Foto: UNICEF/Mark Naftalin
Sve veći udio globalne gladi ukorijenjuje se u maloj grupi zemalja pogođenih sukobima, pri čemu se dvije trećine ljudi suočava sa akutnom nesigurnošću u snabdijevanju hranom koncentrisano u samo 10 zemalja, upozorava veliki međunarodni izvještaj koji su podržale agencije UN.
Globalni izvještaj o krizama u vezi sa hranom za 2026. godinu, koji je u petak objavio savez agencija Ujedinjenih nacija, Evropske unije (EU) i partnera, otkriva da je 266 miliona ljudi u 47 zemalja iskusilo visok nivo akutne nesigurnosti u vezi sa hranom u 2025. godini – skoro četvrtina analiziranog stanovništva i skoro dvostruko veći udio nego 2016. godine.
Izvještaj prikazuje oštru sliku: glad više nije niz kratkoročnih vanrednih situacija, već uporni i sve koncentrisaniji globalni izazov.
„Akutna nesigurnost u vezi sa hranom danas nije samo široko rasprostranjena, ona je takođe uporna i ponavlja se“, rekao je generalni direktor Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) Qu Dongyu, upozoravajući da je kriza postala strukturna, a ne privremena.
Sukob je glavni pokretač
Više od polovine svih ljudi koji se suočavaju s teškom glađu nalaze se u ratnim sukobima.
Deset zemalja; Avganistan, Bangladeš, Demokratska Republika Kongo, Mjanmar, Nigerija, Pakistan, Južni Sudan, Sudan, Sirijska Arapska Republika i Jemen – činile su dvije trećine svih ljudi koji se suočavaju sa visokim nivoom akutne gladi.
Na najekstremnijem kraju, glad je potvrđena 2025. godine u Gazi i dijelovima Sudana, prvi put od početka izvještaja da su zabilježena dva odvojena slučaja gladi u jednoj godini.
„Ovaj izvještaj je poziv na akciju“, rekao je generalni sekretar UN Antonio Guteres u predgovoru, „da se prizove politička volja za brzo povećanje ulaganja u pomoć koja spasava živote i rad na okončanju sukoba koji nanose toliko patnje tolikim ljudima.“
Izvještaj takođe ističe nagli porast ozbiljnosti gladi. Više od 39 miliona ljudi u 32 zemlje suočilo se sa vanrednim nivoom nesigurnosti hrane, dok se broj ljudi koji doživljavaju katastrofalnu glad povećao devetostruko od 2016. godine.
Djeca nose najveći teret
Djeca su među najteže pogođenima. U 2025. godini, 35,5 miliona djece bilo je akutno pothranjeno, uključujući skoro 10 miliona onih koji pate od teške akutne pothranjenosti – stanja opasnog po život koje dramatično povećava rizik od smrti.
U najteže pogođenim područjima – uključujući Gazu, Mjanmar, Južni Sudan i Sudan – preklapajuće krize sukoba, bolesti i ograničen pristup uslugama dovode do ekstremnih nivoa neuhranjenosti i povećavaju rizik od smrti.
Prisilno raseljavanje pogoršava krizu
Više od 85 miliona ljudi je raseljeno u kontekstima krize hrane prošle godine, pri čemu se raseljeno stanovništvo stalno suočava sa većim nivoom gladi nego zajednice domaćini.
„Prisilno raseljavanje i nesigurnost u snabdijevanju hranom su duboko međusobno povezani, formirajući začarani krug“, rekao je visoki komesar UN-a za izbjeglice Barham Salih, upozoravajući da sama humanitarna pomoć nije dovoljna da se prekine taj obrazac.
Kolaps u finansiranju
Uprkos razmjerama krize, izvještaj upozorava da se finansiranje kreće u suprotnom smjeru.
Humanitarna i razvojna sredstva namjenjena odgovoru na krizu hrane i ishrane pala su na nivoe koji su posljednji put zabilježeni prije skoro deceniju, što ograničava sposobnost vlada i humanitarnih organizacija da efikasno reaguju.
Istovremeno, praznine u podacima postaju sve veće. Broj zemalja koje su u stanju da izrade pouzdane procjene bezbjednosti hrane pao je na najniži nivo u posljednjih deset godina, što znači da bi stvarne razmjere gladi mogle biti čak i veće nego što trenutne procjene sugerišu.
Mračni izgledi za 2026. godinu
Gledajući unaprijed, izgledi za 2026. godinu ostaju mračni. Očekuje se da će tekući sukobi, klimatski šokovi i ekonomska nestabilnost zadržati nesigurnost hrane na kritičnom nivou u mnogim zemljama.
Izvještaj takođe ukazuje na nove rizike povezane sa poremećajima na globalnom tržištu, uključujući one koji proističu iz tekuće krize na Bliskom istoku, što bi moglo dodatno povećati cijene hrane i opteretiti lance snabdijevanja.
Humanitarne agencije upozoravaju da se svijet, bez promjene pristupa, izlaže riziku da ostane zarobljen u ciklusu sve dubljih kriza, gdje glad više nije privremeno vanredno stanje, već sve prisutnija karakteristika globalne nestabilnosti.
„Moramo preći sa prekasnog reagovanja na rano djelovanje, i sa isključivog oslanjanja na pomoć u hrani na zaštitu lokalne proizvodnje hrane – jer se tako smanjuju potrebe, spasavaju životi i vremenom gradi otpornost“, izjavio je generalni direktor FAO-a.