 uputila je Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) prigovor protiv Javnog radio-televizijskog servisa Republike Srpske (RTRS) zbog, kako se navodi, otvorenog i grubog kršenja Kodeksa o programskim sadržajima u Dnevnicima 2 emitovanim 14, 15. i 16. augusta 2026. godine.){kind=link}
Foto: BHRT
Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) uputila je Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) prigovor protiv Javnog radio-televizijskog servisa Republike Srpske (RTRS) zbog, kako se navodi, otvorenog i grubog kršenja Kodeksa o programskim sadržajima u Dnevnicima 2 emitovanim 14, 15. i 16. augusta 2026. godine.
Prigovor je upućen direktoru RAK-a Drašku Milinoviću i svim članovima Vijeća RAK-a, a potpisao ga je v. d. generalnog direktora BHRT-a Belmin Karamehmedović.
BHRT posebno ukazuje na, kako navodi, kršenje principa tačnosti, pravičnosti i nepristrasnosti iz člana 7. Kodeksa o programskim sadržajima („Službeni glasnik BiH“, broj 41/23), kao i na nedozvoljeni pritisak na nezavisne pravosudne institucije Bosne i Hercegovine.
U prigovoru se navodi da je RTRS u pomenutim Dnevnicima iznio niz tendencioznih informacija o radu sudova, direktno imenom i prezimenom prozvao sutkinju Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci Gordanu Marić, selektivno i tendenciozno prenosio dijelove zapisnika sa održanog ročišta, te iznosio neprimjerene navode o menadžmentu BHRT-a.
BHRT smatra da se takvim izvještavanjem obmanjuje javnost, targetira sutkinja, podstiče povreda prava BHRT-a i nanosi šteta ugledu javnog servisa.
BHRT: RTRS vrši direktan pritisak na pravosuđe
U prigovoru se kao posebno sporan navodi prilog u kojem se direktno i poimenično proziva sutkinja Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci Gordana Marić.
BHRT navodi da se RTRS u tom prilogu eksplicitno miješa u rad pravosudnih organa i sudijama govori kako treba postupati.
Među navodima koji su izdvojeni u prigovoru su:
„Podsjećamo i nju i druge sudije, da je RTRS od nacionalnog interesa“
kao i:
„Da prilikom odlučivanja primijeni Zakon o izvršnom postupku Republike Srpske.“
BHRT ocjenjuje da takav narativ predstavlja direktan pokušaj utjecaja na ishod aktivnog sudskog procesa i kršenje člana 16. Kodeksa o programskim sadržajima, koji se odnosi na izvještavanje o sudskim procesima.
U Dnevniku 2 od 14. augusta, navodi BHRT, ministar pravde Republike Srpske Goran Selak iznio je tvrdnje da se „uopšte ne postupa po presudama u korist RTRS-a“, te da „ni sudije ne mogu da ugroze rad RTRS-a“, dok je, kako se ističe u prigovoru, potpuno prešućena druga strana priče – da pravosnažno utvrđeno potraživanje BHRT-a mora biti izmireno i da zakon treba biti jednak za sve.
BHRT naglašava da nije proizveo dug niti je odgovoran za njegov nastanak, već da traži naplatu potraživanja na osnovu zakona i pravosnažnih sudskih odluka.
„Ako je izvršenje sudske presude dovelo do problema u funkcionisanju RTRS-a, odgovornost za nastanak tog problema ne može biti prebačena na povjerioca koji traži ono što mu je pravosnažno dosuđeno“, navodi se u prigovoru.
BHRT podsjeća i na svoju dugogodišnju izuzetno tešku finansijsku situaciju, koju dodatno opterećuju nagomilana dugovanja RTRS-a po osnovu prihoda od RTV takse prema BHRT-u.
U tom kontekstu BHRT postavlja pitanje šta će biti sa radnicima BHRT-a i na koji način će javni servis izmirivati svoje obaveze ukoliko se višemilionska dugovanja RTRS-a, utvrđena pravosnažnim sudskim presudama, ne počnu naplaćivati.
BHRT posebno naglašava da se pravosnažne i izvršne odluke sudova ne komentarišu, već provode.
„Prihvatanje stavova iznesenih u Dnevniku 2“ – navodi se u prigovoru – „uvelo bi praksu i značilo da se više ne može tražiti izvršenje na računima pravnih lica.“
Pitanje „koga se sudije u Banjaluci boje?“
BHRT kao sporan navodi i prilog Dnevnika 2 emitovanog 15. augusta, u kojem se, kako se navodi, na neprimjeren način karakteriše rad pravosudnih organa.
