Foto: Wikipedia
Povodom 33. godišnjice ratnih zločina počinjenih u Ahmićima kod Viteza, organizacije civilnog društva iz Sarajeva i Zagreba upućuju zajedničko saopštenje.
U ranim jutarnjim satima, 16. aprila 1993., napad na srednjobosansko mjesto Ahmići izvele su lokalne snage HVO-a. Haški sud je ove zločine okarakterizirao zločinom protiv čovječnosti. Jedan je to od najokrutnijih zločina u ratovima na teritoriji nekadašnje Jugoslavije. Ujedno, to je i najveći pojedinačni zločin počinjen tokom bošnjačko-hrvatskog sukoba u Bosni i Hercegovini. Ubijeno je 116 osoba bošnjačkog etniciteta, 24 ih je ranjeno, uništeno je 169 kuća te dvije džamije. 32 ubijene žrtve bile su žene, a 11 djeca mlađa od 18 godina.
Dario Kordić, bivši predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine, između ostalih, osuđen je po zapovjednoj odgovornosti na 25 godina za ratne zločine počinjene u središnjoj Bosni, uključujući i Ahmiće. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju je zaključio da je ovaj zločin počinjen u okviru međunarodnog oružanog sukoba između Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Pravomoćno je potvrđeno da je “Hrvatska ostvarivala sveukupnu kontrolu nad HVO-om“ te „rukovodila u planiranju, koordinaciji i organizaciji HVO-a.“
-Ahmići su vrh ledenog brijega svih ratnih i nacionalističko-ekspanzionističkih politika Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, a odnos prema ovom ratnom zločinu primjer je hrvatskog odnosa prema suočavanju s prošlošću. Od hrvatske vlasti tražimo da se službeno obilježava ovaj datum i odaje pijetet civilnim žrtvama zločina koji su počinile hrvatske vojne snage na teritoriju Bosne i Hercegovine, na isti način kao što se odaje poštovanje civilnim žrtvama poginulima u ratu na prostoru Hrvatske, navodi se u zajedničkom saopštenju.
-Činjenice o ovom zločinu trebaju biti uvrštene u povijesne udžbenike. Javnost treba biti obaviještena putem javnih medija i manifestacija.
Već četvrtu godinu zahtijevamo od Grada Zagreba da imenuje Trg ahmićkih žrtava. To je važno kao iskaz pijeteta prema žrtvama ratnog zločina. Važno je radi osvještavanja i educiranja javnosti, radi prevencije zločina. Tražimo prekid s nacionalističkom i imperijalnom politikom prema Bosni i Hercegovini. Preduvjet za to je iskreno suočavanje s počinjenim zločinima i preuzimanje odgovornosti za prošlost.
Istina, sjećanje i dobrosusjedski odnosi trebali bi se graditi djelima, a ne samo riječima. Imenovanjem Trga ahmićkih žrtava Republika Hrvatska može napraviti konkretan korak u sprečavanju ponavljanja ovakvih zločina u budućnosti.
U četvrtak, 16. travnja 2026. na Trgu bana Josipa Jelačića u 11 sati organizirat ćemo antiratnu akciju u znak sjećanja na žrtve Ahmića.
U znak sjećanja na ubijene, istog dana u Jutarnjem listu objavljujemo osmrtnicu s imenima svih žrtava.
U 17 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu održat ćemo tribinu pod nazivom „Ahmići 33 godine kasnije: Ne u naše ime“. Na tribini će govoriti Ivica Đikić, novinar, Mubera Maslić – Ždralović, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, član Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, Tena Banjeglav, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću. Moderatorica će biti aktivistkinja i novinarka Sanja Kovačević, navodi se u saopštenju.
Saopštenje potpisuju Centar za žene žrtve rata – ROSA, Zagreb, Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), Sarajevo, Centar za građansku hrabrost, Zagreb, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Zagreb i Ženska mreža Hrvatske.