Foto: Impuls
Prva preliminarna procjena broja napuštenih mačaka na teritoriji Banjaluke zasnovana je na podacima sa terena, informacijama dobijenim od volontera, urbanističkim analizama grada i informacijama iz naučnih radova sprovođenih u svijetu prethodnih godina.
O PROBLEMU
U Banjaluci nikada u istoriji grada nije vršena statistička procjena ili popis napuštenih životinja.
Banjaluka je najveći grad u Republici Srpskoj, a drugi najveći grad u Bosni i Hercegovini. Sa oko 200 000 stanovnika i površinom od 1,239 km² predrstavlja regionalni centar, gdje, iako dosta teritorije obuhvata ruralne krajeve, najveći broj stanovnika živi u gradskom području.
U sklopu aktivnosti u zadnjih 5 godina od osnivanja UG WagWag, nedostatak statistike i konkretnih informacija o broju uličnih životinja, a samim tim i veličini problema koji se pokušava riješiti, često se pokazao kao velik problem prilikom pokušaja pronalaska dugoročnih i sistemskih rješenja.
Od jeseni 2025. do proljeća 2026. UG WagWag je u sklopu projekta besplatnih sterilizacija obezbijedio zahvate za 500 uličnih mačaka.
U trenutku završetka projekta postalo je jasno da su statistički podaci hitno potrebni, jer nije postojao odgovor na pitanje “u kojoj mjeri će 500 sterilizacija uticati na smanjenje broja napuštenih mačaka?”
PRONALAZAK RJEŠENJA
S obzirom na to da konkretni naučni principi za prebrojavanje uličnih mačaka ne postoje, bilo je neophodno pronaći metodu koja najpribližnije može da odredi brojno stanje na ulicama. Iz tog razloga neophodno je sagledati veći broj faktora:
- Ko ima najviše informacija?
Ključnu ulogu u analizi imaju upravo volonteri. Zahvaljujući dugogodišnjoj saradnji volonterki koje svoje dane provode hraneći ulične mace i pružajući im brigu i njegu, WagWag inicijalno ima pristup provjerenim informacijama na terenu na više desetina lokacija. Volonterke koje u Banjaluci hrane životinje na ulici najčešće su starije žene koje to rade godinama, uz veoma detaljno poznavanje svake mačke i njihovih navika. Ova grupa građana može da dostavi konkretne informacije i da relevantne podatke.
- Kako sakupiti dodatne informacije?
Pozivanje građana preko društvenih mreža i medija da se priključe projektu i podijele informacije o broju napuštenih maca u njihovom komšiluku u velikoj mjeri može da poveća bazu podataka i pokrije dijelove naselja koje volonteri, od ranije poznati udruženju, ne obilaze u svojim rutama.
- Kako pristupiti mapiranju?
Zahvaljujući volonterima aktivnim na terenu, ključne lokacije sa napuštenim macama su poznate- radi se o urbanim naseljima bližim centru grada. U slučaju Banjaluke radi se uglavnom o planskim naseljima sa objektima višeporodičnog stanovanja izgrađenim sedamdesetih godina.
Foto: WagWag
Građenu strukturu Banjaluke u velikoj mjeri definiše razoran zemljotres koji je 1969. godine srušio većinu objekata u gradu.
Ovaj događaj je značajan za statistiku o broju napuštenih mačaka, jer je izgradnja koja se desila nakon potresa stvorila potpuno nova naselja, građena u istom periodu na isti način. Ta naselja su do danas zadržala skoro sve voje karakteristike i podjednako su se razvijala, što je u sadašnjosti dovelo i do podjednake distribucije napuštenih životinja u njima.
Ovakva građena struktura omogućava da se za površine, za koje ne postoje tačne informacije o broju životinja, i dalje da prilično precizna procjena broja.
- Kako izračunati statističke podatke?
Označavanjem površine na karti definisane od strane volontera i unoseći broj mačaka koji se na njoj kreće, za svaku površinu dobija se prosječan broj mačaka po hektaru.
Formula: 1 ha : x = y ha : z
x = procijenjeno broj mačaka po 1 ha
y = površina po kojoj se posmatrana grupa mačaka kreće u ha
z = posmatran broj mačaka na toj lokaciji
Na ovaj način moguće je dobiti prosječan broj mačaka po hektaru za svaku posmatranu grupu mačaka, a nakon mapiranja svih lokacija sa poznatim brojem mačaka, srednja vrijednost se može koristiti za pretpostavku broja mačaka na lokacijama za koje nema podataka (ukoliko te lokacije zauzimaju manje od 30% posmatrane površine grada)
- Da li postoje relevantna istraživanja?
Naučno istraživanje urađeno u SAD, koje istražuje kretanje slobodno krećućih mačaka, u velikoj mjeri je pomoglo u pristupu procjene broja napuštenih mačaka u Banjaluci. Uz pomoć informacija o površini po kojoj se životinje kreću, bilo je moguće procijeniti da li volonteri iz Banjaluke imaju realne procjene na kolikoj površini se kreću mačke o kojima oni brinu. Ohrabrujuća infromacija je da je većina volontera davala informacije koje su se savršeno uklapale u površine kretanja koje su u skladu sa informacijama dobijenim u istraživačkim radovima i praksama koje provode škole medicine širom svijeta (https://wildlife.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/jwmg.145 https://sheltermedicine.wisc.edu/library/resources/is-there-a-method-of-estimating-the-number-of-unaltered-feral-cats-in-a-geographic-area)
REZULTATI
Dosadašnji prikupljeni rezultati doveli su do procjene da se na užem urbanom području grada Banjaluka trenutno nalazi oko 6000 napuštenih mačaka, sa najčešćim prisustvom oko 10 mačaka po hektaru.
Na ukupnoj teritoriji grada Banjaluka broj napuštenih mačaka je oko 12 000.
Iako ovaj pristup ne omogućava prebrojavanje svake jedinke pojedinačno, rezultat će biti procjena broja napuštenih mačaka u urbanom gradskom jezgru sa mogućim odstupanjem tačnosti za oko 15%.
S obzirom na to da nikada u istoriji nije postojala ni približna procjena broja i veličine problema sa kojim se volonteri Banjaluke susreću, ova statistika je jedan od najznačajnijih projekata koje je UG WagWag stavio pred sebe kao zadatak u toku ove godine.
Dobijeni podaci postavljaju jasan i mjerljiv temelj za dalje, plansko djelovanje.
Drugim riječima, ova statistika mijenja pristup – od reakcije na pojedinačne slučajeve ka strateškom upravljanju populacijom na nivou grada. Upravo ovakav pristup je ključan ukoliko se želi postići dugoročno i održivo smanjenje broja napuštenih životinja.
Istovremeno, podaci jasno ukazuju na razmjere problema i na činjenicu da postojeći napori, iako izuzetno značajni, mogu ostvariti puni potencijal samo uz kontinuitet i širu podršku zajednice. Svaka nova informacija, svaka mapa i svaka procjena dodatno preciziraju sliku i otvaraju prostor za konkretnije, ciljane korake.
NAREDNI KORACI
U narednom periodu planirano je kreirati što tačniju procjenu postotka uličnih mačaka Banjaluke koje su sterilisane i kastrirane.
Na ovaj način je moguće detaljno planiranje sredstava potrebnih za sterilizaciju, kao i izdvojiti lokacije na kojima su besplatne sterilizacije najpotrebnije.