U periodu od 2021.– 2025. godine najmanje 203 osobe prekršajno su kažnjene zbog objava na društvenim mrežama i internet portalima, navodi se u novom izvještaju BH novinara.
Osobe koje su kažnjene su u Unsko-sanskom, Posavskom, Kantonu 10 i Zapadnohercegovačkom kantonu, te u Općini Kakanj, jedan je od podataka iz predstavljene Analize Udruženja/udruge BH Novinari pod nazivom „Lokalna regulacija online prostora u Bosni i Hercegovini: Između zaštite javnog reda i ograničavanja slobode izražavanja”.
Autorica analize Mirna Stanković Luković napomenula je kako ovaj broj vjerovatno nije konačan, s obzirom da pojedini kantoni ne vode posebne evidencije ili nisu dostavili tražene podatke na upit BH Novinara:
“Problem koji se ovdje javlja jeste da građanke i građani u BiH ne uživaju jednak stepen prava i zaštite sloboda. Možete biti kažnjeni u Bugojnu, Širokom Brijegu ili Tomislavgradu zbog pisanja na Facebooku, ali vam se to neće desiti u Sarajevu, Zenici i drugim sredinama. Zbog toga ovakve odluke dovode stanovnike različitih dijelova BiH u nejednak položaj. Primjenom ovakvih propisa zaobilazi se i pravilo da službena, odnosno javna osoba mora imati viši stepen tolerancije na kritiku, kakva god ta kritika bila i koliko god se možda s njom ne slagali. Apsolutno je potrebno zaštititi građane i sačuvati slobodu izražavanja. Ta dva cilja nisu suprotstavljena i moraju se ostvarivati istovremeno, ali je pitanje da li je ovo pravi način da se to postigne”.
Dodala je kako se trebaju tačno definisati elementi prekršaja, namjera, posljedica koju određeno ponašanje izaziva i standardi dokazivanja, kao i da se kroz javnu raspravu i provjeru proporcionalnosti ujednači pravni okvir sa postojećim zakonima, kao i sa međunarodnim propisima, poveljama, konvencijama i drugim dokumentima koje je BiH potpisala.
Ombudsmenka za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur ocijenila je da analiza otvara ozbiljna pravna pitanja o tome može li se digitalni prostor tretirati kao javno mjesto u smislu propisa o javnom redu i miru:
“Zakoni o javnom redu i miru javno mjesto definišu kao mjesto dostupno neograničenom broju građana, i uglavnom se išlo na zaštitu javnosti od bilo kakvog povređivanja. Međutim, komunikacije su nadležnost države i nisu nadležnost entiteta, kantona, a posebno ne općina. Neuređivanje digitalne sfere na državnom nivou dovelo je do toga da niži nivoi vlasti propisuju pravila za oblast za koju nisu nadležni. Time se, umjesto zaštite javnog prostora, otvara mogućnost da se štite pojedinci, uključujući javne zvaničnike koji prema praksi Evropskog suda uživaju manji stepen zašte i moraju trpiti veću izloženost mišljenju javnosti”, kazala je, upozorivši kako se na ovaj način sužava prostor za slobodu izražavanja, a mjere koje se primjenjuju ne osiguravaju jednako pravni pristup i nisu proporcionalne cilju koji bi trebalo da štite.
Generalna sekretarka BH Novinara Borka Rudić podsjetila je na slučaj koji se desio u Kaknju tačno prije godinu dana, kada je novinarka bila prekršajno procesuirana zbog kritičkog komentara na Facebooku. Iako je slučaj riješen odustajanjem obje strane od vođenja prekršanog postupka pred sudom u Kaknju, u javnom komunikacijskom prostoru otvorilo se pitanje uticaja lokalnih propisa i tretiranja interneta kao “javnog prostora” na zaštitu slobode izražavanja i rad medija:
„Indikativni podaci do kojih smo došli govore o ograničavanju prava na slobodu izražavanja putem društvenih mreža i o pokušajima lokalnih vlasti da, mimo evropskih standarda i analize svakog pojedinačnog slučaja, ograničavaju pravo na slobodu izražavanja, te kažnjavaju građanke i građane i jedan broj novinarki i novinara zbog objava na društvenim mrežama”, kazala je, ističući kako je ovo pitanje jako važno jer se u BiH dugo vodi debata o tome na koji način regulisati online prostor:
“Mislim da bi se svaka nova regulativa i sva ograničenja slobode izražavanja koja su legitimna i utemeljena na standardima Evropske unije morala voditi u skladu sa obavezama BiH u procesu pridruživanja i u skladu sa vrijednostima i standardima Evropske unije. Treba da se sankcionišu lažne vijesti, govor mržnje i da se zaista uvedu granice izražavanja u situacijama kada se krše prava drugih. Ali, s druge strane, ta ograničenja moraju biti legitimna i ne smiju biti suprotna praksi Evropskog suda za ljudska prava.“, zaključila je Borka Rudić.
Analiza je predstavljena juče u Sarajevu.