Foto: Jelena Ivanić
-Nismo zainteresovani za instant rješenja i kozmetičko žrtvovanje pojedinaca, već zahtijevamo sistemsku i krivičnu odgovornost svih u hijerarhiji u Gradskoj upravi Banjaluka za nesavjesno vršenje službe i za sječu stabala svih vrsta na obalama rijeke Vrbas, kao i dijeljenje svih infomacija vezanih za projekte na Vrbasu sa javnošću, navode iz Centra za životnu sredinu.
Kako ističu, to podrazumijeva ne samo isticanje zakonski obavezujuće table sa osnovnim informacijama o trenutnim i ranijim radovima na obalama rijeke, već i dostavljanje na uvid tražene dokumentacije koja se odnosi na projekt. Ovi dokumenti moraju biti, na zakonom definisan način učinjeni dostupnim, kako Centru za životnu sredinu, tako i široj javnosti, što je između ostalog potvrđeno i sudskom presudom u korist Centra za životnu sredinu.
Traže i da se zaustave radovi do uključenja šire stručne javnosti.
-Takođe, i dalje zahtijevamo drastični zaokret u pogledu transparentnosti cjelokupnog projekta, te zaustavljanje daljih radova do uključenja stručne i šire javnosti. Vrbas, sa svojim obalama, kao stanište i ekosistem sa svim funkcijama koje on obavlja, te kao ključni dio identiteta ovog grada, ne smije biti stihijski izmijenjen neadekvatnim i nezakonitim intervencijama, naglašavaju ekolozi.
Ovo je poruka sa jučerašnje konferencije za medije koju je organizovao Centar za životnu sredinu povodom sječe 25 stabala, uključujući vrbe na obalama Vrbasa u samom centru Banjaluke.
Podsjećamo, u samom centru Banjaluke, na lokaciji između Gradskog mosta i mosta KAB (Venecija), na obalama Vrbasa posječeno je 25 stabala, uključujući vrbe koje su simbol grada na Vrbasu koji je po ovom drveću i dobio ime.
Centar za životnu sredinu je poslao upit Gradskoj inspekciji i zahtjev za izlazak na teren i utvrđivanje okolnosti pod kojima je došlo do sječe ovih stabala, a naredni korak su krivičke prijave.
“Ovo je samo jedna epizoda u serijalu uništavanja korita i obala Vrbasa. Preko godinu dana pratimo ovu situaciju vezano za izgradnju šetališta na Vrbasu, pokrenuli smo krivičnu prijavu i više žalbi vezano za prijašnje radove. Na sudu smo dobili tužbu zbog ćutanja gradske administracije, i čekamo da se sudska presuda konačno ispoštuje”, istakao je Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu.
“Očekujemo pravični bijes struke već dugo, i to ne samo u Banjaluci, već i po pitanju drugih projekata koji su rađeni netransparentno u korist pojedinaca, a na štetu građana i prirode. Nezamislivo je da uopšte moramo zahtjevati najbazičniji nivo stručnosti i poštovanja zakona! Apsurd najbolje ilustruje činjenica da smo, zbog brojnih komentara, a vezano za naše kritike na izgradnju šetališta bez dozvola i transparentnosti, prošle godine morali napisati tekst “Zašto smo protiv nelegalnih radova u koritu Vrbasa”. Ovo nije priča samo ovih vrba i drugog posječenog drveća, a reći za nešto što je u prirodi da je obični korov je jedno antropocentrično tumačenje lišeno ikakvog ekološkog znanja”.
Kalaba je naglasio da je riječ o sistemskom problemu. Naime, na konferenciji za medije koju je održao gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, saopšteno je da su stabla posječena “greškom”, a ujedno je najavljeno i da će se raditi “banjalučka riva široka pet do 10 metara”.
“Gdje? Kako? Ko je dizajnirao? Koji materijali će se koristiti? Koliko će se zemlje preporati? Koliko će se kamenja, ko zna odakle, nasuti? Koliko će cementa biti izliveno na obale i korita? Šta se dešava s vegetacijom i sa svim ljudima koji su tu htjeli da priđu obali? Šta se dešava sa svim onim privatnim licima koji prave svoje rive, svoje plaže, svoje betonirane staze i ograđuju ljudima pristup rijeci na šta apsolutno nemaju pravo zakonski? Ovo je jedno tapšanje njih po ramenima: “Evo gradi bez dozvole, nikakav problem, isto kao što u Bistrici imamo rudnik koji radi bez dozvole, kopajte i vi gdje hoćete i nasipajte šta hoćete!”, upozorio je Kalaba.
“Šteta je nenadoknadiva, mene ako neko pita – ovo ovdje je čisti ekocid za koji neko treba da snosi odgovornost!”, poručila je prof. dr Svjetlana Lolić, redovni profesor na studijskom programu biologija i ekologija, na Prirodno-matematičkom fakultetu Banja Luka.
