Foto: Sead Šašivarević
Nedavno je postavljena velika drenažna cijev pored izvora rijeke Bunice kao dio izgradnje autoputa Evropskog koridora Vc u Bosni i Hercegovini. Lokalni stanovnici su postali sve zabrinutiji, a problem je privukao pažnju javnosti 3. jula 2026. godine kada su fotografije radova široko dijeljene i postavljena su pitanja o namjeni cijevi i njenom potencijalnom uticaju na rijeku.
Pišu: Sead Šašivarević i Alma Midžić
Izvor Bunice, u blizini Mostara, jedan je od najvažnijih kraških izvora u zemlji i jedinstvena prirodna oaza. Rijeka i okolni pejzaž čine područje izuzetne ekološke vrijednosti i pružaju stanište raznovrsnim divljim životinjama. Bunica takođe ima veliki značaj za lokalnu zajednicu. Domaćinstva u blizini zavise od resursa podzemnih voda povezanih s tim područjem, a rijeka podržava rekreaciju, lokalne izvore za život i svakodnevni život zajednice. Njena ekološka i društvena vrijednost već je podstakla formalne akcije za jaču i trajnu pravnu zaštitu. U tom smislu, odluka da se postavi tako veliki drenažni ispust tako blizu izvora i rijeke zahtijeva mnogo pažljivije ispitivanje.
Neočekivane bujične poplave nakon početka radova
Ove zabrinutosti u vezi sa drenažnom cijevi povezane su sa drugim zabrinutostima lokalnih stanovnika. Nakon početka radova na izgradnji dionice tunela Kvanj na Koridoru Vc krajem 2025. godine, obližnje naselje Parila doživjelo je jako površinsko oticanje i bujične poplave nakon obilnih kiša. Stanovnici su primijetili da su se ovi događaji dogodili nakon opsežnih zemljanih radova i uklanjanja vegetacije na padini iznad naselja.
Foto: Sead Šašivarević
Ubrzo nakon toga, zajednica je bila šokirana kada je vidjela ogroman podzemni cjevovod, sa otvorom gotovo visine odrasle osobe, kako izviruje iz ogoljenog brda i usmjerava se ka rijeci Bunici. Vlasti ili promoter projekta JP Autoceste FBiH nisu dali jasno objašnjenje zašto je instaliran cjevovod, niti procjenu koliko vode može da nosi ili šta bi se moglo dogoditi kada dođu sljedeće jake kiše.
Visoki rizici u osjetljivom ekosistemu
Lokalno stanovništvo je zabrinuto da bi novi sistem odvodnjavanja mogao da promijeni prirodni hidrološki režim oko rijeke Bunice ili da našteti njenom osjetljivom kraškom ekosistemu. Stanovnici su posebno zabrinuti zbog podzemnih voda u tom području, privatnih bunara koje obližnja domaćinstva koriste za piće i kupališta Bunica, koje trenutno obnavlja grad Mostar.
Takođe se plaše da bi tokom obilnih padavina cijev mogla da ispusti velike količine blatnjave vode u rijeku, uzrokujući jaku zamućenost. Uznemirujuće je zamisliti ovu zadivljujuću, kristalno čistu smaragdnu rijeku kako je iznenada preplavljena bujicom mutne vode. Stanovnici takođe traže pojašnjenje da li je trenutno rješenje za odvodnjavanje bilo dio prvobitno odobrenog projekta ili predstavlja modifikaciju projekta uvedenu nakon što je izgradnja već počela.
Foto: Wikipedia
U saopštenju objavljenom u medijima Autocesta FBiH, je navedeno da sistem odvodnjavanja ne ispušta otpadne vode sa autoputa u rijeku Bunicu. Prema riječima kompanije, spoljni sistem odvodnjavanja sakuplja samo prirodni površinski otpad koji već teče ka slivu Bunice, dok bi se otpadne vode sa autoputa sakupljale odvojeno, tretirale i ispuštale u skladu s projektnom dokumentacijom i vodnim dozvolama. Kompanija dalje navodi da projekat ne unosi dodatnu vodu u rijeku Bunicu, ne mijenja njen prirodni hidrološki režim i da je zaštita rijeke bila sastavni dio dizajna projekta od samog početka.
Kako stvari stoje sada?
Lokalna zajednica pozdravlja ove navode iz saopštenja i cijeni što je preduzeće Autoceste FBiH javno obratio pažnju na ovo pitanje. Međutim, odgovor preduzeća i njihovo pokrivanje mjesta ispuštanja cijevi nisu u potpunosti ublažili izražene zabrinutosti. Da li je zaista neophodno postaviti tako veliku cijev tako blizu izvora i jedne od najlepših i najosjetljivijih rijeka u tom području? S obzirom na ekološki i društveni značaj lokacije, čini se da je intervenciji pristupljeno previše olako. Možda su bila moguća bolja i manje nametljiva rješenja.
S druge strane, ako cijev nije bila dio originalnog projekta, to pokreće podjednako ozbiljnu zabrinutost: da li je uvedena brzopleto kao odgovor na probleme koji su se pojavili tokom izgradnje, a ne kroz pažljivo i transparentno planiranje?
Dodatne zvanične informacije postale su dostupne krajem jula u odgovoru koji je izdalo Federalno ministarstvo za okoliš i turizam na poslaničko pitanje. Prema Ministarstvu, rješenje za odvodnjavanje koje se sada sprovodi razvijeno je kao odgovor na nekontrolisano površinsko oticanje koje se dogodilo tokom izgradnje autoputa krajem 2025. godine i uticalo je na nekoliko stambenih objekata u obližnjem naselju Parila. Ministarstvo je dodalo da je rješenje dogovoreno početkom 2026. godine nakon razgovora sa pogođenim stanovnicima i da je odvodna cijev postavljena u junu 2026. godine.