U prilogu je izneseno pitanje:
„I na kraju, koga se sudije u Banjaluci boje? Da li Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, pod čijom su kontrolom, ili štite vlastite pozicije i enormno visoke plate?“
BHRT smatra da takve formulacije dodatno vrše pritisak na pravosudne institucije i narušavaju profesionalne standarde izvještavanja.
U Dnevniku 2 od 16. augusta, ministar finansija i trezora u Vijeću ministara BiH Srđan Amidžić, prema navodima iz prigovora, iznio je tvrdnju:
„Neće oni da postoji RTRS. Može postojati samo BHRT iz razloga što je to ‘državna’ televizija po njima. Oni hoće da imaju jednu televiziju, ‘državnu’ televiziju i ja naveče kad upalim da gledam dnevnik, da mogu da gledam samo dnevnik BHRT-a. I rade na različite načine, između ostalog i kroz pravosuđe.“
BHRT smatra da je na ovaj način plasirana jednostrana teza o političkoj pozadini spora i navodnoj zavjeri pravosuđa čiji je cilj gašenje RTRS-a.
BHRT upozorava na raspirivanje međuentitetskih podjela
U prigovoru se RTRS optužuje i za selektivno korištenje izjava zvaničnika i dodavanje vlastitih komentara kojima se, prema ocjeni BHRT-a, stvara narativ o sistematskoj diskriminaciji na osnovu entitetske pripadnosti.
Navodi se da je u programskim sadržajima stvoren utisak da sudovi u Sarajevu svjesno štite BHRT, dok se u Banjoj Luci odluke provode „munjevitom brzinom“.
Posebno se ukazuje na korištenje sintagme „političko Sarajevo“, kojem se navodno pripisuje cilj gašenja RTRS-a.
BHRT smatra da takav način izvještavanja predstavlja kršenje obaveze objektivnog i neutralnog informisanja građana, odnosno člana 7. Kodeksa o programskim sadržajima.
Govor koji podiže tenzije
BHRT posebno problematizira završetak jednog od spornih priloga, u kojem su, kako se navodi, korištene otvoreno huškačke i neprofesionalne formulacije.
U prilogu je izrečeno:
„No, poštovane sudije, vi radite svoj posao, a mi ćemo svoj. Jer radnici RTRS-a nikad neće zaboraviti ko su, šta su i čije svetinje brane“
uz citiranje stihova o „lomljenju zuba“.
BHRT smatra da takav sadržaj predstavlja kršenje člana 4. stav (7) Kodeksa, prema kojem programski sadržaj ne smije zloupotrebljavati ili manipulisati sujevjerjem, strahovima ili lakovjernošću pojedinaca ili javnosti, niti poticati na potencijalno štetna ponašanja.
Istovremeno, BHRT ukazuje i na postupanje suprotno članu 5. Kodeksa, koji se odnosi na govor mržnje.
U prigovoru se navodi da izjave o „političkom Sarajevu“ koje navodno želi uništiti institucije Republike Srpske, kao i poruke o „odbrani svetinja“ i „lomljenju zuba“, predstavljaju retoriku neprimjerenu javnom servisu.
BHRT ocjenjuje da se na taj način podižu tenzije u javnosti i stvara pritisak na pravosuđe kroz politizaciju pravnog spora.
„Javni servis na ovaj način koristi huškačku retoriku i prikrivene prijetnje pravosuđu ako odluka ne bude donesena u njihovu korist“, navodi se u prigovoru.
BHRT: U Dnevniku nisu predstavljeni stavovi BHRT-a
BHRT ukazuje i na način na koji je voditeljica Dnevnika 2 od 14. augusta iznosila stavove, ocjenjujući da je tendenciozno promovirala interese RTRS-a, bez ponude odgovarajućih argumenata.
U prigovoru se poziva na član 7. stav 6. Kodeksa, prema kojem se spiker i/ili voditelj programa vijesti treba ograničiti na nepristrasno prenošenje informacija, bez iznošenja ličnih stavova, bilo verbalnom ili neverbalnom komunikacijom.
BHRT također navodi da se tokom spornog priloga Dnevnika 2 toleriše kršenje Zakona o Javnom RTV sistemu BiH, odnosno člana 28. stav (3) tog zakona.