“Svako stablo u gradu nam je bitno i za svako stablo treba da se borimo. Uništen je najljepši kraj koji smo imali u centru grada i na kojem mnogi mogu da nam pozavide, uništeni su simboli grada. Ja nisam protiv izgradnje šetališta, ali pod uslovom da zadovoljava zakonske procedure koje svi moramo da poštujemo kada nešto radimo, i da imamo transparentan projekat. Ako je neko napravio projekat da se sijeku ovolika stabla, to je neko morao i da potpiše, tu mora da postoji neka odgovornost”, dodala je ona.
Prof. dr Lolić je objasnila detaljno funkciju prirodne obale.
“Ta prirodna obala uz vodu, a na koju sam generalno ponosna kad odem u neke gradove i vidim kako su rijeke zabetonirane, ima svoju veoma važnu funkciju. Tu u sporijim dijelovima uz samu obalu imate jako velik broj mikroorganizama koji se hrane raspalom organskom materijom i rade ono što bismo mi trebali da radimo, odnosno pročišćavaju vodu. To je ključan proces samopročišćavanja rijeke koji narušavamo intervencijama koje dovode do uništavanja takozvanih mirnih luka.”
Svako stablo je važno!
“Ova stabla koja se nalaze uz samu obalu vežu korijenjem zemlju i spriječavaju proces erozije, odnosno – ona spriječavaju odrone zemljišta. Svako stablo vrbe može na dnevnom nivou da upije 300 do 500 litara vode, a to u prevodu znači da oni isušuju okolno zemljište i povećavaju kapacitet tog zemljišta za upijanje vode tokom velikih kiša. Svaka krošnja iznad vode pravi sjenu gdje se skupljaju ribe i svi ostali organizmi, tu se tok vode usporava, to su već spomenute mirne luke u blizini stabala gdje životinje nalaze svoja staništa, gdje odmaraju i gdje se neke vrste mrijeste. Svako uklanjanje ovih stabala predstavlja nenadoknadivu štetu po živi svijet, da ne pričamo o tome šta uklanjanje stabala znači za aerozgađenje koje imamo skoro cijele godine. Sadnja novog drveća je pohvalna, ali da jedna mladica da svoj doprinos moramo čekati najmanje 10 godina, pod uslovom da se “primi”, istakla je Lolić.
“Tok Vrbasa kroz uže urbano područje zajedo sa njegovim koritom i sa zelenilom čini ono što je vrijednost ovog grada, i ono što se i u naučnim i u stručnim krugovima i u percepciji ljudi prepoznaje kao identitet i ono što ovaj grad čini posebnim i razlikuje od drugih mjesta i što treba da se čuva, štiti i unaprijeđuje na najbolji mogući način. Veza Vrbasa i grada Banjaluke je oduvijek bila prirodna i organska tokom vijekova”, kazao je prof. dr Igor Kuvač, vanredni profesor na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.
Kuvač je naglasio da bi bilo dobro da se fakultet i cijela akademska zajednica i stručna javnost pozabavi ovom temom na pravi način, a ne na način na koji se to sada radi.
“Pozivam Gradsku upravu Banja Luka da projekat vrati struci i da promisli projekte sistematski i multidisciplinarno. Niko ovdje nije protiv šetališta uz rijeku, ali šetalište uz rijeku ne mora da znači da je to šetalište u rijeci ili neposredno uz rijeku. Zašto šetalište u Gornjem Šeheru nije moglo da prođe ulicama koje su ionako zapuštene i devastirane, a da se prodori prema rijeci i na rijeci dese tačkasto, a ne cijelim tokom? Taj projekat bi mogao biti projekat urbane obnove Banjaluke ako bi se sagledavao strateški i bio stvarno promišljen od početka do kraja, tada bi mogli svi da imamo dugoročno dobre efekte za sva živa bića na rijeci i uz rijeku”, istakao je on.
Sljedeći koraci
Konferenciji za medije juče je prisustvovao i veliki broj građana koji su ogorčeni zbog uništavanja obale. Neki od njih postavili su konstruktivna pitanja, a čuli su se i prijedlozi da se pokrene peticija protiv nastavka uništavanja i betoniranja Vrbasa.
-Zahvaljujemo se svim građanima koji su digli glas za svoju rijeku i za očuvanje identiteta našeg grada. Centar za životnu sredinu neće stati u borbi za Vrbas, a nakon što iskoristimo sve dostupne pravne alate za njegovu odbranu, fokusiraćemo se na druge oblike građanskog djelovanja u ovom slučaju, navode iz ove organizacije.
Foto: T. Damjanović