Foto: Pixabay
Prema najnovijem Svjetskom indeksu medijskih sloboda, Bosna i Hercegovina zauzima 90. mjesto, što je, uz Srbiju, svrstava među najlošije plasirane zemlje u Evropi.
Piše: Jelena Jevđenić
Obe zemlje su u kategoriji “Teška situacija” po pitanju slobode medija. Izvještaj Reportera bez granica naglašava da su, uprkos težnjama ka EU, obje zemlje neprijateljski nastrojene prema novinarstvu uz primjetnu osjetljivost na širenje dezinformacija.
U izvještaju se navodi da izuzev Kosova, koje je napredovalo za 15 mjesta, sloboda medija na Zapadnom Balkanu je generalno u padu.
BiH – Nastavak pada medijskih sloboda
-Sloboda medija i kvalitet novinarstva značajno variraju širom zemlje. Novinarstvo od javnog interesa u entitetu Republika Srpska, suočava se s izazovima zbog rekriminalizacije klevete i rastućeg uticaja ruske propagande, navode Reporteri bez granica.
Izvještaj pokazuje da je pad Bosne i Hercegovine na listi sa 86. na 90. mjesto direktna posljedica lošijeg ukupnog skora, koji je pao s 56.33 na 54.29.
Najnoviji rezultati Indeksa medijskih sloboda potvrđuju zabrinjavajući trend pogoršanja stanja medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini, govori za Impuls Milica Samardžić, izvršna direktorica Udruženja istraživačkih medija Umbrella.
“Iako ovo nije nužno najlošiji rezultat u apsolutnom smislu, riječ je o jednom od najslabijih rangiranja u posljednjih nekoliko godina i jasnom signalu kontinuiranog nazadovanja.
Ovakav pad nije iznenađenje, već direktna posljedica dugotrajnog izostanka sistemske zaštite novinara i sve izraženijih političkih i ekonomskih pritisaka. U svakodnevnom radu medija to se ogleda kroz političke napade, targetiranje novinara, netransparentno usmjeravanje javnih sredstava prema podobnim medijima, ali i kroz sve veću finansijsku nesigurnost nezavisnih redakcija”, navodi Samardžić.
U izvještaju za BiH se navodi da je najveći problem politički indikator, gdje je politički pritisak na medije drastično porastao, a ekonomski indikator je i dalje najlošija tačka.
Stvarni osjećaj sigurnosti novinara je opao. To znači da su prijetnje postale učestalije ili ozbiljnije.
Samardžić podsjeća da je da je posebno zabrinjavajuće i nedovoljno efikasan institucionalni odgovor na napade i prijetnje novinarima
“To dodatno produbljuje atmosferu nekažnjivosti i obeshrabruje profesionalno novinarstvo.
Ukoliko se ovakav trend nastavi, postoji realan rizik daljnje erozije medijskih sloboda i prava građana na tačne i pravovremene informacije. Zato je neophodno hitno unaprijediti institucionalne mehanizme zaštite novinara, osigurati transparentno i pravedno finansiranje medija, te jasno političko opredjeljenje za poštivanje slobode izražavanja kao temeljnog demokratskog principa”, zaključuje ona.
Milica Samardžić; Foto: Fena
Nedovoljno dobro i u EU
Uprkos stupanju na snagu Evropskog zakona o slobodi medija (EMFA), nekoliko zemalja članica Evropske unije i dalje krši zakon. Iako su zemlje EU generalno zadržale svoje vodeće pozicije na Indeksu, ukupna slika ostaje pomiješana. Estonija je, na primjer, pala sa 2. na 3. mjesto zbog političkog pritiska na štampu.
Napadi na istraživačko novinarstvo – simptom kriminalizovanog društva
Pad u cijelom svijetu
-Po prvi put u istoriji Svjetskog indeksa medijskih sloboda Reportera bez granica (RSF), preko polovine zemalja svijeta (52,2%), stanje slobode medija je kategorisano kao „teško“ ili „veoma ozbiljno“.
Za 25 godina, prosječan rezultat svih 180 zemalja i teritorija obuhvaćenih indeksom nikada nije bio tako nizak. Od 2001. godine, širenje sve restriktivnijih pravnih arsenala – posebno onih povezanih sa politikama nacionalne bezbjednosti – stalno erodira pravo na informacije, čak i u demokratskim zemljama, navodi se u izvještaju.
Ukupna prosječna ocjena svih procijenjenih zemalja nikada nije bila tako niska.
Poređenja radi, 2002. godine, 20% svjetske populacije živjelo je u zemlji u kojoj je stanje slobode štampe kategorisano kao „dobro“. Dvadeset pet godina kasnije, manje od 1% svjetske populacije živi u zemlji koja spada u ovu kategoriju, navode Reporeteri bez granica.
Pravni indikator Indeksa je najviše opao u posljednjoj godini, što je jasan znak da je novinarstvo sve više kriminalizovano širom svijeta. U Americi se situacija značajno promijenila, pri čemu su Sjedinjene Države pale za sedam mjesta, a nekoliko latinoameričkih zemalja klizi dublje u spiralu nasilja i represije.
Na vrhu liste su Norveška, Holandija, Estonija, Danska, Švedska, Finska i Irska, i to su jedine zemlje svrstane u kategoriju “Dobra situacija”.
Na dnu liste su Saudijska Arabija, Iran, Kina, Sjeverna Koreja i Eritreja.
Impuls