Od 1. jula 2024. godine građanima Bosne i Hercegovine omogućen je elektronski potpis, i to 18 godina nakon donošenja Zakona o elektronskom potpisu BiH. Gotovo dvije godine kasnije, iako je većina građana čula za digitalni identitet, odnosno digitalno predstavljanje, i elektronski potpis, mnogi nikada nisu koristili. Iz IDDEEA-e poručuju da je glavni izazov i dalje nedovoljno razvijen broj digitalnih servisa u javnom sektoru.
Prema rezultatima ankete, koju su radili novinari N1, 91 posto učesnika navelo je da je čulo za digitalni identitet i e-potpis, dok devet posto nije upoznato s tim uslugama.
Samo 17 posto ispitanika odgovorilo je da e-potpis koristi redovno, 29 posto nekoliko puta, dok je 34 posto reklo da ga nikada nije koristilo. Dodatnih 20 posto navodi da zna za ovu mogućnost, ali je nikada nije koristilo.
Iz IDDEEA-e navode da broj korisnika raste.
“Do danas je oko 20.000 građana Bosne i Hercegovine aktiviralo kvalificirani elektronski potpis. Bilježimo kontinuiran rast korištenja ovih usluga, posebno nakon puštanja u rad mobilne aplikacije e-IDDEEA, koja građanima omogućava brzo i jednostavno digitalno predstavljanje i pristup servisima”, naveli su za N1.
Najvažniji podatak ankete odnosi se upravo na prepreke. Na pitanje šta vide kao najveći problem, 48 posto ispitanika odgovorilo je da premalo institucija i firmi prihvata e-potpis.
To potvrđuje i sama IDDEEA.
“Sama upotreba usluga je jednostavna i korisnički pristupačna. Međutim, najveća prepreka za širu primjenu jeste nedovoljan broj digitalnih servisa u javnom sektoru. Što više institucija uvede elektronske usluge, to će i upotreba digitalnog predstavljanja i e-potpisa biti veća”, navode iz ove agencije.
Među ostalim problemima koje su građani naveli u anketi su nedovoljno informacija, komplicirana aktivacija i osjećaj da sistem u praksi još nije dovoljno raširen da bi zaista olakšao svakodnevne administrativne obaveze.
Na pitanje za šta im je e-potpis najviše služio, 19 posto ispitanika odgovorilo je da ga koristi za potpisivanje zahtjeva ili obrazaca, 11 posto za prijavu u elektronske servise, a svega tri posto za komunikaciju s institucijama. Istovremeno, 50 posto učesnika ankete navelo je da ovu uslugu uopće nije koristilo.
Iz IDDEEA-e pojašnjavaju da građani već sada mogu koristiti ove alate za nekoliko konkretnih servisa.
“Građani mogu koristiti digitalno predstavljanje i e-potpis za niz usluga. Pored elektronskih servisa koje nudi IDDEEA, kao što su provjera statusa ličnih dokumenata, uvid u kazne i podatke o vozilima, e-potpis se koristi i u privatnom sektoru, naročito u bankama za podnošenje zahtjeva za kredite i druge obrasce bez dolaska na šalter”, kažu iz agencije.
Dodaju da je u javnom sektoru među najkorištenijim uslugama elektronska CIPS potvrda o prebivalištu u MUP-u Kantona Sarajevo.
“Trenutno su među ključnim institucijama koje nude ove usluge MUP Kantona Sarajevo, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike kroz uslugu ‘e-porodilje’, kao i određene pravosudne institucije”, pojašnjavaju.
Posebno naglašavaju i sporazum s Poreznom upravom Federacije BiH.
“Potpisan je sporazum sa Poreznom upravom Federacije BiH, kojim će biti omogućeno elektronsko potpisivanje poreskih prijava i drugih dokumenata, što predstavlja značajan iskorak u digitalizaciji javnih usluga”, navode iz IDDEEA-e.
U privatnom sektoru najveća primjena trenutno je, kako kažu, u bankarskom sektoru i telekomunikacijama, a interes sve više pokazuju i advokati i notari.
Građani vide korist, ali žele više online usluga
Na pitanje koliko im je digitalni identitet ili e-potpis bio koristan, 32 posto ispitanika odgovorilo je da im je bio veoma koristan, a 17 posto da je bio donekle koristan. S druge strane, 38 posto kaže da nema nikakvo iskustvo.
Kao najveću prednost, građani najčešće navode uštedu vremena. Njih 29 posto ističe upravo to, 18 posto bržu komunikaciju s institucijama, a 15 posto manje odlazaka na šalter.
Možda i najvažniji podatak cijele ankete jeste odgovor na pitanje da li bi češće koristili e-potpis i digitalni identitet kada bi više institucija nudilo online usluge. Čak 88 posto ispitanika odgovorilo je potvrdno. To pokazuje da problem očigledno nije u tome što građani odbacuju digitalne servise, nego u tome što oni još nisu dovoljno široko dostupni.
Jedna od prepreka ostaje i sama aktivacija usluge. Iz IDDEEA-e napominju da je fizičko prisustvo i dalje neophodno.
“Fizičko prisustvo je trenutno neophodno zbog visokih sigurnosnih standarda i zakonskih zahtjeva za pouzdanu identifikaciju korisnika prilikom izdavanja kvalificiranog elektronskog potpisa”, ističu iz agencije.
Ipak, dodaju da se za budućnost razmatraju jednostavniji modeli.
“U budućnosti se razmatraju modeli udaljene identifikacije, u skladu s europskim praksama, kako bi se procedura dodatno pojednostavila”, navode.
Građani danas ovu uslugu mogu aktivirati na više lokacija širom zemlje.
“Trenutno postoji više od 30 registracionih ureda širom Bosne i Hercegovine. Planirano je dalje širenje mreže kako bi se omogućio što lakši pristup svim građanima, bez obzira na mjesto prebivališta, i time dodatno podstakla upotreba digitalnih usluga”, ističu iz IDDEEA-e.
Kako je navedeno, korisnici se najčešće obraćaju zbog tehničkih i administrativnih pitanja, poput promjene registrirane e-mail adrese, te se takvi zahtjevi uglavnom rješavaju brzo.
Kada se saberu rezultati ankete i informacije iz Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, dobija se jasna slika: elektronski potpis u BiH više nije nepoznat koncept, ali još nije ni standard. Građani uglavnom znaju da postoji, vide njegove prednosti i u velikoj mjeri bi ga koristili češće, ali sistem još nije dovoljno razvijen da bi zaista zamijenio šaltere, papirologiju i komplicirane procedure.
Drugim riječima, Bosna i Hercegovina jeste napravila važan korak ka digitalizaciji, ali još nije došla do faze u kojoj bi građani mogli reći da im je administracija zaista prešla iz reda, uplatnice i šaltera, u klik i e-potpis.