– Kada pogledamo uspjeh učenika, zaista je došlo do značajnog pada u posljednjih deset godina – kazao je analitičar u Direktoratu za obrazovanje i vještine OECD Erik Šarbonije, prenosi televizija BFM.
Prema njegovim riječima, rezultati francuskih učenika na testiranju su između 2015. i 2025. godine, pali za 40 poena u razumijevanju pročitanog, a za isti iznos i u matematici.
– Četrdeset poena predstavlja ekvivalent dvije godine učenja. Imamo pravi problem sa učinkom učenika, koji se pogoršao u Francuskoj kao i u mnogim evropskim zemljama – zaključio je Šarbonije.
Polovina učenika u Španiji, uzrasta od 15 do 16 godina, pokazala je na istom testiranju nizak nivo znanja iz nauke, a samo 28 odsto njih je dostigao minimalni nivo kompetencije koji je potreban za suočavanje sa svakodnevnim životom i budućom karijerom, dok je pad u čitanju i matematici dostigao najnižu tačku, prenosi EFE, javlja Tanjug.
PISA testovi, koje je u Španiji rješavalo 30.000 učenika, pokazali su “značajan” pad u vještinama čitanja i matematike, do 26, odnosno 28 poena u posljednjih deset godina, što znači više od jedne izgubljene školske godine.
Španski državni sekretar za obrazovanje Abelardo de la Rosa je kazao da “ne smije da se krije” da su podaci, što se Španije tiče, takođe loši u nauci.
Učenici u Portugalu i Njemačkoj takođe su pokazali značajna zaostajanja u ovoj oblasti, a viši analitičar u OECD, Tu Halgrin, kazao je da “učenici nisu u stanju da razumiju dugačke tekstove i čitaju brzopleto, što je globalni izazov”.
Čitalačka vještina je, prema rezultatima PISA testiranja, naglo opala posljednjih godina i među petnaestogodišnjacima u Holandiji a više od 39 procenata, odnosno četiri od deset holandskih učenika u ovoj starosnoj grupi ne dostiže minimalni nivo čitanja koji je potreban za punopravno učešće u društvu, prenosi NL tajms.
U izvještaju PISA se navodi da su, od 14 zemalja Evropske unije koje su učestvovale u svakom PISA istraživanju od 2006. godine, holandski učenici, u prosjeku, konstantno postizali niže rezultate od druge evropske djece.
BiH
Bosna i Hercegovina je posljednji (i do sada jedini) put učestvovala u PISA testiranju 2018. godine. Rezultati su bili poražavajući: BiH je zauzela 62. mjesto od 79 zemalja, a pokazalo se da je svaki drugi petnaestogodišnjak u zemlji funkcionalno nepismen (ne dostiže minimalni nivo znanja u čitanju, matematici i prirodnim naukama).
BiH nije učestvovala u prethodnom PISA ciklusu 2022. godine, niti u upravo objavljenom ciklusu za 2025. Izostanak je isključivo političke prirode. Predsjedništvo BiH, naime, nije moglo postići konsenzus za potpisivanje ugovora sa OECD-om.
Predstavnici iz Republike Srpske redovno su ulagali veto na učešće pod okriljem državne Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO). Argumentacija Republike Srpske je da je obrazovanje isključivo u nadležnosti entiteta, te da se takvi sporazumi ne mogu potpisivati na nivou države i bez odvojenog prikazivanja rezultata za entitete. Zbog ovih nesuglasica, dogovor nikada nije postignut.
Kao rezultat, obrazovni sistem u BiH već godinama nema nikakve međunarodno priznate parametre po kojima bi se mogao mjeriti napredak ili nazadovanje u znanju učenika.
Srbija
Učenici iz Srbije ostvarili su lošiji plasman na PISA testiranju u 2025. godini iz matematike, čitanja i prirodnih nauka, u odnosu na prethodni ciklus testiranja 2022. godine. I dalje se nalaze ispod OECD prosjeka, pokazuju upravo objavljeni rezultati ove međunarodne studije.
Rezultati PISA 2025 takođe su niži nego 2018. i 2012. godine, piše u izvještaju OECD.
Iz naučne pismenosti, koja je bila centralni domen ispitivanja u ciklusu 2025, đaci imaju u prosjeku 429 poena, dok je prosjek OECD 482, prenosi Danas.
Iz čitalačke pismenosti je prosječan broj poena učenika iz Srbije 415 (prosjek OECD 461), a iz matematike 417 poena (OECD-ov prosjek 463 poena).
Prema najnovijim rezultatima, 43 odsto učenika nalazi se ispod nivoa funkcionalne pismenosti iz nauke, 53 odsto iz čitalačke pismenosti, a 48 odsto iz matematike.
U prethodnom ciklusu 2022. godine prosječno postignuće učenika iz Srbije na skali matematičke pismenosti iznosi 440 bodova, iz čitalačke pismenosti 440, a na skali naučne pismenosti 447 bodova.
Srpskainfo
 saopštila je da je na programu za međunarodnu procjenu učenika (PISA) u matematici,){kind=link}