Foto: Gabin Vallet/ Unsplash
Gotovo četiri od deset ispitanika u Evropskoj uniji nikada ne vježbaju niti se bave sportom. Ipak, taj je udio manji nego prije četiri godine, a sve više Evropljana hoda ili vozi bicikl do posla, škole i trgovine. Novo istraživanje Evropske komisije pokazuje da je nedostatak vremena najčešće navedena prepreka češćoj tjelesnoj aktivnosti.
Prema Eurobarometru o sportu i tjelesnoj aktivnosti, objavljenom 22. septembra 2026., udio ispitanika koji nikada ne vježbaju niti se bave sportom smanjen je s 45 posto u 2022. na 39 posto u 2026. godini.
Istraživanje je provedeno u aprilu 2026. na 26.421 ispitaniku u svih 27 država članica EU-a. Udio onih koji vježbaju nekoliko puta nedjeljno povećao se s 32 na 38 posto, dok je gotovo svakodnevno vježbanje poraslo sa šest na devet posto.
Razlike među državama i dalje su velike. U Portugalu 68 posto ispitanika kaže da nikada ne vježba niti se bavi sportom, u Rumuniji 66 posto, a u Grčkoj 65 posto. Evropski prosjek zato prikriva znatne razlike u navikama stanovništva.
Više kretanja tokom svakodnevnih obveza
Jedan od zanimljivijih nalaza odnosi se na aktivnosti koje ne zahtijevaju odlazak na trening. Udio Evropljana koji navode aktivno kretanje između svakodnevnih odredišta, primjerice hodanjem ili vožnjom bicikla, povećao se s 24 na 37 posto.
Riječ je o porastu od 13 postotnih bodova u odnosu na 2022. godinu. Istodobno je s 33 na 39 posto povećan udio ispitanika koji navode posjećivanje zdravstvenih i fitness centara. Podaci ne pokazuju da su Evropljani hodanjem zamijenili odlazak na trening.
Važna je i razlika između sporta i ostalih oblika tjelesne aktivnosti. Neko ko nikada ne trenira može svakodnevno hodati do posla ili voziti bicikl. Zato podatak da 39 posto ispitanika nikada ne vježba ne znači da se toliko Evropljana uopšte ne kreće.
Nedostatak vremena češća je prepreka od troškova
Kada ih se pita zašto se sportom ili tjelesnom aktivnošću ne bave češće, 37 posto Evropljana navodi nedostatak vremena. Nedostatak motivacije ili interesa spominje 26 posto, zdravstvene probleme 15 posto, a troškove 12 posto.
Podaci su objavljeni i u pregledu rezultata Eurobarometra koji je pripremilo predstavništvo Evropske komisije u Belgiji.
To ne znači da su sportske članarine ili oprema svima pristupačne. Eurobarometar pokazuje da se prepreke razlikuju i prema finansijskim mogućnostima, dobi i obrazovanju ispitanika.
Podatak o vremenu posebno je zanimljiv kada se usporedi s rastom aktivnog kretanja do svakodnevnih odredišta. Hodanje do trgovine ili vožnja bicikla do posla može se uklopiti u obveze koje ljudi ionako imaju. No istraživanje ne dokazuje da je upravo nedostatak vremena razlog zbog kojeg se više ispitanika odlučuje na takav način kretanja.
Više aktivnosti ne znači nužno manje sjedenja
Prema istom Eurobarometru, 43 posto ispitanika u EU navodi da dnevno sjedi najmanje pet i pol sati.
Osoba koja pješice odlazi na posao može ostatak radnog dana provesti za računarom. Isto vrijedi i za nekoga ko redovito trenira, ali velik dio dana provodi sjedeći. Zato podatke o učestalosti vježbanja i vremenu provedenom u sjedećem položaju treba posmatrati odvojeno.
Zdravlje je najčešće navedeni razlog za bavljenje sportom ili tjelesnom aktivnošću. Očuvanje ili poboljšanje tjelesnog zdravlja spominje 44 posto ispitanika, dok 39 posto navodi opuštanje.
Čak 93 posto ispitanika smatra da sport ili tjelesna aktivnost pozitivno utiču na mentalno zdravlje. Riječ je o stavovima ispitanika, a ne o medicinski izmjerenim učincima.