Foto: Ringier
Ljepša strana bilborda. Rjeđe prva na listi. Gotovo nikad za glavnim stolom. Tako, nažalost, izgleda kratka priča o položaju žena u politici Republike Srpske.
Iako su političarima obično puna usta ravnopravnosti, brojke pokazuju sasvim drugačiju sliku.
Od ukupno 90 nosilaca lista deset stranaka i koalicija koje trenutno imaju mandate u Narodnoj skupštini Republike Srpske i koje će se za iste fotelje boriti i na predstojećim izborima, ženama je pripalo svega sedam prvih mjesta. Priliku im je dalo pet partija.
Na prvom mjestu – Narodni front, koji je ženama povjerio tri nosilačke pozicije.
Tako će listu ove stranke, u Izbornoj jedinici 3, nositi Jelena Trivić, predsjednica ove političke partije, Sanja Dimitrić, aktuelna odbornica u Skupštini grada Derventa – u Izbornoj jedinici 4, a u Izbornoj jedinici 7 Dragica Lazić, profesorica na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu.
Po jedno prvo mjesto kandidatkinjama su povjerili Ujedinjena Srpska, SDS, Pokret “Sigurna Srpska” i “Volja naroda”.
Slavka Brezo, potpredsjednica Ujedinjene Srpske, našla se na čelu liste za NS RS u Izbornoj jedinici 8, Biljana Lukić, predsjednica Aktiva žena SDS, predvodi listu ove partije u Izbornoj jedinici 3, dok je Maja Dragojević Stojić, aktuelna poslanica u NS RS, jedina žena koja će nositi liste PSS, i to u Izbornoj jedinici 1.
Ništa bolja situacija nije ni kada je riječ o listama za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Na čelo izbornih lista žene su postavili samo PSS, SPS i koalicija probosanskih stranaka.
Tako će Nataša Miljanović Zubac biti nosilac liste PSS u Izbornoj jedinici 3, Jelena Rodić iz SPS nosiće listu u Izbornoj jedinici 2, a Azra Topovčić u izbornoj jedinici 2 biće ispred “Koalicija za državu”, ali na listi SDA.
Iako žene čine polovinu biračkog tijela, njihovo učešće u političkom odlučivanju i dalje je daleko od ravnopravnog. Problem, kaže novinarka i aktivistkinja Radmila Žigić, nije samo u broju žena u strankama, već i u tome što rijetko učestvuju u donošenju ključnih odluka.
-Žena je značajno manje u političkim strankama i ono što jeste jako neproporcionalno, one jako malo učestvuju u procesima odlučivanja unutar stranaka, pa je i logičan slijed takve raspodjele moći u političkom životu to da su one u mnogo manjoj mjeri, gotovo incidentno, zastupljene na ključnim pozicijama i za ključna mjesta tokom izbornog procesa. Rekla bih da se ovi izbori po tome neće mnogo razlikovati, s tim što mi na ovim izborima imamo jednu političku stranku, na koju se računa, a koju vodi žena i nekako je i logično da u toj političkoj stranci bude više žena koje su nositeljice lista. Žene liderke se lakše oslanjaju na saradnju sa drugim ženama i motivišu druge žene da se uključuju u politički život – kaže Žigićeva.
Da bi žene bile ravnopravno zastupljene u politici, potrebne su promjene unutar samih političkih stranaka. Tek kada budu ravnopravno učestvovale u donošenju odluka i raspolaganju stranačkim resursima, kaže Žigićeva, može se očekivati i veći broj žena na najodgovornijim funkcijama.
-Da bismo imali ravnopravno učestvovanje žena u političkom životu, moraju se i transformisati procesi odnosa moći u političkim strankama i tek tad ćemo imati situaciju da u izbornom procesu ravnopravno, na ravnopravnim pozicijama, i sa ravnopravnom kontrolom stranačkih resursa učestvuju žene i muškarci, a onda bi možda i rezultati izbornog procesa bili mnogo, mnogo povoljniji u korist žena kandidatkinja, odnosno žena koja će biti izabrane kao nositeljke važnih političkih funkcija u Republici Srpskoj – ističe Žigićeva.
Ona smatra da političke stranke ne idu u korak sa raspoloženjem birača.
– U posljednjih desetak godina dešavaju promjene u percepciji i javnosti biračkog tijela, birači poklanjaju pažnju ženama, daju glasove ženama, ali jednostavno takvo je upravljanje izbornim procesom da u ovakvim odnosima moći u političkom životu žene i ne mogu da budu adekvatno predstavljene biračima kako bi zaista dobile i broj glasova koji bi označio njihovo veće učešće u vlasti – kaže ona.
Kaže da se situacija, u posljednjih nekoliko godina, veoma malo promijenila.
– Radi se o jedan ili dva odsto. Prije deset godina nismo imali gotovo nijednu gradonačelnicu, a danas su BiH je osam žena na toj poziciji. Prema povratnim informacijama iz tih sredina u kojima žene upravljaju, postoji jako lijep “feedback” o načinu na kojem žene vode te lokalne zajednice. Postoji dosta pozitivnih reakcija građana i na rad pojedinih naših poslanica, odnosno žena u Narodnoj skupštini – kaže ona.
Prema njenom mišljenju, birači imaju mnogo manje predrasuda kada je riječ o glasanju za žene, ali je izborna mašinerija i dalje organizovana tako da ključne odluke donose muškarci, zbog čega žene nemaju ravnopravnu priliku da dođu do odgovornih funkcija.