nominacija koje su ove godine razmatrane, dvije su iz Afrike, a UNESCO je posljednjih godina taj kontinent proglasio za prioritet. To su rezervat biosfere arhipelaga Bijagos (Guinea-Bissau) i šuma Gola Tivai (Sierra Leone), utočište za ugrožene vrste poput šumskih slonova.
Mnoga predložena mjesta su praistorijska: megaliti (kamenih spomenika) Karnaka u zapadnoj Francuskoj i petroglifi (rezbarija u stijenama) duž rijeke Bangucheon u Južnoj Koreji.
Gotovo 250 upisanih lokaliteta biće podvrgnuto naknadnom pregledu, posebno zbog problemna s kojima se suočavaju, rekla je Azoulay .
Klimatske prijetnje su u porastu, a skoro tri četvrtine lokaliteta svjetske baštine već je u opasnosti ili zbog nestašice vode ili poplava, upozorila je ona.
Ukazala je i na štetu od prekomjernog turizma koji se sve više kritikuje širom svijeta.
Od 56 objekata na Listi ugrožene svjetske baštine, “polovina je tu zbog direktnih posljedica ratova”, rekla je generalna direktorka UNESCO-a i ukazala na Bliski istok gdje je više od 40 odsto ugroženih lokaliteta.
UNESCO će nastaviti svoje aktivnosti u Siriji, posebno na zaštiti Nacionalnog muzeja Damaska i spomenika sjeverozapadnog grada Alepa.
Ta organizacija takođe “aktivno prati štetu nanijetu lokalitetima kulture u Pojasu Gaze od oktobra 2023. godine” koristeći satelitske snimke i nada se da će intervenisati na toj palestinskoj teritoriji koju Izrael razara 21 mjesec, “čim situacija to dozvoli”, najavila je Audrey Azoulay.
Agencije