Ova vremenska linija pokreće dodatna pitanja u vezi sa procesom izdavanja dozvola. Ekološka dozvola je izdata u maju 2019. godine — mnogo prije nego što je razvijeno rješenje za odvodnjavanje kako bi se riješilo površinsko oticanje koje se dogodilo tokom izgradnje krajem 2025. godine. Kao rezultat toga, lokalna zajednica traži pojašnjenja o odobrenjima, tehničkim procjenama i ekološkoj dokumentaciji koja podržava ovu naknadnu intervenciju. Iako odgovor Ministarstva pruža koristan kontekst o tome kako i kada je rješenje za odvodnjavanje razvijeno, on ne uključuje osnovna odobrenja niti tehničku i ekološku dokumentaciju koju je zahtijevala zajednica.
Kako se jul bliži kraju, ni ovaj odgovor niti javna izjava Autocesta FBiH nisu u potpunosti odgovorili na zabrinutost stanovnika. Početno olakšanje zbog izvještaja da je cijev zapečaćena takođe je brzo izblijedilo. Prema posljednjim informacijama sa lokacije, nije postavljen poklopac koji bi spriječio protok vode kroz cijev u rijeku. Umjesto toga, samo je postavljena klapna preko otvora kako bi se spriječio ulazak materijala spolja. S obzirom na to, stanovnici i dalje traže pristup tehničkoj dokumentaciji i naučnim dokazima koji podržavaju ove zaključke.
Zahtjevi lokalnog stanovništva
S obzirom na gore navedeno, zajednica traži pojašnjenje od Autocesta FBiH u vezi sa:
hidrološkim analizama koje pokazuju da će prirodni režim odvodnjavanja rijeke Bunice ostati nepromjenjen;
hidrogeološkim studijama koje potvrđuju da sistem odvodnjavanja neće uticati na kraški izvor Bunice, podzemne vode ili obližnje privatne bunare;
tehničkom opravdanošću zamjene prvobitno planiranog otvorenog kanala za odvodnjavanje velikim podzemnim cjevovodom;
da li su alternativna rješenja za odvodnjavanje procijenjena tokom procesa planiranja i projektovanja, uključujući opcije koje bi izbjegle ili minimizirale ispuštanje prema rijeci Bunici, i zašto je na kraju izabrano trenutno rješenje;
kompletnim projektom sistema za odvodnjavanje, uključujući tačnu lokaciju i funkciju svih mjesta ispuštanja, infiltracionih struktura, retenzionih objekata i svih drugih komponenti kroz koje se sakupljena voda na kraju ispušta ili infiltrira;
procjenom uticaja na životnu sredinu na kupalište Bunice i lokalne izvore vode za piće;
tehničkim kriterijumima i hidrološkom modelovanju koji se koriste da se pokaže da izabrano rješenje za odvodnjavanje predstavlja optimalnu opciju za zaštitu i lokalne zajednice od poplava i rijeke Bunice i njenog kraškog sistema podzemnih voda;
da li rješenje za odvodnjavanje koje se trenutno gradi predstavlja naknadnu modifikaciju projekta nakon početnog postupka dobijanja ekološke dozvole, i ako jeste, kroz koji postupak odobravanja je ta modifikacija procijenjena i odobrena;
dugoročni program praćenja koji će verifikovati efikasnost predloženih mjera zaštite; i,
da li je ova modifikacija projekta zahtijevala izmjene originalne projektne dokumentacije, ekološke dozvole ili građevinske dozvole.
Lokalna zajednica se ne protivi izgradnji Koridora Vc. Umjesto toga, traži transparentnost i pristup tehničkim studijama na kojima su zasnovane akcije kompanije. S obzirom na izuzetan ekološki značaj rijeke Bunice i međunarodno finansiranje projekta, lokalni stanovnici veruju da bi javno objavljivanje ovih informacija pomoglo u izgradnji povjerenja, jačanju dijaloga i demonstraciji usklađenosti sa nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim ekološkim i društvenim standardima.
S poštovanjem pozivamo međunarodne finansijske institucije koje podržavaju projekat Koridora Vc da preispitaju ove zabrinutosti i podstaknu transparentan dijalog između investitora, nadležnih organa i lokalne zajednice. Obezbjeđivanje javnog pristupa relevantnoj tehničkoj dokumentaciji i pružanje jasnih odgovora zasnovanih na dokazima ojačalo bi povjerenje javnosti da su rijeka Bunica i njen jedinstveni kraški ekosistem efikasno zaštićeni.
Ćutanje institucija će samo dodatno oslabiti već krhko povjerenje zajednice. Projekti koji se sprovode u javnom interesu ne bi trebalo da se upravljaju na ovaj način.
Ova nerješena situacija pokazuje zašto su kontinuirani javni nadzor i snažne mjere zaštite životne sredine neophodni. Zaštita Bunice nije samo zaštita rijeke. Pristup relevantnoj tehničkoj dokumentaciji, jasno objašnjenje kako je ova lokacija izabrana i dokazi da su razmatrane manje invazivne opcije u velikoj mjeri bi doprinijeli obnovi povjerenja i pokazali da su i značajno učešće zajednice i zaštita rijeke tretirani kao istinski prioriteti.