Foto: Unsplash
Može biti dosadno kada se prekine wi-fi signal, ali šta ako se sve digitalno na šta se oslanjamo iznenada sruši – od satelita do sistema za održavanje života u bolnicama?
To je scenario noćne more koji Ujedinjene nacije pokušavaju da izbjegnu, pozivajući sve države članice da rade zajedno kako bi izbjegli kaskadne posljedice „digitalne pandemije“.
Rizici za sve nas su stvarni i već su primjećeni na Zemlji i u svemiru, uključujući solarnu oluju koja je jedva promašila Zemlju 2012. godine i koja je mogla uništiti električne mreže i komunikacije na čitavim kontinentima.
„Zajednički imenilac ovih nenamjernih poremećaja je njihova tendencija da se kaskadno pojave sa posljedicama koje se šire kroz sektore poput finansija, zdravstva, transporta, energetike i komunikacija. I to se često može desiti istovremeno“, upozorila je Dorin Bogdan-Martin, šefica Međunarodne telekomunikacione unije (ITU).
Drugi rizici uključuju alarmantan rast svemirskog otpada koji već prijeti da onemogući lansiranje satelita, što bi nas moglo isključiti iz svemira.
To bi istovremeno ugrozilo satelitsku navigaciju, finansijsku mrežu i vremensku prognozu, upozorava ITU, zajedno s UN-ovom Kencelarijom za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR).
Obje agencije dodaju da ekstremni vremenski uslovi postaju sve nasilniji s klimatskim promjenama i da su u potpunosti prekinuli digitalnu infrastrukturu, pretvarajući katastrofe u humanitarne krize.
Kaskadni neuspjesi
Digitalni poremećaji rijetko se ograničavaju na izolovane događaje, već imaju tendenciju kaskadne reakcije, pokazuje izvještaj. To je naglašeno podacima da je do 89 posto digitalnih poremećaja povezanih s prirodnim opasnostima uzrokovano sekundarnim učincima, a ne početnim šokom.
„Broj ljudi koji su u konačnici pogođeni može biti i do 10 puta veći od onih koji su u početku bili izloženi“ izvornom incidentu, rekle su UN-ove agencije.
Rizik je sistemski, rekao je Kamal Kišor, šef Kancelarije UN-a za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR).
„Mnogi od ovih rizika su nevidljivi. Mnogo puta međuzavisnosti nisu u potpunosti prepoznate”, dodao je on.
Upozorio je da se kvarovi u jednom sistemu mogu brzo proširiti.
„Ako sistemi napajanja padnu, većina telekomunikacionih tornjeva ima rezervnu kopiju od devet sati i nakon toga neće raditi. Kada telekomunikacije ne rade, bankomati ne rade, ljudi nemaju pristup sopstvenom novcu.“
Akcione tačke
Uprkos rizicima, izveštaj naglašava da rješenje nije povlačenje od digitalnih tehnologija, jer su one suštinski pokretač ekonomskog rasta i inovacija. Umjesto toga, zemlje bi trebalo da pripreme zaobilazne rješenja za 21. vijek za kada zakažu i da se zalažu za bolje sisteme ranog upozoravanja.
„Postoji implicitna pretpostavka da ćemo, kada digitalni sistemi zakažu, imati analogne sisteme na koje se možemo osloniti. Ali oni više ne postoje“, rekao je Kišor.
„Stručnost, oprema iz toga, zastarjeva.“
„Vrijeme je da se počnemo namjernije pripremati za kritične digitalne rizike“, naglasila je Bogdan-Martin.
Izvještaj navodi šest prioritetnih oblasti za djelovanje, uključujući poboljšanje mapiranja rizika, jačanje međunarodnih standarda, unapređenje koordinacije među sektorima i izgradnju kapaciteta društava da se apsorbuju i oporave od poremećaja.
Takođe UN poziva na jaču globalnu saradnju i bolje korišćenje sistema ranog upozoravanja kako bi se svijest o riziku pretvorila u akciju.
„Ovaj izvještaj se čini to veoma živim, veoma realnim“, rekao je Kišor.
„Rizik od digitalne katastrofe nije pitanje da li će, već pitanje kada“, zaključio je.
Digitalni rizici: Od solarnih oluja do ekstremnih vremenskih uslova
Godine 1859., snažna solarna oluja, Karingtonov događaj, poremetila je telegrafske sisteme širom svijeta, izazivajući električne udare toliko intenzivne da su „varnice“ letjele iz opreme, prekidajući komunikaciju što he ekvivalent prekida interneta u 19. vijeku.
Takvi nenamjerni prekidi i dalje predstavljaju stvarnu pretnju danas, upozorava izvještaj ITU-UNDRR.
Ali rizici više nisu ograničeni samo na svemirsko vrijeme. Ekstremne vrućine, oluje i druge opasnosti izazvane klimom sve su više sposobne da oštete digitalnu infrastrukturu, od električnih mreža do kablova za prenos podataka.
Sa savremenim društvima koja su daleko više zavisna od digitalnih mreža, uticaj takvih kvarova mogao bi biti globalan, brz i daleko ozbiljniji.