Kao dodatni primjer neprimjerenog izvještavanja navodi se pitanje:
„Znači li to da je Belmin Karamehmedović obmanuo Parlamentarnu skupštinu?“
BHRT smatra da ne postoji drugi cilj osim obmanjivanja javnog mnijenja, vršenja pritiska na sudije i nanošenja štete, ne samo BHRT-u.
U prigovoru se posebno ističe da u Dnevniku 2 RTRS-a niko nije bio pozvan u ime BHRT-a kako bi se čula i druga strana.
„Također, u emisiji je izneseno i niz drugih netačnih informacija i zavaravajućeg sadržaja, a ne treba zaboraviti da je RTRS strana u sudskom sporu i imao je i ima mogućnost da iznese sve pravne argumente, što je i činio“, navodi BHRT.
BHRT demantuje navode o ugovorima za RTV taksu
U prigovoru se posebno ukazuje i na navod iz Dnevnika 2 od 15. augusta prema kojem je:
„Radio televizija Republike Srpske još 2017. godine raskinula ugovor sa Telecom operaterima o načinu raspodjele RTV takse, prema kojoj je BHRT bio gospodar i od javnih emitera Republike Srpske i Federacije uzimao po 50 odsto prihoda.“
BHRT navodi da RTRS nije raskinuo ugovor o prikupljanju RTV takse, niti je riječ bila o ugovoru o načinu raspodjele RTV takse sa telekom operaterima, već da su ti ugovori istekli.
Prema navodima BHRT-a, način raspodjele RTV takse utvrdio je zakon, dok su telekom operateri samo prikupljali, odnosno naplaćivali RTV taksu.
BHRT se u ovom dijelu poziva na član 23. Zakona o Javnom RTV sistemu BiH, koji uređuje raspodjelu RTV takse.
BHRT: Netačne informacije mogu ugroziti sigurnost prozvanih sudija
BHRT u prigovoru ističe da je nedopustivo iznositi netačne informacije, a posebno ih plasirati u programskim sadržajima jednog od javnih RTV servisa u Bosni i Hercegovini.
Kako se navodi, takvim iznošenjem dezinformacija i kršenjem općeprihvaćenih standarda pristojnosti utiče se na javnost da sudije percipira kao „izdajnike Republike Srpske“, čime se, prema ocjeni BHRT-a, direktno može utjecati i na sigurnost prozvanih sudija.
BHRT istovremeno navodi da se kroz izvještavanje stvara slika prema kojoj BHRT navodno provodi „linč protiv RTRS-a i Republike Srpske“, odnosno da je riječ o „ataku na zaposlenike RTRS-a“.
BHRT ocjenjuje da način na koji je RTRS emitovao priloge o BHRT-u nije u skladu s profesionalnim standardima, propisima i pravilima Regulatorne agencije za komunikacije, da kao takav ne služi javnosti u Bosni i Hercegovini te da predstavlja zloupotrebu javnog RTV servisa.
Pozivanje na član 7. Kodeksa i zahtjev za sankcionisanje RTRS-a
BHRT u prigovoru dodatno ukazuje na povredu člana 7. stav (2) Kodeksa o programskim sadržajima, kojim je zabranjen sadržaj za koji se zna ili se može utvrditi da je lažan ili zavaravajući na osnovu zdravog razuma ili rutinskom provjerom, kao i sadržaj za koji postoji opravdana pretpostavka da je lažan ili zavaravajući.
Kodeks također propisuje da, ukoliko se za audiovizuelni ili radijski program naknadno ispostavi da je lažan ili zavaravajući, treba objaviti ispravku u najkraćem roku.
„Imajući u vidu sve gore navedeno, došlo je do povrede zakonskih propisa i Kodeksa o programskim sadržajima, a posebno člana 5, 7. i 16. Kodeksa“, navodi BHRT.
Zbog svega navedenog, BHRT zahtijeva od Regulatorne agencije za komunikacije da hitno provede postupak, izvrši uvid u emitovane materijale i tekstualni sadržaj portala RTRS-a od 14, 15. i 16. augusta 2026. godine, utvrdi eventualno kršenje Kodeksa te izrekne zakonom predviđene sankcije protiv RTRS-a u skladu sa Zakonom o komunikacijama BiH.
Prigovor RAK-u potpisao je v. d. generalnog direktora BHRT-a Belmin Karamehmedović.